ZAGREB  Gospodarski izgledi su slabi, a rizici veliki. Hrvatska je u recesiji, a gospodarski izgledi predstavljaju izazov. Nakon što je u 2010., drugu godinu zaredom, zabilježeno smanjenje BDP-a, u 2011. je zabilježena njegova stagnacija. Uz nepovoljne vanjske uvjete i potisnutu domaću potražnju u uvjetima visoke nezaposlenosti, niske razine povjerenja te slabog rasta kredita, predviđa se da će se BDP dodatno smanjiti za 1,5 posto u 2012., dok će njegov skroman rast od 0,75 posto predviđen za 2013. biti potaknut očekivanim velikim javnim ulaganjima i malim poboljšanjem inozemne potražnje, stoji u zaključnoj ocjeni Misije MMF-a koja je ovih dana boravila u Hrvatskoj u sklopu redovnih konzultacija po Članku IV Statuta MMF-a.

MMF-ovu ocjenu u cijelosti je objavila Hrvatska narodna banka na svojim web stranicama. Misija MMF-a nadalje je ocijenila da će se inflacija u zemlji kretati oko 3 posto, pod utjecajem rastućih cijena hrane i energije, dok će manjak na tekućem računu platne bilance ostat će na razini od oko 1 do 1,25 posto BDP-a. Strukturne prepreke i slaba konkurentnost otežavaju srednjoročne izglede. Bez znatnog napretka u strukturnim reformama, potencijalni rast ostat će skroman, navodi se. Uglavnom, zaključuju u MMF-u, hrvatsko se gospodarstvo još uvijek bori da ponovno započne rast nakon duboke recesije u 2009. godini. 

Velike ranjivosti

– Gospodarski izgledi otežani su ustrajnom slabošću domaće potražnje, nepovoljnim vanjskim okružjem i duboko ukorijenjenim problemima s konkurentnošću. Osim toga, veliki inozemni i devizni dug ukazuje na veliku osjetljivost na inozemne šokove. Mjerama hrvatskih vlasti koje su usmjerene na fiskalnu konsolidaciju u 2012. vjerojatno će se ostvariti ciljani manjak. Međutim, kako bi se ponovno uspostavila fiskalna održivost dodatni su napori potrebni u 2013. i razdoblju nakon toga. Započet je program strukturnih reformi neophodan za ponovno pokretanje rasta i povećanje potencijala gospodarstva, ali je i dalje potrebno potpuno razviti i javnosti objasniti reforme u važnim područjima. Ključni prioriteti politike su: oblikovati, objaviti i provesti vjerodostojan i uravnotežen paket fiskalne konsolidacije kako bi se osigurala srednjoročna fiskalna održivost, započeti dalekosežne strukturne reforme radi poboljšanja konkurentnosti i izgleda za rast te održati financijsku stabilnost obuzdavanjem rizika financiranja i kreditnog rizika, ključne su poruke Međunarodnog monetarnog fonda. 

Nadalje, u MMF-u drže da su ranjivosti i dalje velike. 

– Rizici refinanciranja duga su znatni; inozemni dug, uglavnom privatnog sektora, doseže oko 100 posto BDP-a, a potrebe za inozemnim financiranjem iznose 30 posto BDP-a u 2012. Proračunski manjak je velik, a javni dug ubrzano raste. Povjerenje tržišta i dalje je krhko unatoč tome što su se razlike prinosa na obveznice i premije osiguranja od kreditnog rizika u posljednje vrijeme smanjile, a Fitch poboljšao svoju ocjenu gospodarskih izgleda Hrvatske u stabilnu. Zbog velikih deviznih obveza bilance poduzeća i kućanstava izložene su tečajnim šokovima, ocjenjuju u MMF-u. Dodaju da su rizici veliki, a među njima očito prevladavaju oni s negativnim predznakom. 

– Znatno pogoršanje stanja u glavnim hrvatskim inozemnim partnerima iz EU i s Balkana ključan je rizik za ekonomske izglede i financijsku stabilnost. To bi pogoršanje izazvalo znatno smanjenje izvoza, zaposlenosti i domaće potražnje, dok bi kapitalni odljevi vršili pritiske na platnu bilancu, a smanjeno financiranje banaka i poduzeća od strane stranih banaka smanjilo dostupne kredite. Oslabljeni fiskalni prihodi i rastuće potrebe na strani rashoda uvelike bi povećali proračunski manjak. Bez temeljitih promjena u politikama, u srednjoročnom će razdoblju kombinacija slabog rasta i velikih ranjivosti dodatno oslabiti sposobnost gospodarstva da odoli šokovima. Povoljno je što skorašnje pristupanje EU može potaknuti priljeve službenog i privatnog kapitala, iako iskustvo novih država članica ukazuje da su potrebni zajednički napori za jačanje apsorpcijskih kapaciteta, upozoravaju u MMF-u. Kažu i da je spora prilagodba postkriznom okružju iscrpila fiskalni prostor Vlade pa je potrebna znatna i održiva fiskalna konsolidacija da se javni dug zadrži pod kontrolom. Međutim, navode, ova se konsolidacija treba provesti u uvjetima slabog rasta i visoke nezaposlenosti, što je dodatno otežano nepotpunim donošenjem tržišno-orijentiranih politika za poticanje privatnih ulaganja i stvaranje radnih mjesta, upozorava Misija MMF-a, dodajući da »otpor reformama koji pružaju interesne skupine dodatno otežava taj proces.« 

Glavni izazovi

– Nositelji politike i socijalni partneri trebaju prepoznati glavne izazove s kojima se Hrvatska suočava i žurno postići suglasnost o odlučnim akcijama za njihovo rješavanje. Znatna i održiva fiskalna konsolidacija nema alternativu, navodi se u ocjeni. U takvim je uvjetima, kažu, neophodna odlučna provedba politika fiskalne konsolidacije tijekom nekoliko godina kako bi se ponovno uspostavila održivost duga i očuvao pristup tržištu. 

– Da bi se u kratkoročnom razdoblju ostvarili imperativi uspostavljanja vjerodostojnosti, poštivanja Zakona o fiskalnoj odgovornosti (ZFO) u pogledu smanjenja rashoda te očuvanja pristupa tržištu, potrebna je strukturna prilagodba od oko 1,25 posto BDP-a u 2012. i 0,75 posto u 2013., što odgovara ciljanom proračunskom manjku od 4 odnosno 3 posto BDP-a. Nadalje, zadržavanjem na putanji postupne ali trajne prilagodbe od oko 0,5 postotnih bodova BDP-a godišnje ostvarila bi se, u strukturnom smislu, prava ravnoteža između skromnih izgleda za rast i smanjenog fiskalnog prostora, ocjenjuje se.

Članovi Misije preporučuju da se konsolidacija nastavi sve dok se strukturni manjak ne svede na nulu. Tom bi se politikom dug, ranjivosti i troškovi zaduživanja smanjili na prihvatljiviju razinu – posebice imajući u vidu znatan iznos potencijalnih obveza – te bi se stvorilo više fiskalnog prostora za protucikličke politike. Ta je politika također usklađena s Fiskalnim paktom EU, koji zahtijeva da strukturni manjak ne premaši 0,5 posto BDP-a, uz smanjenje za fiskalne troškove povezane sa starenjem stanovništva. Nadalje, tom bi se politikom smanjile ukupne potrebe za financiranjem u 2014. i 2015., u kojima su troškovi otplate duga iznimno veliki, dok bi financijska ograničenja mogla postati obvezujuća. Nadalje, ocjenjuju da konsolidacija zasnovana na rashodima na koju obvezuje ZFO primjerena je s obzirom na veliko porezno opterećenje u Hrvatskoj i neodržive razine rashoda. 

– Politike i dalje trebaju biti usredotočene na racionalizaciju prekomjerne zaposlenosti i plaća u javnom sektoru, revidiranje neodrživih mirovinskih i zdravstvenih sustava te smanjenje pretjerano izdašnih subvencija. Utjecaj tih smanjenja na rast u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju bio bi vjerojatno manje negativan od utjecaja smanjenja kapitalnih rashoda.

Hrvatske vlasti trebaju što prije utvrditi mjere koje će pridonijeti ostvarenju ciljeva Zakona o fiskalnoj odgovornosti u razdoblju od 2013. do 2015. kako bi te mjere bile vjerodostojne, poručuju iz MMF-a, te ocjenjuju da ostvarenje proračuna u 2012. označava prvi korak na tom putu. Članovi Misije očekuju da će ciljani proračunski manjak u 2012. – od oko 4 posto BDP-a prema njihovim makroekonomskim projekcijama – biti ostvaren, pod uvjetom da se kolektivni ugovori za javne službenike izmijene u skladu s prijedlozima Vlade.

Taj uspjeh ipak ne bi bio potpun, imajući u vidu da su masa plaća i naknade za socijalno osiguranje premašile zacrtane iznose, što je djelomično nadoknađeno kapitalnim rashodima koji su manji od planiranih. S druge strane, ocjenjuju dobrodošlim što su prihodi nadmašili očekivanja, potaknuti snažnim naporima da se suzbije porezna evazija i naplate dospjela nenaplaćena potraživanja.

Poručuju da su dodatni napori potrebni u 2013. Na temelju politika koje se trenutačno razmatraju, projekcije članova Misije ukazuju da će manjak proračuna opće države iznositi 3,3 posto BDP-a u 2013., uz prilagodbu rashoda od 0,5 postotnih bodova BDP-a u odnosu na 2012. i povećanje prihoda od 0,25 postotnih bodova, uglavnom zbog jednokratnih učinaka. Kako bi se poštovao ZFO i minimizirao rizik gubitka pristupa tržištu u uvjetima brzorastućeg javnog duga (predviđa se da će premašiti 55 posto BDP-a u 2013.), članovi Misije savjetuju da se provede dodatno smanjenje rashoda za 0,5 postotnih bodova BDP-a, a da ciljani proračunski manjak ne premaši 3 posto BDP-a, pri čemu bi se nastavilo s promjenama poreznih stopa. Smanjenja rashoda mogu se ostvariti ako se spriječi povećanje subvencija u odnosu na 2012. i osnaže reforme koje se odnose na mirovinski sustav i sustav zdravstvene zaštite.

Dobrodošli napori vlasti

Napori hrvatskih vlasti da promijene poreznu strukturu tako da se smanji opterećenje na rad, a da se pritom ne utječe na porezne prihode, dobrodošli su i trebaju biti nastavljeni, navodi se u ocjeni. Smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje u 2012. čiji je utjecaj na prihode poništen povećanjem stope PDV-a (tzv. fiskalna devalvacija) trebalo bi poboljšati konkurentnost i potaknuti potražnju za radnom snagom, smatraju.

Da bi se stvorio prostor za daljnje smanjenje oporezivanja rada, članovi Misije preporučuju povećanje nulte stope PDV-a na određene proizvode u maloprodaji – što je i zahtjev EU – na 10 posto, umjesto na najmanje dopuštenih 5 posto, pri čemu bi se dio dodatnog prihoda upotrijebio za povećanje ciljanih socijalnih naknada onima koji su najranjiviji. U tom bi pogledu pomoglo i uvođenje suvremenog poreza na imovinu utemeljenog na vrijednosti te prijenos dodatnih odgovornosti za rashode na jedinice lokalne uprave i samouprave.

U MMF-u drže da bi planirani veliki investicijski projekti poduzeća u državnom vlasništvu mogli poduprijeti rast, ali bi trebali biti praćeni restrukturiranjem poduzeća u smjeru povećanja učinkovitosti te podvrgnuti pažljivoj analizi troškova i koristi. Veliki projekti u sektoru energetike i opskrbe vodom, kao i javno-privatna partnerstva u sektorima obrazovanja i zdravstva mogli bi poduprijeti rast, smanjiti troškove i povećati kapacitete gospodarstva u srednjoročnom razdoblju. Ipak, oni trebaju biti praćeni restrukturiranjem uključenih poduzeća u državnom vlasništvu kako bi se osigurala učinkovita provedba. Isto tako, s obzirom na to da će ta ulaganja povećati dug šire definiranog javnog sektora, članovi Misije preporučuju da se koristi koje ti projekti imaju za dugoročni rast pažljivo procijene u odnosu na financijski trošak.

U tom kontekstu, hrvatske vlasti primjereno planiraju da se što je više moguće oslone na sredstva budućih strukturnih i kohezijskih fondova EU te na privatno zaduživanje u sklopu javno-privatnih partnerstava. Ipak, u pogledu tih partnerstava valja pripaziti da se osigura odgovarajuća podjela s time povezanih koristi, troškova i rizika, upozorava MMF.Smatraju i da fiskalni odbor, koji je osnovan kako bi pratio poštivanje ZFO-a, treba znatno ojačati. Taj Odbor treba pojašnjenje svoga mandata, resurse za njegovu provedbu te osiguranje neovisnosti od izvršne vlasti. Posebice treba pojasniti da se od Odbora očekuje da ocjenjuje poštivanje ZFO-a i na ex-post i na ex-ante osnovi, pri čemu treba nedvosmisleno definirati tehničke parametre tih ocjena i zahtijevati pisana izvješća. Nadalje, raspored sastanaka Odbora mogao bi se ustaliti te uskladiti s fiskalnim kalendarom. Potrebno je pažljivo osmisliti te žurno provesti plan dalekosežnih strukturnih reformi, poručuju iz MMF-a. 

Slaba konkurentnost

U MMF-u drže da poslovno okružje u Hrvatskoj i slaba konkurentnost otežavaju srednjoročni rast. 

– Posljednjih godina ostvaren je napredak u nekim područjima (poglavito, smanjenje rashoda za zdravstvo i mirovinska reforma), ali su pokrenute tek ograničene reforme za poticanje fleksibilnosti na tržištu rada, poboljšanje poslovne klime i smanjenje javnog sektora. Zbog toga je participacija radne snage ostala vrlo niska, prepreke ulaganjima visoke, a plaće relativno visoke u odnosu na produktivnost. Svi ovi čimbenici koče rast hrvatskoga izvoza – što se vidi iz smanjenja postotnog udjela Hrvatske u svjetskom uvozu – te ograničavaju prodor na tržišta EU. Stoga su za povratak na putanju snažnog rasta BDP-a u srednjoročnom razdoblju i preokretanje trenda snažnog rasta nezaposlenosti potrebne dalekosežne reforme, vele.

Nadalje, poručuju da je »plan snažnih reformi za rješavanje navedenih problema odavno trebao biti donesen.« – Fiskalni i strukturni planovi u Hrvatskoj povezani su jer brojne mjere konsolidacije također jačaju izglede za rast u srednjoročnom razdoblju. Vladin program strukturnih reformi, donesen u kolovozu, dobar je početak, ali brojne ključne reforme još treba doraditi u smislu specifičnih politika i željenih učinaka.

Članovi Misije preporučuju da se prioritet da reformama koje su usmjerene: (a) na jačanje poticaja na rad kroz brže povećavanje dobne granice za umirovljenje na 65 godina za žene, dodatno povišenje dobne granice za umirovljenje na 67 godina i za muškarce i za žene, povećanje kazni za prijevremeno umirovljenje te kroz pojačanje kontrole nad očigledno zloupotrebljavanim sustavom invalidskih mirovina, (b) na poboljšanje fleksibilnosti na tržištu rada tako da se smanje troškovi zapošljavanja i otpuštanja, uključujući otpuštanje zbog slabog radnog učinka, te omogući poduzećima da se isključe iz primjene opterećujućih sektorskih kolektivnih ugovora, istovremeno osiguravajući da predviđeni jedinstveni ugovori na neodređeno vrijeme ne koče fleksibilnost i (c) na poticanje tržišnog natjecanja i smanjenje prepreka ulasku na tržište tako da se ublaže uvjeti za dobivanje dozvola i administrativni zahtjevi za pokretanje posla (posebice na lokalnoj razini) i ubrza privatizacija, a sve kroz praćenje najboljih primjera iz regije. Osim toga, nastavak napora usmjerenih na fiskalnu konsolidaciju u srednjoročnom razdoblju smanjit će makroekonomske rizike koji destimuliraju ulaganja i poboljšati troškove i raspoloživost kapitala. Članovi Misije procjenjuju da bi te reforme mogle povećati rast BDP-a za oko 2 postotna boda u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju zahvaljujući poboljšanoj participaciji radne snage, povećanom ulaganju i jačoj produktivnosti.

Iskoristiti ulazak u EU

Poručuju i da je ključno iskoristiti sve prednosti skorašnjeg pristupanja Hrvatske EU. 

– Priljevi službenog i privatnog kapitala potaknuti pristupanjem EU mogli bi znatno povećati srednjoročni rast, pod uvjetom da se usmjere na projekte koji povećavaju produktivnost. Međutim, za to treba razviti dosljednu razvojnu strategiju s jasno određenim prioritetnim projektima, pojačati administrativne kapacitete za razvoj tih projekata, smanjiti prepreke ulaganjima i stvoriti fiskalni prostor da Hrvatska može sufinancirati projekte koji se financiraju iz fondova EU. U tom kontekstu, uključivanje Hrvatske u mehanizme ekonomskog upravljanja EU dodatno će potaknuti potrebne institucionalne i strukturne reforme, drže. Što se monetarne politike tiče očekuju očuvanje makroekonomske stabilnosti i smanjenje vanjskih ranjivosti.  

– Unutar svojega okvira za provedbu monetarne politike, koji se zasniva na održavanju razmjerno stabilnog tečaja, Hrvatska narodna banka (HNB) treba i dalje dopuštati povećanu fleksibilnost tečaja i postupno povećavati međunarodne pričuve. U razdoblju nakon 2009., HNB, kao što je i primjereno, dopušta povećanu fleksibilnost tečaja u oba smjera, što olakšava makroekonomsku prilagodbu i ograničava prostor za špekulacije. Povrh toga, povećavanje pričuva u razdobljima izdašne devizne likvidnosti, što i jest praksa HNB-a, dodatno ojačava otpornost na vanjske šokove.

 To podupire sadašnju poticajnu monetarnu politiku, koja je primjerena – sve dok je konzistentna s politikom stabilnog tečaja – s obzirom na nisku stopu temeljne inflacije, slabe izglede za rast i proces fiskalne konsolidacije. Kreditni programi usmjereni na poticanje kreditne aktivnosti u kojima se nude niže kamatne stope, a rizik dijeli između poslovnih banaka i državne razvojne banke HBOR-a, mogli bi poduprijeti aktivnost poduzeća u okružju slabe potražnje za kreditima i pojačane nesklonosti banaka riziku. Međutim, oprez je potreban da bi se izbjeglo pogoršanje bilance HBOR-a i kreditnih standarda banaka, poručuje Misija.

Kaže i da je unatoč polaganom pogoršanju kvalitete imovine, bankarski sektor i dalje stabilan, dobro kapitaliziran i otporan na šokove. Nastavak recesije utječe na udio loših kredita u ukupnim kreditima (NPLR), koji je dosegao 13 posto u lipnju 2012., pri čemu je taj udio kod kredita poduzećima bio 23 posto. Profitabilnost se počela spuštati s relativno visoke razine, djelomično zbog povećavanja rezervacija za loše kredite, koje su i dalje niske u odnosu na susjedne zemlje i prošla razdoblja. Međutim, visoke stope adekvatnosti kapitala i likvidnosti ukazuju da su zaštitne rezerve dostatne da osiguraju stabilnost sustava. Ispitivanja otpornosti na šokove koja provodi HNB pokazuju da bi većina banaka mogla apsorbirati učinke naglog povećanja udjela loših u ukupnim kreditima na 20 posto (34 posto za kredite poduzećima), a da bi u slučaju takvog šoka samo nekoliko banaka trebalo dokapitalizirati u ukupnom iznosu od oko 0,6 posto BDP-a. Razduživanje se odvija na uredan način, pri čemu se banke oslanjaju na rastuće domaće depozite te time smanjuju inozemne kreditne linije, stoji u ocjeni.

– S obzirom na postojeće ranjivosti, strogi supervizorski propisi, nadzor i suradnja s ostalim nadzornim tijelima neophodni su za očuvanje financijske stabilnosti. Rastući loši krediti, velika izloženost dužnika iz sektora stanovništva i poduzeća valutnom i kamatnom riziku te znatna ovisnost banaka kćeri o njihovim maticama iz europodručja u pogledu financiranja stvaraju ranjivosti koje treba pažljivo pratiti. HNB treba zadržati visoke zakonom propisane rezerve kapitala te, ako je potrebno, zahtijevati od banaka da što prije povećaju kapital i osiguraju odgovarajuće rezervacije za loše kredite te dodatno ojačati prekograničnu suradnju u području nadzora, ocjenjuje Misija MMF-a koja se hrvatskim vlastima zahvaljuje na izvanrednoj suradnji, otvorenim razgovorima i toplom gostoprimstvu.