Mnogi poznavatelji novinarske struke reći će kako novinarstvo nije posao, već životni poziv, način, stil života, a gotovo jednako tako razmišlja i Gari Cappelli, bivši ministar turizma, kada govori o svom životnom pozivu – radu u turizmu. Turizam je za njega i posao i život, i zato ga živi svakodnevno. U ovom trenutku »osjeća« ga na Iloviku gdje boravi u kući svojih predaka, nonića i majke. More, vale, »buka« cvrčaka, druženje s prijateljima iz djetinjstva – sve to mu taj otočić lošinjskog arhipelaga ovih dana nudi.

– Ovdje se jako dobro osjećam, među svojima sam, prijateljima iz djetinjstva. Gledam turistička događanja, odmaram se, čitam… Neki na Lošinj dolaze na godišnji, a ja s Lošinja na godišnji bježim na Ilovik. Raduje me turistička situacija na Iloviku. Već danima nema jednog slobodnog veza, na otočiću na kojem živi 50-tak stanovnika, a koji ima čak pet vrhunskih restorana, navečer ne možete naći slobodno mjesto. Svakodnevno je na vezu 150 brodova, a sve je to dokaz da je posjećenost dobra – uvertira je to Cappellija u razgovor o turizmu Hrvatske nakon odrađenog ministarskog mandata.

No, razgovaramo i o budućim poslovnim izazovima.

– S obzirom na moj budući izazov, činjenicu da ću predsjedavati Odborom za vanjsku politiku, počeo sam sada na Iloviku čitati knjigu Henryja Kissingera »Svjetski poredak« – otkriva Cappelli.

Važna pitanja

Nikako nije uvrijeđen što nije uvršten u novi sastav Vlade, kaže kako »sve dolazi u svoje vrijeme« pa je tako i počašćen što će biti u Saboru i biti na čelu Odbora za vanjsku politiku.

– I dalje ću se baviti itekako važnim pitanjima, izbjegličkom krizom, imenovanjem članova u diplomaciji, ali i drugim svjetskim problemima. Nadam se da će mi ova knjiga donekle pomoći da uđem u taj svijet koji za mene nije potpuno nepoznat jer sam nekada davno bio u diplomaciji – bio konzul u Italiji. U svakom slučaju, ovo je jedna nova stepenica prije političke mirovine. Međutim, turizam će i dalje biti moja najveća ljubav. Član sam i Odbora za turizam u Saboru, tako da ću još uvijek biti aktivan i u toj sferi, imat ću prilike pokretati neke aktualne teme, posebno onda kada se bude radila nova Strategija razvoja održivog turizma – govori Cappelli.

Zadovoljan je svime što je uspio postići za svog mandata u ministarstvu turizma.

– Moj cilj bio je promijeniti većinu zakona koji se nisu mijenjali više od 20 godina, onog o boravišnoj pristojbi, turističkoj članarini, sustavu turističkih zajednica, ali i pokrenuti investicijske programe. To smo i učinili, sve polako dolazi na svoje. Godinama se govori o prevelikom broju lokalnih turističkih ureda, a danas smo svjedoci prvih objedinjavanja turističkih zajednica, što se događa u Gorskom kotaru. Fužine više nemaju TZ, ali ostvaruju fantastične turističke rezultate. Imotska krajina je napravila jedan TZ, a ranije ih je bilo 8-9, Crikvenička rivijera je potpisala suradnju svih TZ-a tog područja, Opatijska rivijera sprema nešto slično… Posebno sam ponosan što smo uspjeli donijeti Zakon o turističkom zemljištu, mislim da bih mogao reći da je to bio jedan od najvećih uspjeha. Tri milijarde eura investicija stoje u tom zemljištu, kampovima. Sve je bilo potpuno blokirano, radile su se investicije na tuđem zemljištu, bilo je tu brdo problema. Valja reći da smo u mandatu ove vlade povećali investicije u turizmu za 55 posto. Podigli smo i fizički i financijski turistički promet za oko 30 posto u četiri godine. Te brojke ne trebaju biti cilj, to potvrđuje i turizam sada u koroni, kada je fizički broj dolazaka i noćenja manji, ali se postižu kvalitetni rezultati. U aviopromet uložili smo milijune kuna, produžili sezonu letenja s tri na šest mjeseci i na koncu digli aviopromet za 25 posto – nabrojio je Cappelli čime mjeri svoje zadovoljstvo.

Strategija razvoja

Otvoreno govori i o onome što nije stigao dokraja napraviti, ali smatra vrlo bitnim. To je Strategija održivog razvoja turizma, za koju bi natječaj za izradu trebao biti pokrenut do kraja ove kalendarske godine.

– To mi je bila velika želja. Još na početku mandata govorio sam kako su najbitniji segmenti našeg turizma zdravstveni i nautički turizam, to su niše koja Hrvatska u budućnosti mora raditi i koje zahtijevaju velike investicije, ali i daju dodatnu vrijednost jer konačno nećemo prodavati samo uslugu, već i znanje – što je u zdravstvenom turizmu izraženo. Ova korona je to i potvrdila. Budemo li išli tim smjerom, zaustavit ćemo i odlazak medicinskih djelatnika. Treba znati da su procjene da će 2030. godine u Europi biti preko 50 posto ljudi starijih od 60 godina. Takvi ljudi na putovanjima traže zdravstvene usluge. Hrvatska zbog blizine, kvalitetne povezanosti i svega ostalog ovdje ima prednost. Imamo gotovo najjači charter u Europi, sprema se novi zakon o lukama, i zato treba dati jači obol nautičkom turizmu. Vidimo i u ovoj situaciji korona krize koliko je važan taj proizvod. Čak 10 od 20 svjetskih top mega yahti ovo ljeto, do kraja sezone ploviti će hrvatskim dijelom Jadrana. Hrvatska ima pripremljene objekte ulaganja u zdravstveni turizam vrijedne preko 350 milijuna eura u ovom trenutku, zato smo i u tom dijelu zakonodavstvo mijenjali pa se naše bolnice mogu baviti zdravstvenim turizmom, ističe Gari Cappelli.

Turizam i korona

Turizam i korona, prema Cappellijevom mišljenju, moraju pronaći način kako mogu zajedno. »S koronom moramo živjeti« i glavni zadatak Ministarstva turizma u budućnosti trebao bi biti stvoriti solucije života i rada s koronom do pronalaska cjepiva, ali i način funkcioniranja nakon pronalaska cjepiva.

– Mislim da smo se u ovoj pandemiji dobro snašli. Jedni od prvih u Europi smo dali mjere za spas radnih mjesta, prvi smo predložili zdravstvene protokole za prelazak granice, pravovremeno otvarali granice… Kritizirali su nas da zašto ne radimo marketing kao Grčka, a oni su do nedavno imali 10-12 posto turističkog prometa u odnosu na lani, a mi smo na razini Hrvatske gotovo došli na 45 do 50 posto, a u PGŽ-u i Istri smo na nekih 85 posto. Mislim da smo vodili sjajnu diplomatsku politiku na čelu s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem po pitanju otvaranja granica, što nam je stvorilo vodeću stratešku poziciju u Europi. Zahvaljujući pravovremenoj reakciji stožera, zdravstva, Vladinih mjera i discipline građana Hrvatske, sada možemo po rezultatima zaključiti da smo turistički lideri na Mediteranu. Mislim da smo u ovom trenutku pristupačna i sigurna zemlja. Mislim da smo planski sve dobro odradili i vjerujem da će i rujan biti vrlo turistički solidan – priča Cappelli.

Otkriva i razloge zbog kojih je Kvarner upisao vrlo dobre rezultate bez obzira na pandemiju koronavirusa.

– Kvarner nikad nije bio prepoznatljiva aviodestinacija, on je bio prepoznat kao autodestinacija, kao destinacija koja zajedno s Istrom ima najveći broj kampova, a u ovom trenutku korona je napravila novi poredak – najtraženiji su kampovi, privatni smještaj, nautika, a tek onda hoteli. Isto tako, mi smo najviše radili na otvaranju tržišta srednje Europe, a upravo su to najjača tržišta u PGŽ-u – Njemačka, Austrija, Slovenija, Italija, Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska – zaključio je bivši ministar turizma koji kaže da je pred novim sastavom Vlade izuzetno težak zadatak – riješiti moratorije na kredite, sjesti s predstavnicima banaka i leasing kuća, omogućiti turističkoj privredi, koja je najviše stradala u vrijeme pandemije, da se održi. Prije svega, kaže, to se odnosi na prijevoznike, ali onda recimo i na manje kruzere kod kojih su ulaganja velika, a čiji je promet, bar prema informacijama koje stižu iz Krila Jasenice, mnogim brodarima matične luke, znatno pao.