Kao što je i Europska središnja banka učinila za eurozonu – podigla prognozu rasta inflacije i snizila očekivanja gospodarskog rasta – sada je i Hrvatska narodna banka u svojim redovitim makroekonomskim projekcijama učinila slično za Hrvatsku, snizivši prognozu rasta BDP-a Hrvatske na 2,4 posto za ovu godinu, te podigavši projekciju inflacije. Razlog tome je utjecaj rata na Bliskom istoku na globalno gospodarstvo koji se najviše ogleda u povećanim cijenama energenata. Zbog rasta cijena energenata, smatra HNB, inflacija će ubrzati drugu godinu zaredom i porasti s 4,4 posto iz 2025. na 4,9 posto u 2026.

– Na višu bi inflaciju, osim cijena energenata, mogli utjecati snažniji neizravni i sekundarni učinci u obliku porasta inflacijskih očekivanja i zahtijeva za veće plaće kao i mogući ekstremni vremenski uvjeti, koji bi rezultirali jačim rastom cijena hrane, kaže HNB. U suprotnom bi pravcu, smanjivanja inflatornih pritisaka, moglo djelovati usporavanje rasta plaća i osobne potrošnje, prigušena inozemne potražnje za turističkim uslugama, restriktivnija fiskalne politike i pad cijena energenata. Ukupna bi inflacija, procijenili su, mogla usporiti na 3,1 posto u 2027. i 2,7 posto u 2028., uz usporavanje temeljne inflacije na 3,4 posto odnosno 2,8 posto. HNB je ocijenio da bi realni BDP mogao nastaviti rasti, ali sporije, po stopi od 2,4 posto.

– Negativni rizici za rast proizlaze ponajprije iz viših cijena energenata, što bi moglo dodatno smanjiti realni raspoloživi dohodak kućanstava, te iz slabije inozemne potražnje, dok bi dugotrajniji sukob mogao produljiti razdoblje neizvjesnosti i potaknuti odgađanje investicija i potrošnje trajnih dobara, kaže HNB. U 2027. očekuju usporavanje rasta na 2,3 posto, te u 2028. na 2,2 posto ge polovine ove godine. No, zbog neizvjesnosti na Bliskom istoku, HNB je izradio i alternativne hipotetske scenarije, pri čemu nepovoljniji scenariji upućuju na osjetnije usporavanje rasta BDP-a i znatno snažnije inflatorne pritiske u slučaju snažnijih i dugotrajnijih poremećaja na tržištu energenata, pad realne kupovne moći, slabljenje inozemne potražnje i povišenu neizvjesnost.