Odvjetnici odlično obavili posao

Blamaža tužiteljstva: Vrijeme je da Orie ode

Denis Romac

To je već druga presuda suca Orieja koja je u potpunosti odbačena, a i ostale su mu djelomično poništene i stoga bi trebao razmisliti o svojoj ostavci, upozorio je Luka Mišetić, odvjetnik Ante Gotovine

DEN HAAG Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić nakon presude sjao je od zadovoljstva: njegov branjenik čestitao mu je na »odlično obavljenom poslu«. Gotovinina obrana svih ovih godina tvrdi da je Gotovina nevin čovjek, a sada je, kazao je Mišetić, to napokon potvrdio i Haški sud. Gotovina zahvaljuje svima koji su omogućili današnji dan, prenio je Mišetić Gotovininu poruku preko Twittera. »Ushićeni smo. General Gotovina želi se zahvaliti svima koji su omogućili da se današnji dan ostvari. Pravda je danas zadovoljena«, napisao je Mišetić na Twitter-u.

»Gotovina je slobodan, i to je najvažnije«, rekao je Mišetić novinarima poslije presude, ne libivši se pritom napasti suca Orieja, koji je osudio Gotovinu i Markača na 24, odnosno 18 godina zatvora. 


Ugrožena vjerodostojnost



Haško tužiteljstvo, koje su u žalbenom postupku zastupali Helen Brady, Douglas Stringer, Laurel Baig, Francois Boudreault, Ingrid Elliott, Todd Schneider, Saeeda Verrall i Matthew Cross, nije se oglašavalo poslije još jedne haške blamaže haškog tužiteljstva.


Nasljednik del Ponte Serge Brammertz, koji je jučer također u jednom trenutku prošao predvorjem Haškoga suda, nije još bio pročitao presudu, pa je nije htio ni komentirati.




Bivša glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu Carla del Ponte  izjavila je u petak za HTV da je iznenađena oslobađajućom presudom. »Jutros sam primila informaciju o presudi i bila sam veoma iznenađena. Bilo je to veliko, veliko iznenađenje. Namjeravam pročitati sudsku presudu kako bih vidjela što je krenulo krivo između prvostupanjske presude i žalbe«, izjavila je.



»Sudac Alphons Orie, koji je donio prvostupanjsku presudu protiv generala Gotovine i Markača, kojemu su sve dosadašnje presude djelomično ili u potpunosti odbačene, trebao bi poduzeti ozbiljan korak i dati ostavku na položaj suca u Haškom sudu«, izjavio je Mišetić novinarima ispred Haškog suda.


»To je već druga presuda suca Orieja koja je u potpunosti odbačena, a i ostale su mu djelomično poništene i stoga bi trebao razmisliti o svojoj ostavci«, smatra Mišetić. 


Sat – dva nakon što ga je Mišetić pozvao na ostavku vidjeli smo suca Orieja dok je izlazeći iz sudske zgrade silazio stepenicama prema garaži Haškoga suda, kako ljutito razgovara na mobitel. Samo je projurio, očito ne želeći komentirati jučerašnju presudu i Mišetićev poziv.Orie trenutačno predsjedava sudskim vijećem koje sudi Ratku Mladiću, zbog čega se mnogi u Haagu već sada pitaju s kakvim će ishodom taj sudac ugrožene vjerodostojnosti zaključiti i taj važni slučaj. 

Pravedna odluka



Europljani »kontra«, ostatak svijeta »za«. To je zbroj presude Gotovini i Markaču, koja se na kraju dobila preglasavanjem sudaca. Za puštanje na slobodu bili su Izraelac (poljskih korjena) Theodor Meron, Turčin Mehmet Güney i Jamajčanin Patrick Robinson. Protiv, odnosno za osuđujuću, bili su Talijan Fausto Pocar te Maltežan Carmel Agius.


Najzanimljiviji protivnik rušenja presude je Pocar, otprije poznat domaćoj javnosti. Fausto Pocar je rođen 1939. godine i dugogodišnji je profesor međunarodnog prava Sveučilišta u Milanu. Od 1984. do 2000. godine bio je član Odbora OUN-a za ljudska prava (Human rights committee of the United Nations) i od 1991. do 1992. godine predsjedavao je tim odborom. Pocar je u Italiji visokopozicioniran pravni stručnjak pa je u više navrata bio član talijanske delegacije u Generalnoj skupštini OUN-a te pri ženevskoj Komisiji za ljudska prava.


 Godine 1999. imenovan je sucem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu a od 2005. do 2009. godine obnašao je funkciju predsjednika tog suda.


Ime talijanskog suca Fausta Pocara veže se za slučaj francuske novinarke Florence Hartman koja ga u svojoj knjizi »Mir i kazna« (u nas izdana u izdanju Profila) optužuje da je: »uz suglasnost vlade u Beogradu držao u tajnosti informacije koje dokazuju umiješanost Srbije u ratnoj agresiji protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine«. Navod se nalazi u mnogim neautoriziranim biografijama Pocara koji kruže po web mrežama talijanskih medija.


Carmel A. Agius dolazi iz Malte. Rođen je 1945. godine, a obrazovanje je stekao na sveučilištima Malte. Krenuo je kao lokalni javni bilježnik da bi postao predsjednik Ustavnog i Vrhovnog suda Malte. Od predgrađa do zvijezda, kazalo bi se.


Karijeru u Ujedinjenim narodima počinje kao savjetnik za Nepal, a na sudu u Haagu je od 2001. godine. Za ovog suca zanimljivo je kako je bio predsjedavajući vijeća u slučaju bivše glasnogovornice suda Florence Hartmann.


Od sudaca koji su oslobodili generale, najzanimljiviji je predsjednik vijeća Theodor Meron, koji je bio i jedan od ključnih ljudi da se Tihomiru Blaškiću kazna smanji s 45 na 9 godina zatvora. (D. Ra., E. V.)



»Pravda je zadovoljena, general se vraća kući svojoj obitelji«, rekao je pak drugi Gotovinin odvjetnik Greg Kehoe dodajući da će s Gotovinom otputovati u Zagrebu kako bi s njim napokon proveo malo vremena izvan pritvorske jedinice Haškog suda.


Markačev odvjetnik Goran Mikuličić kazao je kako mu je »užasno drago« zbog presude, ali ne samo zbog generala Markača, nego i zbog struke, jer se pokazalo da je Haški sud bio kadar donijeti pravednu odluku. »Drago mi je zbog budućih studenata, koji će danas, sutra analizirati ovu presudu. Naravno, drago mi je i zbog naših dečki, koji su uspjeli dokazati svoju nevinost«, rekao je Mikuličić.


Na izricanje presude došao je i bivši branitelj generala Markača pred Haaškim sudom i današnji sudac Ustavnog suda Miroslav Šeparović, kazavši kako oslobađajuća pravomoćna presuda predstavlja veliki dan za generale ali i za Hrvatsku.


Za Hrvatsku je, rekao je, presuda važna zbog toga što je srušen zaključak o udruženom zločinačkom pothvatu, a za dvojicu generala jer je potvrđeno da nisu odgovorni za zločine kojih je bilo.


Takva presuda imat će odraza i na druga pitanja poput postupka koji se vodi pred Međunarodnim sudom pravde gdje je Hrvatska tužila Srbiju za povredu konvencije o genocidu, a Srbija uzvratila protutužbom tvrdeći da je tijekom Oluje počinjen genocid.