ZAGREB Josip Varvodić, ugledni zagrebački specialist kardiotorakalne kirurgije, koji je ujedno i predsjednik Hrvatskog plivačkog saveza te prvi dopredsjednik Europske federacije vodenih sportova, vrlo koncizno objašnjava zbog čega je istaknuo kandidaturu za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora.

– Postojeći loši i nejasni kriteriji, loša podjela sredstava, dojam da sredstava ima jako puno, a ne troše se na ispravan način, te želja da pomognem svom matičnom savezu i želja da pomognem olimpijskim i neolimpijskim sportovima. Sve to navelo me da se kandidiram za predsjednika HOO-a – kaže Varvodić.

Kandidaturu su istaknuli Miroslav Buljan i Dragan Primorac, koji tvrdi da ga podržava 59 nacionalnih saveza te da ta podrška stalno raste, što sugerira da ima i potrebnu većinu glasova članova Skupštine HOO-a. S druge strane, uz Vaš matični savez, javno Vas podupiru nogometni, rukometni, vaterpolski, košarkaški, odbojkaški, te svi ostali savezi loptačkih sportova, kao i Hrvatski klub olimpijaca?

– Nemam komentara na izjave gospodina Primorca. On je tijekom ove kampanje svašta govorio. Izborna Skupština je 29. srpnja, glasanje je tajno i tamo će se sve vidjeti. Znam koliku podršku imam i idem po pobjedu. Puno mi znači podrška svakog nacionalnog saveza, a posebno sam ponosan na podršku Hrvatskog kluba olimpijaca jer to su ljudi koji su osvajali olimpijske medalje. Drago mi je da su prepoznali situaciju i vidjeli koliko je njihov status do sada bio loš. Uz mene je ekipa kojoj vjerujem i svi zajedno želimo posložiti sustav i boriti se za boljitak hrvatskog sporta.

Mislite li da je moguće promijeniti sustav i način razmišljanja koji očigledno egzistiraju vrlo dugo u hrvatskom sportu?

– Apsolutno. Sustav je moguće promijeniti. Ciljane uloge tu imaju Ured i Vijeće HOO-a. Potrebno je postavljanje jasnih kriterija i načina raspodjele sredstava. Pritom je važna informiranost sportaša, trenera i svih članova, da znaju na koji način se dijele ta sredstva. Već je to početak promjene koju će ljudi osjetiti.

Afere

Ne čini li vam se da bi to moglo biti, prije svega, vremenski zahtjevno?

– U mom programu pod nazivom »Zajedno za razvoj hrvatskog sporta« postoji akcijski plan za prvih sto dana. Vjerujem da će se već u tom razdoblju vidjeti pomaci načina funkcioniranja i uloga Ureda HOO-a i Vijeća HOO-a. Ponavljam, prioritet je promjena načina podjele sredstava.

Gdje vi vidite hrvatski sport u europskim, odnosno svjetskim okvirima?

– Prije svega, mislim da možemo biti vrlo ponosni na uspjehe hrvatskih sportaša koji osvajaju medalje i ostvaruju zapažene uspjehe na velikim međunarodnim natjecanjima. Sportaši i treneri sigurno nisu problem hrvatskog sporta. Oni svakodnevno marljivo rade da bi bili još bolji, a ne sumnjam da će tako biti i u budućnosti. Problem je što sportaši i treneri sada nisu u centru pozornosti jer sve ukazuje da trenutno nisu razlog zbog kojeg HOO postoji.

Naš zadatak je vraćanje njihovog povjerenja u taj sustav koji ih mora maksimalno podržavati. U hrvatskom sportu ima dovoljno sredstava, ali problem je, kao što sam već istaknuo, njihova raspodjela. Naravno, bilo bi lijepo da jednoga dana dođemo do više razine, primjerice, one koju imaju u Mađarskoj, gdje sredstava ima duplo više. Novca za razvoj hrvatskog sporta ima, ali nije transparentno podijeljen na osnovu kriterija. Danas ne postoje jasni kriteriji i zato ih i treba postaviti kroz transparentan sustav podjele sredstava i kontrole trošenja tog novca.

Uključuje li onda povratak povjerenja i reviziju nacionalnih saveza?

– Svi nacionalni savezi obveznici su revizijskog uvida, a postoji i unutarnja revizija HOO-a koja nije radila svoj posao na odgovarajući način. Ideja je da ta unutarnja revizija ulazi u nacionalne saveze i na prijateljski način upućuje na pogreške i vodi računa da do takvih stvari više ne dolazi.

Ove godine u sportu je otkriveno dosta afera, počevši od Vedrana Pavleka i Hrvatskog skijaškog saveza. Je li Vas strah da bi s vremenom moglo isplivati još toga?

– Ne. To su izolirani slučajevi i tu treba pustiti državne institucije da odrade svoj posao. Ako u nekim nacionalnim savezima postoje eventualni problemi, uvjeren sam da su to stvari koje ćemo, vjerujem, lako riješiti.

Koji su, po vašem mišljenju, najveći problemi hrvatskog sporta u ovom trenutku?

– Smatram da možemo razgovarati o problemu HOO-a. Hrvatski sport je nešto drugo. Kada bismo govorili o problemima hrvatskog sporta, ispalo bi da su problem sportaši i treneri, a to nije točno. Problem je HOO, a osnovni problemi HOO-a su netransparentno financiranje, netransparentna raspodjela sredstava i nekvalitetni kriteriji raspodjele tih sredstava. Danas je stvorena slika da sportaš i trener nisu u centru tog sustava. Sportaši nisu dovoljno stimulirani tijekom svoje karijere i ne postoji briga o njima nakon karijere.

Što se tiče trenera, njih moramo pokušati zadržati unutar sustava hrvatskog sporta, da ne otiđu negdje izvan Hrvatske. Vrhunskim sportašima i trenerima, ali i onima koji u ranoj dobi ulaze u sport, moramo omogućiti bolje uvjete. Želja mi je da se sport još više razvije, da u Hrvatsku dovodimo velika natjecanja, da razvijamo sportsku diplomaciju i sportsko-gospodarsku diplomaciju.

Pravednost

Spomenuli ste akcijski plan za prvih sto dana. Što to obuhvaća?

– Namjeravamo obaviti razgovore s čelnicima svih nacionalnih saveza da bismo vidjeli kakve su njihove potrebe. I ne samo to. Želimo da svaki nacionalni savez postavi svoje kriterije o kojima će se raspravljati na Vijeću HOO-a. Tu će biti odlučeno hoće li se te kriterije usvojiti ili prilagođavati. Cilj nam je aktivno uključivanje nacionalnih saveza u rad HOO-a preko izrade kriterija, kako bi raspodjela sredstava bila što transparentnija.

Mislite li da će tih sto dana biti dovoljno za to?

– Da. Tu nisam samo ja, to je stvar sustava i ekipe. Ako određeni dio Vijeća HOO-a bude zadužen za razgovore s određenom grupom nacionalnih saveza, sve se može obaviti za nekoliko tjedana, a ne tri mjeseca. Nikada nisam rekao da sam najpametniji čovjek na svijetu. Postoji Vijeće HOO-a i grupa ljudi koji će sudjelovati u tome. Ja sam samo jedan od njih, koji bi ih htio voditi. Tijekom izborne kampanje sam razgovarao s velikim dijelom nacionalnih saveza i uvijek ću im biti na raspolaganju kada postanem predsjednik. Smatram da pravedni kriteriji mogu biti stvoreni samo kroz jasnu komunikaciju s ljudima iz određenih grupa sportova.

Uzme li se u obzir šira slika, dosta roditelja čija se djeca bave sportom ima dojam da je sport postao luksuz, sa svrhom da se gura ruka u njihov džep. Kako se može vratiti povjerenje široke javnosti u sustav?

– Apsolutno je potrebno napraviti sve da ljudi shvate da je sport dostupan svima. Mi ne možemo prvoga dana ukinuti sve članarine i troškove koje roditelji imaju. U našoj strategiji razvoja ideja je da za početak djeci u prvih nekoliko razreda osnovne škole omogućimo bavljenje bazičnim sportovima bez tih davanja. Vjerujem da bismo na taj način dobili veći interes i dobar temelj za bilo koji drugi sport kojim bi se ta djeca htjela baviti.

Danas roditelji imaju puno izdataka zbog članarina, liječničkih pregleda, odlazaka na natjecanja, opreme… Želja nam je da do nacionalnih saveza stigne što više djece i da ti savezi budu uključeni u školski sport. Tu moramo napraviti kvalitetne promjene koje će se vidjeti kroz strategiju razvoja sporta, ali to je nešto što HOO mora napraviti u suradnji s nadležnim ministarstvom i Vladom Republike Hrvatske.

Primjer LEN-a

Predsjednik ste HPS-a i prvi dopredsjednik Europske federacije vodenih sportova. Koliko vam to iskustvo pomaže?

– Kada je ovo vodstvo došlo na čelo te organizacije, nisu postojali kriteriji niti transparentni sustav i još puno stvari koje su jako bitne, poput zastupljenosti žena, prava trenera… Sve smo to posložili na zdrave temelje i napravili smo operativni plan. Danas imamo odlične rezultate što se tiče transparentnosti i kontrole rada. Mislim da smo prva ili jedna od prvih takvih organizacija na europskoj razini. Taj sustav poznajem, kao i sustav HPS-a, gdje sad imamo vrhunske sponzore i odlične rezultate i medalje s europskih prvenstava nakon puno godina. Vjerujem da se sve to može primijeniti i u HOO-u – kaže Varvodić.