U Opatiji se već duže vrijeme preuređuje povijesna vila, Vila Kremešek (ex Ransonnet), smještena uz more, blizu samog sjedišta Grada Opatije.

Javnost je osjetljiva na sječu zelenila koja se dogodila u okućnici ove vile koja je iz državnog prešla u privatno vlasništvo, a posebno se puno komentara na društvenim mrežama razvilo nakon što je posječena i prorijeđena gusta šuma bambusa.

Na naš upit, prenoseći ono što zanima javnost, za očitovanje smo zamolili nadležne u Gradu Opatiji.

– Budući da se radi o specifičnoj vili i perivoju iste, za sve zahvate, pa tako i hortikulturno uređenje perivoja, postoji poseban elaborat na koji je suglasnost za izvođenje radova izdao nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci.

Elaborat konkretno obrađuje svaku posebnu biljku i stablo u perivoju koji je predmet zahtjeva pa nije potrebna hijerarhijski niža suglasnost Grada Opatije. Konzervatori suglasnost daju temeljem zakonskog propisa, dok Grad Opatija temeljem podzakonskog propisa.

S obzirom na postojanje posebnog elaborata za hortikulturno uređenje koje zahvate sve dozvoljava nadležni Konzervatorski odjel, nije potrebna suglasnost Grada Opatije.

Također je upitno koji od tih bambusa ima širinu 10 cm ili više, a koji je uvjet potreban za nadležnost Grada Opatije kada se ne radi o nekretnini za koju nadležnost ima Konzervatorski odjel za razinu zaštite kulturnog dobra – naveo je u odgovoru gradski pročelnik za komunalni sustav Filip Vlah.

Preuređenje okućnice

Detaljnija pojašnjenja potražili smo kod riječkih konzervatora, a odgovore su, prema njihovim pravilima, trebali poslati iz Zagreba, iz Ministarstva kulture i medija. Konzervatorsku struku smo zamolili za očitovanje o preuređenju spomenute okućnice.

Također, s obzirom na to da je ova okućnica, premda na privatnoj parceli, svakodnevno izložena pogledima šetača, zamolili smo ih i da nam pojasne kako će izgledati prema elaboratu o hortikulturnom uređenju te da preciziraju jesu li ga odobrili.

Zanimalo nas je i hoće li kompletno svi bambusi biti posječeni, jesu li oni pod zaštitom i hoće li se barem dio sačuvati?

– Perivoj vile Ransonnet u Opatiji jedan je od najstarijih javnih gradskih perivoja Opatije koji je uređen 1887. godine, no koji već 1893. godine prelazi u privatno vlasništvo baruna Eugena von Ransonnet-Villeza od kada kontinuirano mijenja vlasnike sve do danas.

Odlaskom nekadašnjeg korisnika vile 2012. godine, zbog gubitka funkcije i nekorištenja došlo je do lošeg stanja u kojem se vila i njezin perivoj nalaze i danas.

Vila je od nedavno ponovo u privatnom vlasništvu te je pokrenuta obnova na temelju odobrene projektne dokumentacije kojoj je cilj kvalitetna obnova i afirmacija najvrednijih povijesnih slojeva vile, kao i vraćanje izvorne ladanjske namjene.

Na zahtjev novog vlasnika za izdavanjem konzervatorskih uvjeta za obnovu vile i perivoja, Konzervatorski odjel u Rijeci zatražio je izradu konzervatorskog elaborata, kao i detaljnog elaborata zdravstvenog stanja vegetacije, odnosno svakog stabla u perivoju, a kao podlogu za izradu projekta uređenja.

Bonitetna analiza vegetacijskog pokrova izrađena u ožujku 2020. godine, pokazala je generalno vrlo loše stanje vegetacije koja se desetljećima nije održavala (najmanje 70 godina), niti se o njoj stručno brinulo.

Utvrđeno je da su pojedina stabla (hrastovi, čempresi i magnolija) bolesna te da je potrebna zamjenska sadnja. Projekt krajobraznog uređenja izrađen je na temelju rezultata bonitetne analize Studija za krajobraznu arhitekturu, prostorno planiranje i okoliš iz Rovinja, a potvrdio ga je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Izgled budućeg uređenja i izgleda perivoja prikazan je na vizualizacijama koje se nalaze na ulazima u gradilište. Osim uvođenja novog kolnog i vatrogasnog pristupa vili, projekt je u najvećoj mogućoj mjeri nastojao postići povijesni izgled perivoja.

Povijesne razglednice

Podaci o povijesnom izgledu i vegetacijskom pokrovu perivoja dostupni su iz povijesnih razglednica na kojima se uočavaju stabla crnike i crnogorice. Recentno su na dijelu perivoja uz plažu bili zasađeni bambusi, koji vrlo brzo rastu i nekontrolirano se šire, pogotovo jer su desetljećima rasli bez nadzora i približili se vili.

Površina na kojoj su se nalazili bambusi nije izvorna – ona na kojoj ih je održavao barun Ransonnet koji ih je osobno dopremio s jednog od svojih brojnih putovanja na Daleki istok.

Prema projektu obnove, planirano je njihovo zadržavanje na svim rubnim zonama perivoja i na prostoru prema moru, i to na većoj površini nego je trenutačna, a koja je bez nadzora i mimo projekta prorijeđena.

Bambusi su za opatijske perivoje i vrtove s kraja 19. i početka 20. stoljeća bili karakteristične i omiljene egzote, a tijekom vremena su gotovo iskorijenjeni zbog svoje osobine brzog širenja te potrebe za redovnim i stručnim održavanjem.

Građevinski zahvati u perivoju uključivat će izgradnju kolnog i pješačkog pristupa do vile koja je omogućena odredbama Urbanističkog plana uređenja Grada Opatije.

Konzervatorski uvjeti nalažu investitoru da za vrijeme trajanja radova osigura stalni stručni i projektantski nadzor kako bi se izbjegli nekontrolirani i samovoljni radovi jer se jedino na taj način može osigurati provedba odobrenog projekta, a u protivnom dolazi do ugrožavanja i uništavanja povijesnih struktura – odgovorili su na novinarski upit iz Ministarstva kulture i medija.

Novo ime – vila Dragan

Prema vizualizacijama koje se nalaze na ulazu u gradilište, može se saznati uz ostalo i da će ova opatijska vila koju je od države kupio zagrebački poduzetnik Jozo Dragan, još jednom promijeniti ime.

Nosit će ime po novom vlasniku, vila Dragan, a isto će ime dobiti i povijesni perivoj iz 1887. godine.

Tko je Jozo Dragan?

Poduzetnik Jozo Dragan kupio je od države vilu Kremešek u Voloskom kod Opatije za 20,3 milijuna kuna.

Jozu Dragana se povezivalo s poslovima preuzimanja nekoliko hrvatskih brodogradilišta koja nisu realizirana, a glavni mu je izvor prihoda tvrtka Riko sa sjedištem u Ljubljani, prenosi Tportal.

Portal Russia Beyond The Headlines svrstava ga na listu pet najuspješnijih Hrvata koji posluju u Rusiji.

Jozo Dragan je poduzetnik nepoznat u široj javnosti.

Draganova priča počinje u Trogiru 1954. kad je rođen u težačkoj obitelji s petero djece, objavila je Slobodna Dalmacija 2009.

Nakon završetka Srednje tehničke škole u Zagrebu i Više tehničke škole u Karlovcu, zaposlio se u karlovačkoj Tvornici plinskih turbina, a potom se usavršavao u britanskom Rolls-Royceu, da bi u Italiji stekao diplomu inženjera strojarstva.

Postao je tada, nastavlja se u tom članku, tehnički direktor i predsjednik Poslovodnog odbora karlovačke tvornice Jugoturbine. U Moskvu je stigao 1990. upravo kad je došlo do raspada SOUR-a Jugoturbine, gdje je bio posljednji predsjednik Uprave.

Dragan uvijek ističe kako se osjeća Karlovčaninom jer ga je dugo razdoblje života provedeno u tom gradu najviše odredilo kao osobu. Priznaje također kako se svaki put prilikom slijetanja u Moskvu osjeća kao da je stigao u svoj grad.

Kad je 90-ih stigao u Moskvu, navodi se u uvodu, Dragan je isprva u razdoblju privatizacije bio suvlasnik kompanije Hanova, međutim, 1995. se rastao od partnera i odlučio osnovati svoju tvrtku.

Poslovni odnosi zbližili su ga sa slovenskom tvrtkom Riko, koja je tada već radila u Rusiji. Dolaskom u tu tvrtku Dragan je s partnerom Janezom Škrabecom brzo širio poslove.

U fokusu hrvatskih medija našao se 2009. godine kada se natjecao za preuzimanje hrvatskih brodogradilišta – Brodosplita, Brodogradilišta specijalnih objekata i Brodotrogira.

Rekao je tada kako je spreman preuzeti sva tri brodogradilišta i osigurati im posao u budućnosti. Planirao je naime, u suradnji s ruskom vladom obnoviti ribarsku lotu. Taj je posao trebao biti vrijedan deset milijardi dolara.

No, Dragan nije uspio u svojem naumu te se i dalje bavi svojim osnovnim biznisom – građevinom i inženjerijom i to uglavnom u Rusiji, preko tvrtke Riko čija su sjedišta u Ljubljani i Moskvi i čiji je Dragan 50-postotni vlasnik.

Bloomberg opisuje tvrtku Riko kao inženjersku tvrtku koja se bavi tehničkim rješenjima za razne industrije, energetiku, logistiku i zaštitu okoliša.

Više detalja o ovom trogirskom poduzetniku otkriva portal Russia Beyond The Headlines koji ga svrstava na listu pet najuspješnijih Hrvata u Rusiji.

“Bivši direktor u Jugoturbini, danas je 50-postotni vlasnik slovenske Riko grupe koja se većinom bavi građevinom i energetikom u Rusiji gdje je za vođenje poslova zadužen upravo Dragan.

Navodno je vrlo cijenjen među ruskim ministrima i šefovima moćnih kompanija. Prije krize, Riko grupa navodno je znala okrenuti i više od 800 milijuna eura godišnje.

Upravo je preko Dragana ‘posao stoljeća’ u Rusiji trebao ostvariti direktor IGH-a Jure Radić, ali gradnja 10 hidrocentrala neslavno je propala nakon recesije 2008. godine.

Kasnije se Dragana u domaćim medijima spominjalo kao potencijalnog kupca Brodotrogira, ali ni od toga nije bilo ništa”, piše taj portal.

U Hrvatskoj, Dragan je predsjednik Nadzornog odbora zadarske tvrtke SAS Strojogradnja čiji je vlasnik, preko tvrtke Ist International Sastrade Sktiengesellschaft iz Lihtenštajna, slovenski Riko.