Za smjenski rad nema liječnika

Životno ugroženi kardiološki bolesnici u KBC-u Rijeka bez nadzora specijalista

Nađa Berbić

Na Odjelu intenzivnog kardiološkog liječenja šest dana nije bilo 24-satnog nadzora liječnika specijaliste, a sljedećih šest dana postojao je samo djelomično

RIJEKA Diskonitinuitet u praćenju bolesnika, nedostatak liječnika na svim radilištima, a posebno zabrinjavajući nedostatak nadzora u koronarnoj jedinici gdje se provodi intenzivno liječenje životno ugroženih bolesnika, samo su dio problema o kojima su predstojnika Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka prof. dr. Žarka Mavrića izvijestili pročelnici odjela i zavoda na stručnom kolegiju. Na toj Klinici ukupno je 67 liječnika specijalista, najveći joj je dio Zavod za kardiovaskularne bolesti sa 94 postelje i 18 liječnika specijalista, a i uz pet intervencijskih kardiologa, zbog smjena jedna angio sala zjapi prazna. Trenutno se na Klinici obavlja isti obim posla zahvaljujući nadljudskim naporima liječnika i svih ostalih, ali se dosadašnji ritam i opseg posla neće moći dugo održati, kaže prof. dr. Mavrić. 

Najviše se, ističe, svi boje pogrešaka i propusta koji bi mogli biti učinjeni uslijed preiscrpljenosti i manjka ljudi, teško je osigurati nadzor nad situacijom u novim radnim smjenama. Zasad nisu prenaručivali bolesnike, ali uskoro će morati jer se planirani broj dijagnostičkih i terapijskih procedura ne može održati. Otežana je edukacija specijalizanata, onemogućena provedba nastave, a klinički uvjeti za timski i rad u znanstvenoj djelatnosti ustanove su narušeni. Nastavi li se taj trend on će narušiti ishode liječenja bolesnika. 


Bronhoskopija upola manje



Prof. dr. Sanjin Rački, pročelnik Zavoda za dijalizu i nefrologiju navodi primjer liječnice koja je zbog akutne dijalize djeteta na Kantridi iz 16-satne smjene od 16 popodne do ujutro, morala ostati raditi do 19 sati slijedećeg dana, jer se liječenje djeteta moralo provesti.





– Mi nismo provodili štrajk liječnika, ističe prof. dr. Mavrić, pa se zato nikako ne slažem s izjavom ministra zdravlja kako je štrajk produžio liste čekanja. Nama su se liste počele produžavati od 1. siječnja, čim smo prešli na novi način rada, i nedostaje nam bar 25 posto zaposlenih. Prepolovljen je broj bronhoskopija, broj endoskopskih i nekih terapijskih procedura. Broj ugrađenih pace-makera smanjen je upola, posvjedočio je i dr. sc. Zlatko Čubranić, voditelj Odjela za aritmije i elektrostimulacije. Da liječnici nisu radili izvan radnog vremena, broj implantiranih elektrostimulatora srca bio bi i 80 posto manji.


Čak kroz šest radnih dana nema odjelnog liječnika specijaliste na Odjelu intenzivnog kardiološkog liječenja, iznosi pročelnik Odjela dr. David Gobić. Sljedećih šest dana liječnik specijalist u koronarnoj je prisutan samo parcijalno jer mora obavljati poslove u angiosali, ambulanti, na odjelu, u hitnom traktu, konzultacijske preglede itd… A koronarna jedinica mjesto je gdje bi liječenje vitalno ugroženih pacijenata liječnik specijalist morao nadzirati 24 sata neprekidno. Od 21 dan koliko traje novi način rada 12 dana nije bilo odgovarajućeg medicinskog nadzora liječnika specijaliste educiranog za taj posao. Vikendom je situacija nešto bolja, ali ukupno gledajući, ne zadovoljava u razdoblju najintenzivnijeg jutarnjeg rada, rekao je dr. Gobić. 


Nacionalni dogovor


– I zalaganjem pet interventnih kardiologa koji uz redovni rad stalno rade i poslije radnog vremena da bi obradili naručene pacijente uz sve one hitne, dosadašnji ritam rada teško će se održati. Manji je tim i sporiji rad u angiosali u kojoj zato provodimo duže vrijeme i pacijenti i mi, i oni i mi se zato zračimo više no što treba, jer su nam timovi reducirani, objašnjava voditelj Odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju dr. Vjekoslav Tomulić. Od tri inženjera medicinske radiologije i sedam sestara instrumentarki događa se da zbog novog načina rada, pojašnjava dr. Tomulić, u smjeni imamo jednog liječnika i jednu sestru za rad u angiosali. U isto vrijeme, ako se već radi u angiosali, drugi pacijent bez obzira koliko je hitan zbog nedostatka ljudi morat će čekati da ljudi u angiosali dovrše zahvat. Dosadašnjih 8-10 zahvata intervencijske kardiologije dnevno održava se uz iznimne napore, ali teško da će tako moći ostati, kaže dr. Tomulić. 

Bez liječnika je danima uzastopce i Odjel za kardiomiopatije, upalne i valvularne bolesti srca, svjedoči voditelj prof. dr Alen Ružić. Postoje duboki medicinski razlozi za hitnu izmjenu Kolektivnog ugovora, i nacionalni dogovor o novim pravilima rada koja će bolesnicima omogućiti liječenje, a liječnicima i drugim stručnjacima profesionalnost i kontinuitet u brizi o pacijentu, mišljenje je prof. dr. Željke Orlić Crnčević, pročelnice Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma.


Iscrpljivanje


Nastavi li se takvo iscrpljivanje specijalista da bi zbrinuli sve bolesnike koji to trebaju, rezultat će biti, upozorava prof. dr. Mavrić, dezorganizirano i za bolesnike, i za liječnike, a i za državu, na svaki način preskupo zdravstvo. A produžavanje lista čekanja je najmanje što se može očekivati, najavljuje prof. dr. Mavrić.


Da li je jedan liječnik specijalist istovremeno zadužen za životno ugrožene bolesnike u koronarnoj jedinici i za angiosalu, te drugi liječnik specijalist za ostatak odjela od 84 kreveta, ambulantu, hitni trakt i konzultacijske preglede dopustiv i dovoljan standard? Ako to nije pitanje od prvorazrednog zdravstvenog javnog i nacionalnog značaja, što jest?