Obljetnica oslobođenja

Vojko Obersnel: ‘Naši djedovi su nas zadužili da ne brojimo krvna zrnca i ne procjenjujemo po prezimenu ili vjeri ‘

Vojko Obersnel

Foto: M. GRACIN

Foto: M. GRACIN

Riječani su i u Domovinskom ratu znali što učiniti jer i tada su se naši sugrađani masovno odazvali na poziv za obranu Hrvatske. Mnogi od njih dali su svoje živote za slobodu o čemu svjedoče imena ispisana na spomeniku na Mostu branitelja



Čak 2800 partizana poginulo je u bitci za Rijeku, jednoj od najtežih i najkrvavijih bitaka na ovim prostorima u Drugom svjetskom ratu. Bila je to bitka koja je oslobodila naš grad od fašističkog zla, ali i bitka koja je omogućila ujedinjenje Rijeke i Sušaka te konačno pripajanje našeg grada, ali i Istre Hrvatskoj. Žrtva partizana u bitci za Rijeku bila je ogromna, no omogućila nam je da i danas, 76 godina kasnije, živimo u slobodi.


Jer 3. svibnja 1945. u Rijeci je poražen fašizam, koji dan kasnije poražen je i u cijeloj Europi i do tada nezamislivo zlo koje je godinama teroriziralo većinu svijeta i ostavilo za sobom, procjenjuje se, čak 50 milijuna mrtvih, konačno je savladano. Naša partizanska, antifašistička vojska bila je tada dio pobjedničkih snaga, dio svjetske sile koja je zaustavila stvaranje društva temeljenog na teroru, na proganjaju drugačijih, u kojem je industrija ubijanja “neispravnih” dovedena do savršenstva.


Politička snaga proizašla iz bitke za Rijeku


Riječka bitka tada je oslobodila naš kraj od užasnog zla, no pokazala se izuzetno važnom i u danima nakon pada fašizma kada su, kao i nakon svakog rata, velike sile koje su dobile rat krojile granice. Bila je to strateški i vojno izuzetno važna operacija koja je partizanskoj vojsci donijela i političku snagu i omogućila da se Rijeka i Istra i formalno proglase dijelom Hrvatske na poslijeratnoj mirovnoj konferenciji u Parizu.




Tog 3. svibnja 1945. naši su djedovi ispisali povijest i zauvijek nas zadužili da čuvamo naslijeđenu slobodu, da čuvamo blagodati života u miru, toleranciji, prihvaćanju, da ne brojimo jedni drugima krvna zrnca, da ljude oko sebe ne procjenjujemo po prezimenu ili vjeri, da cijenimo i njegujemo antifašizam i njegovo naslijeđe, ali i da uvijek budemo na oprezu jer fašizam stalno pronalazi nove načine kroz koje pokušava posijati svoje zlo.


Na tom tragu, Riječani su i u Domovinskom ratu znali što učiniti jer i tada su se naši sugrađani masovno odazvali na poziv za obranu Hrvatske. Mnogi od njih dali su svoje živote za slobodu o čemu svjedoče imena ispisana na spomeniku na Mostu branitelja.


Rijeka antifašističke vrijednosti živi svakoga dana i upravo zato ostaje i opstaje kozmopolitska sredina otvorenih pogleda, tolerantna i puna poštovanja prema bogatstvu i različitosti rasa, nacija, religija i kultura.


Cijeneći antifašizam dokazujemo da poštujemo sve velike žrtve podnesene i u Narodnooslobodilačkoj borbi i u Domovinskom ratu koje su nas dovele do pobjede i slobode i omogućile da danas živimo u miru, govorimo svojim jezikom, gradimo svoju zemlju i u njoj vrijednosti koje u središtu imaju čovjeka i njegovu ljudskost, a ne rasno, vjersko ili bilo koje drugo određenje.


Foto galerija: Dan oslobođenja Rijeke: Polaganje vijenaca Foto: Marko Gracin


Kontinuitet antifašizma


Zbog toga danas govorimo, i moramo govoriti, o kontinuitetu antifašizma. On je utkan u sve pore našega grada, u sve segmente ove društvene zajednice. Nije dovoljno samo upaliti svijeću ili položiti vijenac o kakvoj godišnjici. Važnija od toga je naša opredijeljenost i naša odlučnost da se suprotstavimo relativizaciji zločinačkog karaktera i idejama koje vode do moralne propasti društva, da prodrmamo odgovorne državne institucije koje zatvaraju oči pred profašističkim raspoloženjima i oživljavanjima ustaške simbolike. A usput donose i oslobađajuće presude za takve pokušaje. Dosta je toga!


Antifašizam je vrijednost koja se bezuvjetno brani i zbog toga je naša obaveza prenositi tu istinu djeci i mladima. Naša djeca i unuci moraju znati koje su vrijednosti antifašizma, moraju poznavati povijesne činjenice i povijest stvaranja naše zemlje. Međutim, radi svih koji dobronamjerno i manje dobronamjerno postavljaju pitanje što je antifašizam danas, treba jasno odgovoriti. Kada govorimo o antifašizmu danas onda je to borba protiv svakog oblika netrpeljivosti ili nasilja, borba protiv diskriminacije po vjeri, spolu, rasi, naciji, prema spolnoj orijentaciji ili drugačijim pogledima na svijet. Jer kada znamo što je stvorila iskra antisemitizma tridesetih godina prošloga stoljeća, kakva zvjerstva su počinjena u to ime, onda danas moramo reagirati sada i odmah, prije nego što bilo kakva diskriminacija uzme zamaha. Mislim da smo svi i previše svjesni da danas nitko više ne može reći da se takav razvoj događaja ne može ili neće dogoditi… Braniti pravo na jednakost u različitosti, to je antifašizam danas.


Ponosan sam na ostavštinu naših djedova i baka kao što sam ponosan što je Rijeka u mojih 21 godinu na mjestu gradonačelnika Rijeke bila i ostala “bedem obrane antifašizma”, oaza tolerancije, različitosti i mentalne otvorenosti u današnjoj Hrvatskoj. Uvjeren sam da će tako i ostati!


Svim Riječankama i Riječanima, sa željom da i dalje zajedno, s ponosom čuvamo vrijednosti antifašizma i razvijamo naš grad u suvremenom slobodarskom duhu, čestitam 3. svibnja – Dan oslobođenja grada Rijeke!


Smrt fašizmu, sloboda narodu!