Predsjednik Gradskoga vijeća Andrej Poropat obzanio je u više od polupraznoj zametskoj dvorani u kojoj se skupilo manje od pola gradskih vijećnika da je 35. sjednica sjednica gradskoga parlamenta bila posljednja u ovom mandatu.

Na dnevnom redu bile su tri operativne točke dnevnoga reda koje su odrađene bez rasprave, a Aktualni sat završio je samo za jedan sat što je vjerojatno rekord po kratkoći u ovom mandatu koji je počeo sa slavodobitnim najavama o padu SDP-a da bi završio s čvrstom većinom koja je podržavala gradonačelnika Vojka Obersnela, a dio koje je neformalno postao HNS, Andrej Poropat, Sandro Vizler i nezavisna Morana Jokić, a poslije se suradnja i formalizirala, dok je većinu u najvažnijim odlukama podržavala i Lista za Rijeku.

Poslijeizborni Srednji blok raspao se kao kula od karata, a što se moglo vidjeti i na posljednoj sjednici na koju se nije udostojola fizički doći većina oporbenih političara. Nisu došli ni neki koji su kandidati za gradonačelnika kao što je Vedran Vivoda (Akcija mladih).

Potpuno krive odluke

I upravo ta praznina u zametskoj dvorani svjedoči o potpuno krivim odlukama onih koji su prije četiri godine proglasili izbornu pobjedu.

Naime, kada je počela pandemija koronavirusa oporba je napala Poropata da sjednice gradskoga parlamenta nisu prilagođene novonastaloj situaciji i da im se onemogućava raspravljanje. K

Kada je ta situacija prevladana na način da se gradski parlament preselio u zametsku dvoranu i uz to je omogućeno on line sudjelovanje, dogodilo se da su se samo dvoje vijećnika jednom javilo za on line raspravu, a na posljednoj sjednici nije bilo nikoga tko bi se na taj način obratio kolegicama i kolegama i riječkoj javnosti.

Nisu se javili, a nisu ni došli oni koji su bili najglasniji u optužbama da gradska vlast onemogućava raspravu kao što su Petra Mandić (Most) i Ivona Milinović (Nezavisna vijećnica).

No, ima i svijetlih primjera, a to su oni koji su došli na sjednicu kao što je vijećnka vladajuće većine, ali i dio oporbenih vijećnika koji su pokazali odgovornost prema biračima koji su ih podržali prije četiri godine.

Ana Trošelj (PGS) na Aktualnom satu je pitala gradonačelnika Vojka Obersnela je li se Ministarstvo pravosuđa ikada obratilo Gradu Rijeci u vezi s osiguravanjem adekvatnih uvjeta rada riječkome sudu koje je ocijenila neprihvatljivim i jednim od razloga sporosti riječkoga pravosuđa.

– Slažem se da su uvjeti rada riječkoga suda neadekvatni. Sudnice su obične kancelarije. Službeni zahtjev Ministarstva pravosuđa nikada nije stigao, ali bilo je neslužbenih razgovora. Nudili smo lokacije bivše vojarne na Kozali za izgradnju novih zgrada jer su one u vlasništvu Republike Hrvatske, ali službenih razgovora nije bilo.

Sudovi u Rijeci imaju problem s prostorom, a velik dio tih prostora je uređen angažmanom Grada Rijeke. Država je propustila neke prilike za rješavanje problema, recimo kada se prodavala zgrada pošte na Korzu ili kada su se prodavali prostori Transagenta u stečaju, odgovorio je Obersnel.

Cijena plina

Petru Karanikić (SDP) zanimalo je koliko je europskog novca povukao Energo i hoće li nakon investicija te gradske tvrtke pojeftiniti centralno grijanje korisnicima.

– Energo je dobio 84 milijuna kuna za unaprjeđenje sustava centralnog grijanja. Obnovit će se oko osam kilometara toplovoda što će značajno smanjiti gubitke toplinske energije u transportu.

Toplinska energija proizvodit će se na dva mjesta, a proizvodni proces će se optimizirati i omogućit će se korištenje od nula do 24 sata. Dvije toplane će s lož ulja prijeći na plin. Očekuju nas značajne uštede u proizvodnji i distribuciji i što će u konačnici smanjiti cijene za korisnike.

Ako se cijena plina ne bude povećavala, značajno će se smanjiti cijena centralnog grijanja u Rijeci, uvjeren je Obersnel.

Na pitanje Aleksandra Buloga (SDP) Obersnel je pojasnio da je Rijeku među najuspješnijim gradovima kada je riječ o povlačenju europskih sredstava.

– Grad Rijeka zajedno s gradskim ustanovama i poduzećima ugovorio je oko 550 milijuna eura, što je više od četiri milijarde kuna, a što su četiri gradska proračuna. Od toga su nepovratna sredstva 300 milijuna eura. Novom gradonačelniku i novom gradskom vijeću ostavljamo puno ugovorenog posla i puno osiguranog novca, pohvalio se Obersnel.

Individualni spremnici za otpad

Vedrana Sabljaka (Laburisti) zanimalo je u kojoj je fazi individualizacija sustava zbrinjavanja komunalnog otpada, a gradonačelnik Obersnel najavio je da bi to moglo biti riješeno u sljedećih godinu i pol dana jer je Komunalno društvo Čistoća krenulo s projektom početkom ovog mjeseca.

– Nakon riječkog prstena, i u Rijeci je krenula podjela individualnih spremnika korisnicima koji žive u jednokatnim kućama. Uslijedit će višestambene zgrade i gdje god je to moguće nastojat će se osigurati odlaganje u spremnike samo iz jedne zgrade.

Planira se nabava poluukopanih spremnika koji će se otvarati ključem ili karticom. Postoji i varijanta da spremnici budu zaključani i ograđeni žičanim kavezom. Vjerujem da bi sve moglo biti gotovo za godinu i pol dana, pojasnio je Obersnel.

Hrvoje Burić (Bura) primijetio je da projekti iz vodnoga gospodarstva unatoč odobrenim europskim sredstvima nisu krenuli, a zanimalo ga je koliko je Grad Rijeka otpisao komunalne naknade tvrtki Uljanik strojogradnja.

– Projekti iz vodnoga gospodarstva su se realizirali kao što je polaganje kolektora u Krešimirovoj ulici. Vrlo skoro krenut će radovi na dva odvojka kanalizacijskoga sustava koji su vrijedni oko 500 milijuna kuna. Raspisan je i natječaj za postavljanje kolektora u Adamićevoj ulici, a što je investicija slična onoj u Krešimirovoj ulici.

Što se tiče komunalne naknade, mi smo to napravili kako bi pomogli hrvatskoj brodogradnji, odnosno 3. maju. Nećemo se oko toga nikada složiti, kazao je Obersnel.

Šteta što izbori nisu češće…

Burić je odgovorio da je otpisivanje komunalne naknade loša odluka i da su cijenu platili građani povećanjem cijene komunalne naknade.

– Tako je obrtnicima komunalna naknada po kvadratu u centru grada povećana s osam na 12 eura. Na taj način uništava se riječko gospodarstvo. S druge strane lopovima iz Uljanik grupe otpisala se komunalna naknada, upozorio je Burić.

Marinko Koljanin (Nezavisni) pitao je je li moguće da je i Primorsko-goranska županija pokazala spremnost sufinanciranja sanacije nogometnih igrališta s umjetnom travom. Podsjetio je na tragični činjenicu da Primorsko-goranska županija u riječku sportsku infrastrukturu nije uložila ni kune.

– Bili smo u pregovorima s HNS-om oko obnove tih igrališta, ali za sada se to nije realiziralo. Očekujemo do kraja ovog tjedna potpisivanje sporazuma s Primorsko-goranskom županijom za uređenje igrališta Robert Komen na Podmurvicama, a nadam se da bi se na isti način uredila još dva igrališta s umjetnom travom, pojasnio je Obersnel.

Koljanin je potpuno ispravno komentirao da šteta što izbori nisu češće.