Znansatveni skup

Uvidjeli potrebu za zaštitom autohtonog grobničkog sira i palente kompirice, pokrenuli prvi korak

Marin Bolić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Nije bilo boljega načina nego sakupiti grupu znanstvenika, koji se bave različitim temama i onda o tome organizirati znanstveni skup



Grobnički sir se prvi put u vrelima spominje 1548. godine. Dakle, od polovice 16. stoljeća je grobnički sir na ovim teritorijima. Uistinu se radi o nečemu što je autohtono grobničko, s velikim turističkim i inim kulturološkim potencijalom, rekla je prof. dr. Sanja Zubčić, članica organizacijskog i programskog odbora znanstveno-stručnog skupa “Grobnišćina: znakovi, tragovi, smjerokazi”, što je održan u obnovljenim prostorijama Galerije u Kaštelu na Gradu Grobniku.


Ovogodišnji je znanstveno-stručni skup u znaku grobničkoga sira i palente konpirice, a kako je riječ o neizostavnim grobničkim gastro delicijama, na kojima su odgojene brojne generacije Grobničana, događaj je bio i lijepo posjećen.





Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, koja više od 30 godina organizira znanstveni skup s nazivom “Grobnišćina: znakovi, tragovi, smjerokazi”, uvidjela je potrebu za zaštitom ovih autohtonih grobničkih proizvoda.


Nematerijalna kulturna dobra


– Katedra čakavskog sabora Grobnišćine, promišljajući o načinima zaštite različitih segmenata kulturne povijesti Grobnišćine, osvijestila je da je jedan od važnijih segmenata i zaštita nematerijalnih kulturnih dobara.


Uz to što je zaštićena grobnička čakavština kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske, druga je naša inicijativa bila da se zaštite grobnički sir i palenta konpirica, kao znakovi prepoznatljivosti gastronomske i kulturne povijesti Grobnišćine. Udruga Palentar nam u tome intenzivno pomaže.


U samom procesu prijave Ministarstvu kulture i medija podrazumijeva se priprema, odnosno mora se pokazati kako je uistinu riječ o autohtonim proizvodima te o nečem što je ukorijenjeno na tom teritoriju. Nije bilo boljega načina nego sakupiti grupu znanstvenika, koji se bave različitim temama i onda o tome organizirati znanstveni skup, pojasnila je prof. dr. sc. Zubčić.



Prisutne su pozdravili i načelnica Općine Čavle Ivana Cvitan Polić te Silvana Demark, predsjednica Katedre čakavskog sabora Grobnišćine, a nakon čega su uslijedila izlaganja, dipl. Iur. Silvane Demark, dr. sc. Tonija Buterina, prof. dr. sc. Željka Bartulovića, prof. dr. sc. Sanje Zubčić, dr. sc. Maje Polić, izv. prof. dr. sc. Sandre Pavičić Žeželj, izv. prof. dr. sc. Sarah Czerny, mr. sc. Marka Randića, oec. Ade Maršanić, Nikole Vrančića te grupe profesora s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Samira Kalita, izv. prof. dr. sc. Ive Dolenčić Špehar, doc. dr. sc. Darije Bendelja Ljoljić i izv. prof. dr. sc. Milne Tudor Kalit.



Da sve ne ostane samo na riječima, kako i priliči ovakvom događaju, u pauzi od predavanja, Katedra čakavskog sabora Grobnišćine pripremila je za zakusku grobničkoga sira, koji je donirao Žarko Žeželić – Prdela, te palente konpirice, što ju je pripremila Grozdana Rak.


Zahvalnice sudionicima


U okviru događanja upriličena je i dodjela zahvalnica dugogodišnjim sudionicima u radu skupa, a povodom 30. obljetnice rada Katedre čakavskog sabora Grobnišćine. Zahvalnice je u ime Katedre podijelila njezina predsjednica Silvana Demark, a uručene su prof. emerit. Ivi Lukežić, prof. dr. sc. Irvinu Lukežiću, prof. dr. sc. Željku Bartuloviću, dr. sc. Maji Polić, Manon Giron, prof. dr. sc. Sanji Zubčić, Marku Randiću te Stanislavu Lukaniću.



– Katedra čakavskog sabora Grobnišćine više od 30 godina organizira znanstveni skup s nazivom “Grobnišćina: znakovi, tragovi, smjerokazi”, u okviru kojega je obrađen velik broj tema iz područja kulture i zaštite baštine Grobnišćine.


Znanstveni skup je jako značajan za našu Grobnišćinu, jer je puno onoga što bi se zaboravilo, kroz znanstvene skupove ostalo zabilježeno u našim zbornicima, a za to je zaslužan velik broj znanstvenika. Odlučili smo im se zahvaliti na njihovu doprinosu, rekla je predsjednica Katedre Silvana Demark.