Erasmus+ projekt

Učenici iz Španjolske i Italije u PRHG-u: Gimnazijalci naučili kako Hrvatska štiti svoje more

Bruna Matičić

Pročišćavanje mora EM tehnologijom / Foto PRHG

Pročišćavanje mora EM tehnologijom / Foto PRHG

Učenici i nastavnici sudjelovali u raznolikom programu, a budući da je tema projekta očuvanje morskih ekosustava, bilo je važno kod učenika razviti svijest o važnosti očuvanja morskog okoliša Jadranskog mora, ali i Mediterana u cjelini s obzirom na to da su u projekt uključene tri mediteranske zemlje



 


 


RIJEKA – Očuvanje mediteranskih morskih ekosustava bila je glavna tema u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji kojoj su se posvetili riječki gimnazijalci i njihovi gosti iz Italije i Španjolske.


Transnacionalno




Ova važna tema očuvanja okoliša, konkretno očuvanja morskih ekosustava, dio je transnacionalne mobilnosti i Erasmus+ projekta »Očuvanje maritimnih ekosistema: Mediteransko more«, koji je u zajedničkom cilju okupio pedesetak riječkih gimnazijalca i djelatnika PRHG-a te nastavnike i učenike iz Palerma i Denije. Kako su nam tijekom našeg posjeta školi objasnili Danijela Galić i Leo Šamanić, profesori kemije i biologije, učenici i nastavnici tijekom cijeloga tjedna imali su priliku sudjelovati u zanimljivom i raznolikom programu, a sve u svrhu podizanja svjesnosti očuvanja i stjecanja znanja.


Analiza kvalitete mora u riječkoj luci / Foto PRHG


– Budući da je tema očuvanje morskih ekosustava, bila nam je želja kod učenika potaknuti svijest o važnosti očuvanja morskog okoliša našeg Jadranskog mora, ali i Mediterana u cjelini s obzirom na to da su u projekt uključene tri mediteranske zemlje, kazala je Danijela Galić govoreći da su s tim ciljem pripremili niz praktičnih aktivnosti u sklopu kojih su učenici stjecali nova i vrijedna znanja.


Nove godine, nova znanja

 


– Ono što smo sami vidjeli, ali i pozitivna iskustva koja su nam izrazili i sami učenici, svjedoči koliko su zadovoljni projektom te činjenicom da su dobili priliku praktično učiti i svoje znanje primijeniti na jedan konkretan način. Vjerujem da će im projektne aktivnosti koristiti i da će sa sobom ponijeti neka nova saznanja. Međutim, najveće bogatstvo ovakvih projekata jest to što su dobili priliku upoznati se s novim kulturama, posjetiti druge mediteranske zemlje i steći nova prijateljstva, što im je nakon nekoliko godina izolacije, vjerujem, izrazito potrebno, kazala je prof. Danijela Galić dodajući da je Prva riječka hrvatska gimnazija nositelj Erasmus+ akreditacije, što znači da projekti koji uključuju europsku mobilnost učenika nisu rijetkost u ovoj školi te će riječki gimnazijalci i njihovi profesori imati priliku stjecati nova znanja u nadolazećim godinama.

Učenici, kako oni riječki tako i oni iz Italije i Španjolske, izrazili su zadovoljstvo stečenim znanjem, ali i bogatstvom koje im je pružilo uključivanje u Erasmus+ projekte.


– Puno sam naučila u ovome projektu te zaista uživam u iskustvu. Učili smo o ribama te sam prvi put u životu imala priliku vidjeti unutrašnjost ribe, a najviše od svega razveselio me posjet pulskom akvariju, kazala je Alessia Andolina, učenica iz Italije.


Lakše učenje


S njome se složila i kolegica Carlota Grimaudo govoreći da se putem praktičnih radionica puno lakše uči, a istovremeno sudjelovanje u Erasmus+ projektu omogućilo im je upoznavanje kolega iz drugih krajeva Europe i učenje novih jezika.


Učenici secirali ribe i upoznali se s
njihovom anatomijom / Foto S. DRECHSLER


– Prvi put sudjelujem u razmjeni, prvi put sam posjetila Hrvatsku i Rijeka mi se posebno sviđa. Obitelji naših riječkih kolega odlično su nas primile te uz njih učim hrvatski, koji je za mene novi jezik, ali i španjolski uz kolege iz Španjolske te usavršavam svoj engleski. Zaista jedno predivno iskustvo, rekla je Carlota.


Rijeka mi se posebno sviđa – Carlota Grimaudo / Foto S. DRECHSLER


– Ono najvažnije što sam naučio u ovom projektu jest uvažavanje tuđih kultura. Prije mjesec dana posjetio sam Palermo, dobio uvid u njihov način života, koji je vrlo sličan našem, s obzirom na to da je riječ o mediteranskim zemljama. Također, naučio sam puno o ekosustavu i moru. Mislim da sam već bio svjestan važnosti očuvanja morskog okoliša jer volim more i odrastao sam uz more, ali ovaj projekt dodatno me potaknuo da shvatim koliko je bitan naš ekosistem, rekao je gimnazijalac Maxim Debelić.


Odrastao uz more – Maxim Debelić / Foto S. DRECHSLER


Osim u zajedničkom druženju učenici su protekloga tjedna svijest o očuvanju mora i morskoga okoliša stjecali sudjelujući u raznim radionicama poput radionice recikliranja plastike i oslikavanja mediteranskih motiva, zatim posjetom KD-u Vodovod i kanalizacija gdje su učili na koji način funkcioniraju pročišćivači. Na Riječkoj ribarnici upoznali su se faunom Kvarnerskoga zaljeva i vrstama riba koje obitavaju na području Kvarnera, a obavili su i seciranje riba te upoznali njihovu anatomiju, analiziranje kvalitete morske vode u riječkoj luci i na plaži u Kostreni te pročišćavanje mora koristeći EM tehnologiju i kuglice s efektivnim mikroorganizmima koje su sami izradili.


Profesori Leo Šamanić i Danijela Galić / Foto S. DRECHSLER


Također, upoznali su se i s mediteranskim biljkama poput ružmarina, lavande i smilja, a tijekom tjedna imali su prilike sudjelovati u raznim raspravama vezanim za korištenje ribolovnih alata i njihov utjecaj na morsko dno te ulozi žena u ribarstvu, a zanimljiva i korisna predavanja održali su im i stručnjaci, i to Branko Dragičević s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita te Nada De Karina iz Ministarstva poljoprivrede. Tjedan ispunjen zanimljivim aktivnostima zaključili su posjetom pulskom akvariju i centru za rehabilitaciju morskih kornjača i periski.


Ribolovne kvote


Profesor biologije Leo Šamanić naglasio je da su se učenici upoznali s ekosustavom Jadranskoga mora, otkrili na koji način Hrvatska štiti svoja područja, kako upravlja kvotama u ribolovu te kakvo je općenito stanje resursa u Jadranu.


– Sudjelovanjem na mobilnosti u Palermu na Siciliji krajem ožujka upoznali su se s kulturom tog otoka te načinom na koji Italija provodi zaštitu svog ekosustava, a u nadolazećem posjetu Deniji, početkom rujna ove godine, upoznat će se s načinom na koji to Španjolci rade u svojoj zemlji, rekao je Šamanić.


– Cilj samog projekta vezanog za očuvanje mediteranskih ekosustava jest kod mlađe generacije podići svjesnost o važnosti mediteranskog prostora i ranjivosti morskog ekosustava. Čine to na način da se upoznaju s time kako različite zemlje u svojim politikama provode strategiju ribarstva, upravljanja samim ribarstvom i zaštićenim područjima te općenito integralnim upravljanjem obalnim područjem, što znači upravljanje marikulturom, pa i turizmom. Upoznavajući se s različitim politikama zemalja koje posjećuju, stečeno znanje mogu koristiti u vlastitoj državi podižući svijest o važnosti očuvanja mora, istaknuo je, a navedeno je povezao i s ciljem održivoga razvoja UN-a, koji se odnosi na život ispod vode i mogućnost očuvanja morskog okoliša na održivi način.