Rafinerija

U Urinju se zahuktali radovi na koking postrojenju. U pitanju je trenutno najveća industrijska investicija u Hrvatskoj

Marinko Glavan

U sklopu projekta izgradnje kokera u riječkoj je rafineriji predviđena i izgradnja skladišta za petrol koks, luke za ukrcaj koksa i transportnog sustava za prekrcaj koksa na brodove te i niz drugih pratećih pogona



RIJEKA – Dosad je realizirana gotovo četvrtina najvećeg industrijskog ulaganja u Hrvatskoj, projekta izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka nafte u Ininoj Rafineriji nafte Rijeka, s pratećim postrojenjima i infrastrukturom vrijednom gotovo četiri milijarde kuna, objavljeno je iz nacionalne naftne kompanije.


Iz Ine ističu da su od početka ljeta intenzivirane aktivnosti na gradilištu, dok je u prethodnom razdoblju odrađen najveći dio projektiranja postrojenja i dobar dio, odnosno gotovo polovina nabavnog procesa. Ina je, podsjećamo, s talijanskom tvrtkom Kinetics Technology (KT) prije dvije godine potpisala ugovor za gradnju postrojenja za preradu teških ostataka nafte, takozvanog kokera, vrijedan 3,3 milijarde kuna, dok se vrijednost čitavog projekta procjenjuje na gotovo četiri milijarde kuna.


Svakodnevni izazovi


Prije godinu dana u Španjolskoj je započeta proizvodnja dviju koksnih komora, glavnih dijelova postrojenja koje će riječkoj rafineriji omogućiti preradu teškog ostatka nafte iz rafinerijske proizvodnje koji nema praktički nikakvu tržišnu vrijednost u takozvane bijele proizvode, najvećim dijelom dizelsko gorivo, a ostatak će činiti petrol koks, koksna prašina koja se koristi u industriji. Iz Ine kažu da se sada zahuktavaju građevinski radovi na lokaciji budućeg kokera.




Prema podacima iz naftne kompanije, izlivena je temeljna ploča za koksne komore te su počeli radovi na armiranobetonskoj konstrukciji, na koju će se krajem godine spojiti komore. Završena je i izgradnja centralnoupravljačke zgrade za novo postrojenje, a u sljedećim mjesecima slijede obrtnički radovi kako bi zgrada bila završena do početka 2022. godine. Izvan »ograde« rafinerije grade se električni vod i trafostanica koji će osiguravati dovoljan protok i snagu električne energije prema postrojenjima. Gotovi su građevinski radovi na konstrukciji zgrade trafostanice, a u tijeku su završni obrtnički radovi i radovi na instalacijama te uređenju okoliša. Izgradnja dalekovoda na podzemnom i nadzemnom dijelu na polovini je faze iskopa i postavljanja temelja, a u tijeku je i postavljanje bazne konstrukcije stupova nadzemnog dijela linije za kabele dalekovoda. Ukupna izgradnja svih objekata na projektu trenutačno je na šest posto završenosti, ističe direktor izgradnje na projektu Slaven Siladić, dok je odrađeno više od 40 posto nabavnih procesa.


Izgradnja postrojenja za obradu teskih ostataka u Rafineriji nafte Rijeka 


– Izazovi na takvom sveobuhvatnom projektu su svakodnevni, ponajviše zbog pandemije COVID-19 koja je povremeno diktirala tempo i način rada te utjecala na realizaciju dogovorenih aktivnosti. Svakodnevno uspijevamo pronaći modele i najbolja rješenja kako bi se aktivnosti mogle neometano odvijati u suradnji sa sudionicima projekta te ostalim dionicima – izvođačima, državnim institucijama, lokalnom zajednicom i drugima. S druge strane, dinamika radova na gradilištu očekivano se zahuktava. Aktivnosti su sve opsežnije, a na projektu počinje raditi i sve više ljudi. Vrhunac radova tek je pred nama, no uz dobar plan, koordinaciju i stručnjake koji svakodnevno rade na projektu vjerujem da ćemo i to razdoblje s lakoćom odraditi, kaže Siladić.


Opsežan projekt poput ovoga, ističu u Ini, podrazumijeva pripremu sveobuhvatne građevinske dokumentacije koja se provodi na temelju unaprijed pripremljenih modela. 3D model definira konačni izgled i tehnologiju koja će se implementirati u projekt, a na temelju modela inženjeri pripremaju projektne planove.


Najkompleksniji dio


Priprema inženjeringa za cijeli projekt je pri kraju, a kad je riječ o najkompleksnijem dijelu projekta, postrojenju za obradu teških ostataka, izrada inženjeringa veća je od 92 posto.
– Nakon što je inženjering u svim svojim disciplinama i relevantnim studijama ušao u finalnu fazu, prioritet postaje izrada dokumenata izvedbenog projekta za dijelove izgradnje, kao i dokumentacija vezana za povezivanje nove opreme s postojećim rafinerijskim sustavima. U tijeku su pregledi dokumenata, nastavak tehničkih objašnjenja za otvorene stavke, dovršavanje 3D modela, kao i inspekcijski pregledi ključne opreme kod proizvođača kako bi se mogla obaviti primopredaja, a potom i isporuka opreme. Traju revizije i dopune glavnih projekata za područje nove luke kako bi mogla početi izgradnja, navode iz Ine.


U sklopu projekta izgradnje kokera u riječkoj je rafineriji predviđena i izgradnja skladišta za petrol koks, luke za ukrcaj koksa, kao i transportnog sustava za prekrcaj koksa na brodove, kao i niz drugih pratećih pogona i objekata.


Dugoročna stabilnost poslovanja

Ovim bi se projektom, prema upravi Ine, ali i brojnim drugim stručnjacima, osiguralo dugoročno stabilno poslovanje riječke rafinerije, u kojoj Ina, nakon gašenja proizvodnje u Sisku, koncentrira kompletnu rafinerijsku preradu u Hrvatskoj. Kapacitet prerade riječke rafinerije bit će značajno povećan, na četiri i pol milijuna tona sirove nafte godišnje te će premašivati potrebe Hrvatske. Stoga su Ina i MOL odlučili da će se iz Riječke rafinerije gorivima opskrbljivati i benzinske crpke u Sloveniji, njih oko 170, koliko ih drže tvrtke iz MOL grupe.