U Primorsko-goranskoj županiji je tijekom 2022. godine u komercijalnom smještaju ostvareno je 15,6 milijuna noćenja što je za 1 posto više od rekordne 2019., dakle ostvaren je rekordan turistički promet ikada.

Istaknuli su to na press konferenciji za medije primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i direktorica Turističke zajednice (TZ) Kvarnera Irena Peršić Živadinov.

Ukupno u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju ostvareno je 18,1 milijun noćenja što je 95 posto noćenja iz 2019. godine i 3 milijuna dolazaka što je 98 posto dolazaka u usporedbi s 2019. godinom.

Pri tome strani gosti su ostvarili 87 posto noćenja, dok su domaći gosti ostvarili 13 posto noćenja. Župan Komadina kazao je kako je 2022. rekordna i po broju aviogostiju kojih se ove sezone očekuje još i više obzirom na poveća sredstva za udruženo oglašavanje s aviokompanijama.

– Važno je i da radimo na kvaliteti, naši brendovi su postali prepoznatljivi i naš je cilj što veća zarada u turizmu i mislim da smo u tome uspjeli.

Ne kalkuliramo s nekomercijalnim smještajem jer on nije do kraja zakonski definiran, ali komercijalni je definitivno nadmašio sve rekorde, kazao je župan Komadina.

Peršić Živadinov: Vratili smo se brojkama iz 2019.

– Naša županija je na razini Hrvatske u 2022. godini bila treća najtraženija regija, što znači da se kod nas ostvarilo gotovo 20 posto ukupnog nacionalnog turističkog prometa.

Zato bez ikakve zadrške možemo reći da smo se vratili broju noćenja i dolazaka iz 2019. godine. Posezona je bila vrlo dobra, tu posebice treba naglasiti kako se vratio veliki broj kongresa, ali i programa na destinaciji, što je zajednički doprinijelo odličnim rezultatima.

I veliki broj zanimljivih adventskih programa koji su tijekom prosinca održani diljem županije svakako je utjecao na završne rezultate, istakla je direktorica županijske TZ te nadodala kako su najvažnija strana emitivna tržišta su ostala vjerna kvarnerskoj regiji, a broj gostiju raste usprkos svim većim ili manjim poremećajima na tržištu.

Naime, Njemačka je i dalje najjače tržište. Gosti iz Njemačke u prošloj su godini ostvarili 5,3 milijuna noćenja, odnosno čak 13 posto više nego 2019. godine te preko 700 tisuća dolazaka što je za 12 posto više u usporedbi s 2019. godinom. To znači da gosti iz Njemačke čine 30 posto ukupnog broja noćenja ostvarenih lani u kvarnerskoj regiji.

Nakon Njemačke, po broj ostvarenih noćenja slijede Slovenija (2,6 milijuna), Hrvatska (2,4 milijuna), Austrija (1,8 milijuna), Italija (gotovo 1 milijun), Mađarska (gotovo 850 tisuća), Češka (gotovo 800 tisuća), Poljska (621 tisuća), Slovačka (gotovo 580 tisuća).

Uz Njemačku, poraste u broju noćenja u usporedbi s rekordnom 2019. godinom ostvarili su i gosti iz Češke (13 posto više), Slovačka (10 posto više) i Poljska (6 posto više).

Isto tako, i lanjska je turistička godina potvrdila kako smještaj visoke kategorije ostaje najtraženiji i prvi se puni, bez obzira na cijenu. Lani je čak 44 posto noćenja ostvareno je u obiteljskom smještaju, odnosno gotovo 8 milijuna noćenja, što je za 3 posto bolji rezultat od 2019. godine. Slijede kampovi s gotovo 4 milijuna ostvarenih noćenja te hoteli s 3,3 milijuna noćenja.

O trendu povećanja paušalnog poreza

Vezano za iznajmljivače koji odrađuju najveći promet u županiji i imaju najviše turističkih kreveta, na novinarsko pitanje o trendu povećanja paušalnog porezu na dobit za iznajmljivače, direktorica županijske TZ je ukazala kako TZ nema utjecaja na visinu paušala.

– Ako usporedimo taj porez u odnosu na druge poreze u zemlji, paušal za iznajmljivače je još uvijek konkurentan. S druge strane, oni koji dobro radi i koji se zaista bave turizmom, takvi nam trebaju.

Oni bi se trebali itekako pokriti i imati isplativost od ulaganja. U konačnici ovisi o njima tko će odlučiti tko će u konačnici se baviti iznajmljivanjem, kazala je Peršić Živadinov te dodala kako moramo ostati konkurentni.

Župan Komadina je dodao kako su skoro svi gradovi i općine na Kvarneru ostali na najnižoj razini paušala poreza na dobit te naveo kako je za to da se da daha poduzetnicima, ali i da se pravično i oporezuje.

– Turizam nije samo krevet i hrana, nego i cesta, odvoz otpada, vodoopskrba. Novci se moraju alimentirati i za to, a alimentirat se moraju od onoga što proizvodi taj novac, a to je turizam.

Tako da treba naći jedan balans između nameta i potreba za ulaganjima, kazao je Komadina apostrofirajući i nedostatak radne snage i visoko oporezivanje rada.

Ukazao je kako bi i sama turistička industrija trebala voditi više računa o svom kadru, u smislu trajnog zaposlenja i većih iznosa za plaće.

Povećanje iznosa za udruženo oglašavanje

Što se tiče najavljenog povećanja iznosa za udruženo oglašavanje, Peršić Živadinov je pojasnila kako su se samo sredstva TZ Kvarnera od 2019. do danas povećala s 800.000 na 3 milijuna kuna.

Radi se o udruženim sredstvima za aviopromet koja se udružuju s JLS-ima, TZ-ima i turističkim gospodarstvom te Hrvatskom turističkom zajednicom.

Godišnje okvirno TZ Kvarnera daje oko 3 milijuna kuna, JLS-i oko 1,8 milijuna kuna, oko 1,5 milijuna kuna skupe lokalni TZ-i s turističkim gospodarstvom.

Na to još HTZ dodaje određeni novac i u suradnji sa strateškim partnerima, u pravilu aviokompanijama se oglašavaju aviolinije kako bi se što bolje punile. Pokušava se što više letove dovesti u pred i posezoni, kada je najpotrebnije turističkom gospodarstvu.

Svima trebaju aviogosti

Jer činjenica je da hotelijeri kažu da su u strpnju i kolovozu puno bolje popunjeni individualnim gostima jer tako naprosto prodaju sve svoje kapacitete po puno većim cijenama nego da ih daju agencijama.

Njima trebaju avio gosti u pred i posezoni jer smo u glavnoj sezoni puni, i to po dobrim cijenama. Mi smo podigli naš udio upravo stoga jer je u pandemiji aviosektor iznimno jako pogođen, sada trebamo pomoći i investirati da bi sutra imali što bolje rezultate, istakla je Peršić Živadinov podsjetivši kako na Kvarneru udio aviogostiju iznosi oko tri posto.

Navela je i kako je većina turističkog prometa Kvarnera s tržišta u radijusu 50 kilometara, dakle, lako dostupno automobilom, kao i kako Istra ima oko 30 post kreveta više nego Kvarner i tu imaju prostora za davanje kapaciteta u alotman, odnosno agencijama i u špici sezone.

Govoreći o avioprometu Komadina je, pak, nadodao kako je Kvarneru aviopromet bitan s udaljenih tržišta poput Velike Britanije, Irske, sjevera Njemačke, Skandinavije… A pohvalio je i blagdanske rezultate, te rezultate pojedinih regija.

– Advent je ove godine bio najjači upravo kod nas i tu prednjači Opatija. A za pohvaliti je i Riječko područje i Gorski kotar koji su, iako imaju mali udio, lani imali znakovite poraste. Ulaganja u turizmu u ovim područjima će se pokazati višestruko isplativima u budućnosti, istaknuo je Komadina.

Segment nautike

U segmentu nautike, lani je ostvareno gotovo 170 tisuća noćenja što je u odnosu na 2019. godinu porast od 9 posto. Najveći promet, odnosno čak 56 posto svih nautičkih noćenja ostvareno je u Marini Punat, a zatim slijede luke u Rijeci, Novom Vinodolskom, Malom Lošinju i Opatiji. Nautički charter je, pak, bio najtraženiji među gostima iz Njemačke, Austrije, Češke, Italije, Slovenije i Švicarske.

Većinom su gosti u nautici Nijemci, čine 34 posto udjela, 21 posto Austrijanci i svi ostali, kazala je Irena Peršić Živadinov.

40.000 gostiju za Božić i novu godinu na Kvarneru

Tijekom božićno-novogodišnjih praznika na području Kvarnera boravilo je oko 40 tisuća gostiju, čime s, kako je naglašeno na konferenciji, bile nadmašene sve najave i očekivanja.

U tom periodu od dva i pol tjedna ostvareno je 38 tisuća dolazaka što je 8 više te 123 tisuća noćenja što je 2 posto više u odnosu na advent 2019/2020.

A Opatija je za vrijeme Božića i Nove godina s ostvarenih nešto više od 50 tisuća noćenja bila druga najposjećenija destinacija u Hrvatskoj, odmah iza Zagreba.