Unatoč Vladinom paketu antiinflacijskih mjera, sa zebnjom u jesen ulaze brojni hrvatski građani, posebno oni najsiromašniji. Jasno je da se ne mogu zadovoljiti mnoge, čak ni elementarne životne potrebe s aktualnih 1.000 kuna državne socijalne pomoći mjesečno, koliko prima radnosposobni samac ili s 1.300 kuna, koliko također primaju samci – starija osoba i osoba potpuno nesposobna za rad – ili pak sa 700 kuna radnosposobna osoba, te 950 kuna starija osoba i osoba potpuno nesposobna za rad, a koje žive u obiteljima.

U gradu Rijeci i riječkom prstenu riječki je Centar za socijalnu skrb u srpnju ove godine evidentirao 785 građana koji žive u krajnjem siromaštvu, od državne pomoći – zajamčene minimalne naknade (ZMN). Oko 407 tih građana nisu radnosposobni, a među njih ubrojena su i djeca te starije osobe, dok je 378 radnosposobnih primatelja te državne naknade.

Isto tako, većina korisnika ZMN-a, čak 427 građana su samci, a ostali – 212 odraslih i njihovih 146 djece – žive u 117 kućanstava.

Uglavnom je riječ o kućanstvima s dva, tri ili četiri člana, ali i do desetak obitelji s po pet, šest, do 10 članova. Dijelom je riječ o građanima koji duže razdoblje žive od državne socijalne pomoći, ali i o nekima koji su odnedavno ostali bez ikakvih prihoda.

Inflacija »pojela« povećanje

U veljači je ove godine socijalna osnovica, temeljem koje se izračunava ZMN, s 800 kuna povećana na 1.000, a povećan je i postotak temeljem kojeg se izračunava visina zajamčene minimalne naknade.

U prosjeku je ZMN po osobi povećan za 200 do 220 kuna, no dogodila se inflacija, koja je »pojela« cijelo to povećanje, a i puno više od toga te ionako presiromašne građane survala u još veću neimaštinu.

– Ljudi nezamislivo teško žive. Tako su živjeli i prije ove skupoće, a tako je i sada, zapravo još teže, unatoč svim povećanjima i davanjima države i unatoč različitim lokalnim subvencijama, komentira Karlo Balenović, ravnatelj riječkog Centra za socijalnu skrb.

Zajamčene minimalne naknade po novoj osnovici od 1.000 kuna socijalno ugroženi građani Rijeke i okolice počeli su primati od svibnja, no još ni sada ih po novome ne primaju svi koje riječki Centar u krajnje teškim životnim prilikama evidentira.

Razlog je u tome što centri za socijalnu skrb, za svaku osobu, svako kućanstvo moraju provesti cjelokupni postupak utvrđivanja njihovih prihoda i imovinskog stanja, tj. ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na ZMN sukladno novim zakonskim odredbama.

– Sada je većini korisnika već priznato pravo na ZMN sukladno odredbama novog Zakona o socijalnoj skrbi, dok je za manji broj korisnika postupak još u tijeku, te će oni koji ispunjavaju uvjete za ZMN razliku ZMN-a primiti retrogradno, objasnila je Marina Ćaćić, voditeljica Odjela novčanih naknada u riječkom Centru.

Od 1.000 do 7.000 kn

Pitamo koliko po novoj osnovici i novim postotcima iznosi ZMN.

– Radnosposobni samac, koji nema nikakvih drugih prihoda mjesečno prima 1.000 kuna, a potpuno radno nesposobni samac, kao i osoba starija od 65 godina, koja živi sama prima 130 posto od osnovice, tj. 1.300 kuna mjesečno.

Tročlana obitelj – u kojoj su oba roditelja radnosposobni s jednim djetetom – prima 2.100 kuna ZMN-a, dok je prije takva obitelj primala 1.280 kuna ZMN-a. Četveročlana obitelj, u kojoj su roditelji radnosposobni, te dvoje djece do 18 godina, prima 2.800 kuna ZMN-a, a prije su takve obitelji primale 1.600 kuna mjesečno.

Ako je neki član kućanstva potpuno nesposoban za rad, on ne prima 70 posto osnovice, već 95 posto od osnovice (od 1.000 kuna), tj. 950 kuna. Tako npr. ako je riječ o tročlanom kućanstvu, u kojem je jedan roditelj potpuno nesposoban za rad, ZMN za tu obitelj iznosi 2.350 kuna.

Ukoliko netko ima neke prihode, naknada se umanjuje za te prihode. Uz to treba znati da dječji doplatak, kao i uzdržavanja za maloljetno i punoljetno dijete ostvarena prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi (alimentacija) do iznosa minimalne plaće u RH, na ZMN nisu utjecajni prihodi.

Zakon o socijalnoj skrbi propisuje da maksimalan ZMN koji mjesečno neko kućanstvo, bez obzira na broj članova, može ostvariti iznosi 7.031,25 kuna, i takvih obitelji na riječkom području ima samo nekoliko, objasnila je Ćaćić.

Niz subvencija

Tome dodaje da putem gradova i općina svi korisnici ZMN-a ostvaruju razne subvencije. Imaju pravo na troškove stanovanja, komunalne naknade, troškove grijanja i vodne usluge. Korisnici ZMN-a s područja grada Rijeke imaju pravo na pučku kuhinju, čije obroke sada prima 298 građana.

Grad Rijeka, a i neki drugi gradovi i općine na riječkom području podmiruju troškove školske marende za svu djecu koja su korisnici ZMN-a te troškove produženog boravka. Djeca koja žive od socijalne pomoći, a srednjoškolci su, ostvaruju pravo na financiranje za udžbenike, dok osnovnoškolci ostvaruju pravo na financiranje obrazovnog materijala, a udžbenici su im besplatni.

Ukoliko pravo na financiranje udžbenika za srednjoškolce odnosno obrazovni materijal za osnovnoškolce nije osiguran putem jedinica lokalne samouprave, isto im osigurava Ministarstvo znanosti i obrazovanja, posredstvom centara za socijalnu skrb.

Pomoć za struju

– Što se tiče električne energije, korisnici ZMN-a, korisnici osobne invalidnine te korisnici naknade za nezaposlenog branitelja i nacionalne naknade (mirovine) imaju pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata, koja trenutačno iznosi 400 kuna mjesečno, a od 1. listopada će iznositi 500 kuna, kažu u riječkom Centru za socijalnu skrb.

Vatrogasna mjera

Pored mjesečne ZMN-a, krajnje socijalno ugroženi građani u jednoj kalendarskoj godini mogu ostvariti jednokratnu novčanu pomoć – kućanstva u najvišem iznosu do 3.500 kuna, a samac do 2.500 kuna.

– Najčešće ljudi tu pomoć traže pred početak školske godine i na početku nove kalendarske godine pa se, ovisno o odobrenom iznosu, tijekom godine mogu ponovo obratiti zahtjevom za jednokratnu naknadu. Samo u srpnju ove godine isplatili smo 235 jednokratnih pomoći, analizira Marina Ćaćić.

Nedostatak smještaja za odrasle psihički bolesne osobe

Ružica Ninić, voditeljica Odjela za odrasle osobe u riječkom Centru za socijalnu skrb, osvrnula se na tešku situaciju u kojoj se nalazi odjel kojem je na čelu.

– Na Odjel za odrasle osobe prvenstveno dolaze osobe koje imaju problema sa zdravljem te su ovisni o pomoći i njezi drugih osoba. U smislu materijalnih prava pokrećemo postupak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu za osobe koje nisu smještene u ustanove ili udomiteljske obitelji.

Od veljače ove godine osobna invalidnina s 1.500 kuna povećana je na 1.750 te ukoliko korisnik osobne invalidnine ispunjava uvjete za priznavanje prava na ZMN, može biti korisnik i tog prava.

Najveći problem s kojim se suočavamo je smještaj odraslih osoba u ustanove, osobito nedostatak smještaja za odrasle psihički bolesne osobe. Jedini ovdašnji dom, Dom Turnić, prebukiran je, tako da te ljude eventualno uspijemo smjestiti u udomiteljske obitelji daleko od Rijeke, najbliže u Ogulin, a onda dalje po Hrvatskoj.

Na Odjelu za odrasle osobe radi 16 socijalnih radnika i svatko od nas svaki tjedan ima jedan do dva takva slučaja. Jedino što u smislu smještaja možemo brže riješiti je smještaj starijih osoba u županijske domove za starije osobe. Oni nam uvijek izađu u susret, a to im je i obveza.

Naravno, da bi neka osoba, i to ako je mentalno zdrava, bila smještena u dom za starije osobe, o tome nam sama treba dati suglasnost. A ima osoba koje to odbijaju, iako žive teško i u lošim uvjetima, objasnila je Ružica Ninić.