Freska, protegnuta duž cijelog svoda i dijela zidova kapele sv. Antuna Padovanskog, otkrivena je pri bojanju interijera crkve, a obnovljena darom Grada Rijeke i pod nadzorom Konzervatorskog odjela Rijeka
U Svetištu Majke Božje Trsatske jučer je svečano predstavljena freska »Marija i franjevački sveci« slikara Tommasa Fantonija iz 1873. godine, otkrivena pri najnovijem bojanju interijera crkve, a obnovljena darom Grada Rijeke i pod nadzorom Konzervatorskog odjela Rijeka.
Uz pjesmu franjevačkih novaka, pozdravne riječi gvardijana Antuna Jesenovića i fra Serafina Sabola, stručno tumačenje pročelnice Konzervatorskog odjela Gordane Sobote Matejčić i obraćanje riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela u ime darovatelja, svečanosti je prisustvovao nadbiskup mons. Ivan Devčić koji je uz zahvalnu molitvu blagoslovio fresku otkrivenu u kapeli sv. Antuna Padovanskog.
Složena figuralna kompozicija s kraja 19. stoljeća, protegnuta duž cijelog svoda i dijela zidova kapele, kao posebice zanimljiv sadrži prikaz Bogorodice koja sjedi s djetetom u krilu ispod križa kojeg pridržavaju lebdeći anđelčići, a okružena je mnoštvom franjevačkih svetaca i svetica. Uz njih se nalaze i dva lika koja bi mogla predstavljati donatora i portret tadašnjeg gvardijana Svetišta, a pronađen je i posve očuvan potpis slikara.
Velika slika počela se otkrivati pogledu pri struganju starih nanosa boje radi sanacije pukotina u svodu kapele, kad su iz zidova odjednom počela izranjati lica anđela i likovi svetaca.
– Božje oko uvijek gleda, sakrit mu se ništa ne da, primijetio je fra Serafin Sabol.
Predanim i strpljivim radom sliku su obnovile restauratorice Ivana Prpić i Dubravka Uvodić Vinković, a zahvaljujući gvardijanu Antunu Jesenoviću u samostanskom arhivu nađen je i podatak o boravku slikara na Trsatu 1873. godine. Ettore Tommaso Fantoni rođen je 1822. godine u mjestu Gemona pokraj Udina. Školovao se u Udinama i Veneciji, a radio je kao slikar, rezbar i pozlatar u Italiji, Austriji te Sloveniji gdje je proveo najveći dio života i ondje ostavio najviše djela. Koliko je do sada poznato, kod nas je radio još samo u crkvi sv. Marije u Bistrici, također čuvenom Marijanskom svetištu.
Ovaj vrijedni nalaz, kako je naglasila Gordana Sobota Matejčić, još je jedna kockica u raskošnom mozaiku kulturne baštine grada Rijeke, a prema riječima mons. Devčića, ima i posebno vjersko značenje. Kultura i vjera uvijek su išle ruku pod ruku jer vjera stvara kulturu duha i srca koja se potom upisuje u kamen, u slike, u knjige i druge darove.
Gradonačelnik Vojko Obersnel zahvalio je franjevcima na čuvanju Svetišta i nastojanju da ga stalno oplemenjuju, naglasivši da je ono preraslo značaj Marijanskog svetišta i kao jedan od simbola grada Rijeke privlači turiste iz cijelog svijeta, neovisno o vjerskom sadržaju.
Prema riječima fra Serafina Sabola, Grad Rijeka još od vremena kad je gradonačelnik bio Slavko Linić vodi sustavnu brigu o Svetištu, a ovim se darom po treći put upisuje kao njegov donator.