RIJEKA – Transferom znanja u zajednicu želimo izaći iz okvira zidova sveučilišta i otvoriti se zajednici. Europa potiče i daje do znanja koliko je važno raditi istraživanja koja će imati utjecaj na napredak društva. Želimo poticati projekte koji će naše hrvatsko, ali i europsko društvo činiti naprednijim – istaknula je rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija na predstavljanju »UNIRI-INOVA« projekata.

Poticati znanost

Riječ je o pet projekata koji su odabrani kao najbolji na natječaju za institucijsko financiranje interdisciplinarnih znanstveno-razvojnih projekata koji uključuju dionike iz gospodarstva ili zajednice. Svaki od odabranih projekata financiran je s po 50 tisuća kuna, a natječajem se sufinanciraju interdisciplinarni znanstveno-razvojni projekti znanstvenika Sveučilišta u Rijeci u suradnji i kroz umrežavanje s partnerima iz pripadajućeg inovacijskog ekosustava, što uključuje partnere i dionike iz gospodarstva, lokalne i područne (regionalne) samouprave, civilnog sektora i nevladinih udruga te šire zajednice. Sve s ciljem dvosmjernog transfera znanja te posljedičnog regionalnog ekonomskog i društvenog razvoja. Dodajući kako treba poticati znanost koja će dolaziti do rješenja i rješavati konkretne probleme u društvu, rektorica je istaknula da su voditelji odabranih projekata pioniri nove linije sveučilišnih projekata te je izrazila nadu da će se takav vid sufinanciranja znanstvenih projekata nastaviti razvijati.

Otvoriti dvosmjeran transfer znanja – prof. dr. Saša Zelenika / Foto VEDRAN KARUZA

Prorektor za strateške projekte prof. dr. Saša Zelenika pojasnio je da se kroz odabrane projekte želi otvoriti dvosmjeran transfer znanja.

– Značajno je da smo kao uvjet prijave naveli visok stupanj interdisciplinarnosti: barem dva područja i tri polja znanosti, jer različite discipline moraju surađivati i nadopunjavati se. Dugo smo i pomno osmišljavali ovaj natječaj te je tu napravljen iskorak u odnosu na ranije projektne linije. Već ostvarujemo dobru poslovnu suradnju s velikim i značajnim tvrtkama kakve su InfoBip, Ericsson Nikola Tesla, Jadran – Galenski laboratorij, Lürssen i druge, te tako zajednički gradimo regionalni inovacijski ekosustav, čemu će ovi projekti zasigurno pridonijeti. Posebno nam je drago što su voditelji odabranih projekata redom mlađi znanstvenici, docenti i izvanredni profesori, pred kojima je još duga karijera, istaknuo je prof. dr. Zelenika.

Pet odabranih

Među odabranim projektima je projekt »Inovativna rješenja za tečnije čitanje na standardnim jezicima Europske unije za osobe s teškoćama čitanja – INOVArte« čija je voditeljica izv. prof. dr. Mihaela Matešić s Filozofskog fakulteta kazala je da je cilj projekta pomoći osobama s disleksijom rastavljanjem teksta na slogove, a taj je projekt ujedno dobio i najviše ocjene. Sufinancirat će se i projekt »Inovativni priključak za spajanje konstrukcijskih elemenata od tankostjenih čeličnih C-profila« čija je voditeljica doc. dr. Paulina Krolo s Građevinskog fakulteta kazala da će se kroz projekt istražiti potencijal primjene spojnica koji je osmislio njezin tim, a na popisu sufinanciranih projekata je i »Ispitivanje protumikrobnog fotodinamičkog učinka porfirina za razvoj novih metoda dezinfekcije otpadnih voda« za koji je voditeljica izv. prof. dr. Nela Malatesti s Odjela za biotehnologiju pojasnila da je u fokusu projekta uništavanje patogenih mikroorganizama. Sufinancirat će se i projekt »Razvoj naprednog rehabilitacijskog uređaja upotrebom metoda strojnog učenja« voditelja doc. dr. Ervina Kamenara s Tehničkog fakulteta kroz koji se razvija mehatronički uređaj za aktivnu rehabilitaciju osoba koje su preboljele moždani udar, dok će se kroz projekt »Izvanstanične vezikule kao dijagnostički nanoalati u translacijskoj medicini – NanoEV« voditeljice izv. prof. dr. Mladenke Malenice s Medicinskog fakulteta na temelju testiranja nanotehnologija izraditi procjena potencijala za primjenu EV u dijagnostici, što će biti značajno za organe kod kojih je ograničen pristup, poput mozga.