Smotra vina

Stupanja pul Marković. Kvaliteta riječkih vina ide uzlaznom putanjom, najbolja je Srokova malvazija

Edi Prodan

Ilustracija Damir Spehar PIXSELL

Ilustracija Damir Spehar PIXSELL

Srok je i inače jedan od najzapaženijih vinara koji djeluju na području Rijeke



Veliki porast broja vina kao i rast njihove kvalitete karakteristika su ovogodišnje, tradicionalne, 21. po redu Stipanje pul Marković, zanimljive smotre vina, jedine koja se od strane autohtonih vinara organizira na području Grada Rijeke. Konkretno na ovogodišnjoj Stipanji vinari i gosti su mogli probati čak 54 vina, od kojih je njih 16 bilo od crnih sorti.


Organizatori Udruga vinara, vinogradara i voćara Srdoči na čijem se čelu nalazi Branko Srdoč okupila je u Markovićima velik broj vinara, dok je o kvaliteti uzoraka prije desetak dana odlučivala komisija na čijem se čelu nalazio Tomislav Pavlešić. Ona je ukupno dodijelila velik broj brončanih, srebrnih i zlatnih priznanja, dok je šampionom sajma postao je Sanjin Srok sa svojim malvazijom. Srok je i inače jedan od najzapaženijih vinara koji djeluju na području Rijeke, Kastva ili Viškova jer je i lani na istoj smotri dobio čak dva zlata.


Prisutnima se obratio i Berislav Srdoč, jedan od utemeljitelja Udruga vinara, vinogradara i voćara Srdoči, koja je godinu dana mlađa od same manifestacije, kao i smotre u Markovićima te je uz veliko zadovoljstvo kvalitetom ponuđenih vina kao i rastom zanimanja za Stipanju naglasio i odličnu povezanost sa susjedima, konkretno s kastavskom Udrugom Belica iz čijih redova na Stipanju dolazi mnogo vinara.
Prisjetili su se dakako vinari i svih onih, iznimno značajnih članova kojih na žalost više nema među nam, baš kao što je istaknuta i mogućnost novih iskoraka udruga koje okupljaju vinare.




Ono što veseli je porast broja vinara kao i vina koja nude, kao i sve veća pojava mlađih, za vinarstvo izrazito zainteresiranih ljudi. U svakom slučaju dugovječnost manifestacije, kao i činjenica da se događa u kraju koji ima tek minimalne površine pored vinogradima, pokazuje kolika je važnost institucionalnog povezivanja za uspješnost djelatnosti za koje na nekom području “ne postoje preduvjeti”.