RIJEKA – Povodom 60 godina Gradske knjižnice Rijeka te nastanka nove knjižničke zgrade, danas je u Dječjoj kući u art kvartu Benčić održan stručni skup “Knjižnice – motor (ne)idealnog grada”. Skup je okupio sociologe, urbaniste, poduzetnike i ravnatelje knjižnica koji su govorili o dubinskom značenju kulture i knjižnica te o ulozi knjižnica u stvaranju idealnog grada. Na otvorenju skupa prisutnima su se obratili ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

Foto Marko Gracin

– Odlučili smo se za stručni skup koji možda i nije tipični knjižničarski stručni skup, a napravili smo to jer smo shvatili da smo na jednoj prekretnici, da započinjemo novo poglavlje i da smo zapravo dužni sami sebi, ali i lokalnoj zajednici izreći pitanja koja nas muče i potražiti odgovore na njih kako bismo svi bili sigurni u smjer kojim idemo – kazao je Cvjetković, dotaknuvši se u nastavku nekoliko crtica iz povijesti Gradske knjižnice Rijeka.

– 2012. godine Grad Rijeka je izašao sa svojom namjerom da revitalizira industrijski pogon Benčić i da ga prenamijeni u kvart kulture u kojemu će svoje mjesto naći i nova zgrada knjižnice, koju mislimo iduće godine otvoriti za javnost. Od tada, kada je zamišljen cijeli art kvart već je prošlo deset godina, a tri četvrtine su realizirane. Jaki katalizator koji smo imali je bio EPK, a pandemija nas je pak usporila i promijenila neke navike, no mi opet u post-pandemijsko vrijeme pričamo o nekim drugim teškim vremenima koja su pred nama. Isto tako, spominju se riječi poput inflacije i recesije i sve je to nešto što moramo uzeti u obzir, a knjižnica najviše može dati svojoj zajednici upravo u teškim vremenima – objasnio je.

Foto Marko Gracin

Gradonačelnik Marko Filipović čestitao je 60. rođendan knjižnice istaknuvši kako je on vrlo bitan jer se i grad naposljetku prepoznaje po svojoj knjižnici, odnosno nekadašnjoj Narodnoj biblioteci. Knjižnica je godinama rasla zajedno s gradom, a sada je došla i pred otvorenje nove, najmodernije knjižnice u Hrvatskoj koja će uskoro postati trajni spomenik i svjetionik Rijeke, a ostati ovdje dugo niz godina i služiti svim Riječankama i Riječanima.

– Naravno da je put do toga bio dug i težak, a knjižnica je nešto što u Rijeci ima duge temelje. Neka nas ove misli vode i na današnjem skupu koji ustvari sagledava knjižnicu kao motor razvoja idealnog ili neidealnog grada, a nema idealnog grada na svijetu jer se svaki grad nosi sa svojim problemima, no vrijedni zaposlenici GKRI zaslužni su za mnogobrojne nagrade, kao i za širenje ljubavi prema knjizi, ne samo u Rijeci nego i šire.

Foto Marko Gracin

– Očekuje nas preseljenje gotovo 150 000 knjiga s tri lokacije u našu novu zgradu knjižnice, to će biti jedan veliki izazov i nadam se naravno otvaranju i završetku svih radova koji bi trebali biti gotovi sredinom iduće godine, a preseljenje će potrajati nekoliko mjeseci radi obima građe, no ne sumnjam da ćemo to izvesti kako je to planirano i useliti u knjižnicu koja će potvrditi da je u temeljima grada, a to su ulaganja koja su dugoročna i značajna – izjavio je gradonačelnik.

Središnje pitanje skupa s dijelom za stručnu knjižničarsku, ali i širu javnost bilo je pitanje Gradske knjižnice Rijeka – može li knjižnica stvarati idealan grad i koje je mjesto knjižnice u neidealnim gradovima?

U sklopu stručnog skupa održao se i panel “Kraj puta početak je puta: što narodne knjižnice doista znače i mogu značiti lokalnoj zajednici, ekonomiji, razvoju” na kojem su sudjelovali sociologinja dr. sc. Sara Ursić, arhitekt prof. Janez Koželj, dr. sc. Tatjana Aparac- Jelušić, ravnateljica Gradske knjižnice Požega Aleksandra Šutalo, stručnjakinja za rad s mladima Mirela Pašić, poduzetnik Vedran Jakominić, pročelnik Odjela za kulturu Grada Ivan Šarar Rijeke, arhitekt nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka i Dječje kuće mr. sc. Saša Randić te moderator panela dr. sc. Srećko Jelušić. Kasnije u danu se održala i vođena šetnja dijelom nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka i budućim kvartom Knjižnice.