Ekološka bomba

Sanacija jame Sovjak s opasnim otpadom stajat će čak 400 milijuna kuna. Konačno je odabrano tko će to raditi

Orjana Antešić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Pristigle su tri ponude, a sredinom srpnja donesena je odluka o odabiru zajednice ponuditelja - GK grupe iz Varaždina, slovenskog Ekoma i Ivicom Consultinga iz Zagreba, čija je ponuda bila na iznos od 299,9 milijuna kuna bez PDV-a



VIŠKOVO – Na ponovljenom natječaju za izvođača radova na sanaciji jame Sovjak u Općini Viškovo uspjelo se doći do faze da se čeka pravomoćnost odluke nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) odbacila žalbu jednog od ponuđača na natječaju.


Natječaj za radove na sanaciji ovog odlagališta opasnog otpada, vrijedne oko 400 milijuna kuna, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je posljednjeg dana prošle godine. Pristigle su bile tri ponude, a sredinom srpnja donesena je odluka o odabiru zajednice ponuditelja – GK grupe iz Varaždina, slovenskog Ekoma i Ivicom Consultinga iz Zagreba, čija je ponuda bila na iznos od 299,9 milijuna kuna bez PDV-a.


– Nakon što odluka o odabiru postane pravomoćna potrebno je ishoditi suglasnost hrvatske Vlade zbog visine iznosa te se onda kreće u potpisivanje ugovora za projektiranje i izvođenje radova na sanaciji Sovjaka. Nadmetanja za nadzor, voditelja projekta i odnose s javnošću su završena ili su pred završetkom, pa se očekuje da će i ti ugovori biti paralelno potpisani. Odabrani ponuditelj prije početka radova mora ishoditi građevinsku dozvolu za sanaciju što se očekuje u okvirnom roku od devet mjeseci.


Crna točka




Preostalo vrijeme, od ukupno 54 mjeseca koliko je predviđeno trajanje ugovora, odnosi se na čišćenje jame – vađenje plutajućih ugljikovodika i iskop mekog katrana s transportom i spaljivanjem izvan Hrvatske, uz potpuno zatrpavanje jame obrađenim inertnim materijalom iz Hrvatske i zatvaranje s gornjim odvodnim sustavom, navode iz Fonda iz kojeg se, doduše, klone nekakvih konkretnijih procjena tajminga potpisa ugovora, no vjeruju da bi to trebalo uslijediti u idućim mjesecima, odnosno do kraja ove godine.


Pitanje sanacije jame Sovjak na se vrti već dobrih petnaestak godina. Konačno je u ljeto 2018. godine resorno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo odluku o financiranju sanacije Sovjaka koji je u nacionalnoj Strategiji gospodarenja otpadom označen kao »crna točka«, odnosno lokacija u okolišu visoko opterećena otpadom. Za ovaj projekt iz Kohezijskog je fonda osigurano 320,6 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, odnosno 85 posto ukupne vrijednosti projekta koja je procijenjena na 377 milijuna kuna, dok preostalih 15 posto sredstava snosi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Predviđeno razdoblje trajanja projekta bilo je do kraja 2023. godine, pa će se financiranje zasigurno morati protegnuti kroz novo Operativno razdoblje.


Iz Fonda podsjećaju da su postojale tri opcije sanacije jame Sovjak te da se s prihvaćenim konceptom, dodaju, usuglasila i lokalna zajednica.


Loše opcije


– Preostale dvije opcije odbačene su jer, osim što su bile skuplje i s dužim trajanjem, ni lokalna zajednica nije prihvaćala rješenja koje uključuju obradu na licu mjesta i vraćanje bilo kojeg obrađenog sloja nazad u jamu. Jedna od tih opcija obuhvaćala je iskop katrana i solidifikaciju na licu mjesta u privremenom postrojenju u neposrednoj blizini jame te potpuno zatrpavanje jame pepelom od spaljivanja.


Druga odbačena opcija uključivala je iskop katrana i solidifikaciju na licu mjesta, pohranjivanje u blizini lokacije Sovjak i zatrpavanje u jamu, pojašnjavaju iz Fonda.


Procjene su da se u Crnu jamu, odnosno Sovjak, od pedesetih godina prošlog stoljeća, pa do 1990. godine ukupno deponiralo oko četvrt milijuna kubičnih metara raznog toksičnog otpada, a da se u toj prirodnoj kraškoj vrtači nalazi još do 152.000 kubičnih metara tog otpada. U početku taj se lokalitet koristio za odlaganje kiselog mulja nastalog kao otpadna tvar u proizvodnji maziva, motornih ulja i asfalta, a kasnije su u jamu odlagane i druge opasne tvari – od otpadnog katrana iz koksare, otpadnih i pogonskih ulja iz brodogradilišta te raznih drugih rafinerijskih i industrijskih ostataka.


– Dosadašnje analize nisu pokazale nikakav utjecaj otpada iz jame Sovjak na izvore vode u susjednom priobalnom području, zato što sloj tvrdog katrana na dnu jame zapravo služi kao brtveni sloj. Unatoč tome, u sklopu obveza izvođača radova svakako će se provesti i dodatna hidrogeološka istraživanja, navode iz Fonda.


Udović: Konačno!


»Konačno!«, bio je kratki komentar općinske načelnice Viškova Sanje Udović na informaciju da je proveden natječaj za odabir izvođača radova na sanaciji jame Sovjak. Udović je u proljeće ove godine, podsjetimo, kao saborska zastupnica zatražila odgovore od resornog ministra Tomislava Ćorića o razlozima zbog kojih ovaj projekt nikako da dođe u fazu realizacije, a i danas smatra da nema opravdanja što se postupak javne nabave u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost toliko otegnuo ciljajući ponajviše na protok vremena koji se dogodio između dva natječaja za izvođača radova.


– Nadam se da će se ovaj postupak okočati sukladno zakonskoj regulativi, kao i da će se u predstojećem procesu projektiranja i ishodovanja dozvola za sanacijski zahvat voditi računa o svim mjerama i primjedbama Općine Viškovo, koje smo već iznijeli, a sve u cilju zaštite zdravlja i sigurnosti naših mještana, zaključila je Udović, jer se ovo odlagalište opasnog otpada nalazi usred najgušće naseljenog mjesta viškovske općine, u Marinićima, te je najbliža kuća udaljena svega nekoliko metara od Crne jame, a u neposrednoj blizini smještena je i radna zona, površinom jedna od najvećih na području Primorsko-goranske županije.


Skupo i još skuplje


Iznos prihvaćene ponude je za gotovo trideset milijuna premašio iznos vrijednosti nabave koju su kod raspisivanja natječaja procijenili u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U Fondu su, naime, kod raspisivanja natječaja za projektiranje i radove na sanaciji Sovjaka baratali iznosom od 270 milijuna kuna bez PDV-a. Upada u oči i da su druge dvije ponude bile još skuplje, gotovo dvostruko. Slovensko-češka zajednica ponuditelja sastavljena od tvrtki Kostak iz Krškog, čeških Aquatesta i Vodni zdroje Praha aplicirala je za taj posao na iznos od 488,5 milijuna kuna, dok je ponuda francuskog Valgoa bila još skuplja, 515,3 milijuna kuna – sve bez PDV-a.


Još moguća tužba


Na odluku o odabiru ponuditelja DKOM-u se žalio francuski Valgo, međutim, u Komisiji su žalbu početkom kolovoza odbacili kao neurednu jer je, zaključuje se u rješenju ove komisije, »u konkretnom slučaju utvrđeno da naknada za pokretanje žalbenog postupka nije uplaćena u korist državnog proračuna u propisanom iznosu«. Na rješenje DKOM-a nije moguća žalba, ali još teče rok od trideset dana od osmog dana objave odluke DKOM-a u kojem Valgo može podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu.