RIJEKA – U sjeni velikih turističkih sustava koji su se našli pogođeni korona krizom, ostali su i brojni manji, specijalizirani turistički segmenti poput ponude ronjenja koje je aktualna situacija dovela u velike probleme. Naime, Kvarner, a jasno i Rijeka, iz godine u godinu privlače sve više ljubitelja morskog plavetnila na razgledavanje podvodnih grebena i zidova te olupina potopljenih bodova. No, korona kriza i ovaj je segment, koji na Kvarneru čini 40-ak ronilačkih centara, dovela u vrlo neizvjesnu poziciju, a činjenica da su Hrvatsku na crvene liste epidemiloški nesigurnih zemalja stavile brojne, ako ne i gotovo sve emitivne zemlje, donijelo je velika storna za jesen i ronilačke centre ustvari ostavila praktički bez posla i prihoda.

Govoreći o aktualnoj situaciji u ronilačkom segmentu kvarnerskog turizma, Ferdo Hitrec, predsjednik Radnog tijela za ronilački turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Rijeka, te vlasnik ronilačkog centra Marco Polo na Kantridi, kazao je kako je i sam s novim restrikcijama dobio 30-ak storna za posezonu. Ronilački klubovi izgubili su jasno i predsezonu, a s radom se uglavnom krenulo početkom lipnja.

Izdržati do proljeća

– Mi smo počeli 1. lipnja i radili smo lipanj, srpanj i nešto još malo u kolovozu. Tijekom ta dva i pol mjeseca se dobro radilo, svi su centri manje više bili puni gostiju jer su naši gosti jedva dočekali da dođu na ronjenje nakon lockdowna. Mi na sjevernom Jadranu smo radili jako dobro, ali isto tako i Dalmacija. Međutim, sada je sve kompletno stalo. Od sredine kolovoza su uslijedili otkazi svih grupa. Najprije su otkazali Talijani, potom Austrijanci, Slovenci… Tako da imamo otkazano kompletno rujan, listopad i studeni. I to je problem svih centara. Ostalo je još jedino nešto njemačkih turista, međutim, to je premali broj, odnosno ni približno koliko bi gostiju trebalo biti u ovo vrijeme, tako da smo svi u velikom problemu i velikoj neizvjesnosti i ne znamo što činiti i kako raditi, ukazao je Hitrec. Stoga je vrlo važna pomoć države, ukazao je, dodajući kako ronilački turizam jest među pogođenim grupama koje su bile pod mjerama za očuvanje radnih mjesta, odnosno 4000 kuna mjesečno po radnom mjestu te oslobođene plaćanja poreza, a u Rijeci gradskom odlukom i najamnine poslovnog prostora. Hitrec je istaknuo kako je to bila jako dobra odluka Gradskog vijeća grada Rijeke koja je poduzetnicima puno pomogla u očuvanju djelatnosti. Posjetio je, međutim, i kako se preko HAMAG-a davalo tvrtkama kredite od 25 tisuća kuna uz kamatu od 0,25 posto i poček, no pristiglo je 60 tisuća zahtjeva za čiju obradu samo treba vremena, tako da se novac još čeka.

– Ono što je sigurno da ću ja, a vjerujem i mnogi kolege, nastojati zadržati radnike i probati izdržati do iduće sezone, dodao je Hitrec, pojašnjavajući kako su na riječkom području komercijalni ronilački klubovi ovaj na Kantridi i onaj u Kostreni, a na Kvarneru ima oko aktivnih 40 centara što u vlasništvu naših građana, što u vlasništvu stranaca, prvenstveno Nijemaca.

Situacija je teška, gostiju nema, a mjere, što državne, što lokalne, bit će uvjet za opstanak. Tako je naš sugovornik ukazao kako trenutno nema lockdowna, međutim, prihoda nema, kao ni u proljeće kada je on bio na snazi. A tada je Grad stavio moratorij na zakupnine gradskih poslovnih prostora.

– Mislim da bi bilo dobro firmama koje su najviše pogođene, kao što su u turizmu uz nas i turističke agencije, i u tom smislu pomoći jer apsolutno nemamo posla s obzirom da direktno ovisimo o stranim tržištima. Mislim da bi svakako trebalo razmotriti uvjete, omogućiti poček plaćanja najma ili slično. Ne samo ovdje u Rijeci, nego i u drugim gradovima i općinama, ukazao je Hitrec.

Voda do grla

Ronilačkim centrima došla je voda do grla, i bez pomoći pitanje je koliko će ih preživjeti do iduće godine. A onda je realno da će na njihovo mjesto doći strani centri, u stranom vlasništvu, koji će gostima pokazivati hrvatsko podmorje. Ipak, u ovakvoj situaciji jučerašnja najava Vlade da se mjere za održavanje likvidnosti i radnih mjesta nastavljaju do kraja godine, sigurno će i mnogim ronilačkim centrima pomoći da prežive do iduće sezone.

A sam ronilački turizam ima odličan potencijal, reći će naš sugovornik. Prije svega zbog same ljepote podmorja i dostupnosti, odnosno blizine tržišta, ali i činjenice da se nismo dovoljno promovirali i još nismo dovoljno prepoznati kao ronilačka destinacija. Unatoč dobroj ponudi za ronjenje.

– Sada je bitno da se održimo jer su gosti definitivno zainteresirani za ronjenje i općenito sportove na otvorenom i osobno mislim da tu imamo strašno puno potencijala za razvoj turističke ponude. Naime, još nismo dovoljno prepoznati u Europi i šire po ljepoti podmorja i tu sigurno imamo prostora za napredak. Kao i oko zaštite prirode i okoliša, a Europska unija upravo ta područja potiče kroz svoje fondove, tako da vjerujem da i to možemo povezati s našom ponudom. Isto tako, treba reći kako su nama najjači mjeseci, dakle kada najviše radimo, u normalnim godinama ožujak i travanj, te posezona, odnosno rujan, listopad i studeni, pojasnio je Hitrec, zaključivši kako to daje nadu da će Hrvatska biti boom iduće godine, s obzirom da su gosti željni ronjenja i odmora od vijesti o koroni, u miru morskih dubina, daleko od svega. Jasno, sve će u konačnici ovisiti o epidemiološkoj situaciji.