RIJEKA – Za sve studente u Hrvatskoj trenutačno traje period ispitnih rokova i predaje seminarskih radova, a studenti prve godine Kulturologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci ovu su priliku iskoristili kako bi istražili neka od gorućih pitanja o mladima u Hrvatskoj. U sklopu kolegija »Metodologija istraživanja u kulturi« među svojim su vršnjacima proveli nekoliko kvalitativnih istraživanja od kojih je jedno o odnosu mladih i politike.

Negativan karakter

Istraživanje je provedeno tako da je svaka od pet osoba zadužena za intervjuiranje provela intervju s četiri osobe u dobi od 18 do 25 godina. Pitanja koja su studenti postavljali bila su vezana uz asocijacije na politiku, apolitičnost mladih, procjenu hrvatske politike i glasanje. Rezultati istraživanja svjedoče kako je većina iskaza negativnog karaktera, a oni posebice prevladavaju u odgovorima o hrvatskoj politici i asocijacijama na nju.

Kako je vidljivo u nekim iskazima, studenti politiku usko povezuju s korupcijom, kriminalom i novcem, a govorili su i o manjku povjerenja i obeshrabrenosti: »teško je npr. vjerovati današnjim političarima i onda ima dosta nekog otpora prema samoj politici zato što su ljudi koji su na vlasti bili uhvaćeni u laži«, kazala je u intervjuu jedna od sudionica

Profesorica Dunja Matić-Benčić, koja je bila u ulozi mentorice, objasnila je kako bez obzira na to što je uzorak istraživanja mali, iz ovog je tipa istraživanja lako iščitati određene pravilnosti i obrasce koji nam nešto govore.

– U tom je istraživanju najzanimljivija upravo ta ambivalentnost prema promjeni, s jedne strane nitko ne vjeruje u mogućnost promjene, osjeća se zasićenost starim političkim opcijama, ali i vjera i nada u nove i veselje kad se pojave novi akteri i nove stranke, no istovremeno opet postoji nepovjerenje da će do nekakve realne promjene uopće doći – naglasila je Matić-Benčić.

Od 2011. do 2015. godine u sklopu projekta MYPLACE provedeno je slično istraživanje puno većeg opsega koje je obuhvatilo 14 europskih država, a rezultati su se u svojoj suštini poklapali s rezultatima istraživanja studenata kulturologije. Mladi su tada također iskazali negativne stavove prema politici, kao i razočaranost politikom i otuđenost od nje. No, kada su studenti kulturologije analizirali iskaze sudionika u istraživanju primijetili su kako se jedna riječ ponavljala velik broj puta, upućujući na drukčiji rezultat.

– Očekivala sam taj negativan ton koji se može iščitati tijekom cijelog istraživanja, da političari kradu, upletene su velike ribe, i to nije uopće pozitivna ocjena politike, ali iznenadilo me to da su mladi spremni i da žele promjenu. Čak me iznenadilo da je većina sudionika odgovorila da glasaju, što je za mene bilo svojevrsno otkriće jer nisam očekivala da će biti tako, mislila sam da će reći da ih politika ne zanima i da ne žele o tome – kazala je jedna od studentica prve godine, Monika Hasanović.

Ne žele šutjeti

Naime, mladi sudionici više su puta u intervjuima izrazili veliku želju za promjenom, do koje aktivno pokušavaju doći malim koracima u aktivizmu, poput potpisivanja peticija, odlazaka na prosvjede i podizanja svijesti o stanju u državi, ali i tradicionalnim načinima poput izlazaka na izbore, što je potvrdio jedan od sudionika: »Ako ti se ne sviđa trenutna vlast i želiš nekakvu promjenu, onda moraš izaći na izbore«. Mladi su svjesni da ih do najmanje promjene čeka trnovit put, no motivira ih nepravda koju svakodnevno primjećuju oko sebe.

»Znao sam da ne želim šutjeti na to i da mijenjajući barem jedno po jedno mišljenje u mom gradu i mojoj državi, mogu i možemo napraviti promjenu«, glasio je još jedan od iskaza. Ispostavilo se da veliku ulogu u političkom angažmanu mladih igra i obrazovni sistem kroz koji se u školi učenici mogu uključiti u volonterske klubove, a zatim i u ambasadore EU Parlamenta i studentske zborove, čime stječu osjećaj odgovornosti u društvu koji ih poslije motivira da participiraju u politici.

O patrijarhatu

Još jedno istraživanje mladih kulturologa, koje se posebno istaknulo zbog nedostatka literature na tu temu, jeste o utjecaju patrijarhata kao sustava vrijednosti na muškarce. Ova tema je u puno manjoj mjeri zastupljena nego utjecaj patrijarhata na žene, zbog čega su je studenti i istražili. Rezultati su pokazali kako su usvojene određene progresivne vrijednosti i negativne ocjene patrijarhata, no za sad je to samo površinski sloj u njihovom svakodnevnom ponašanju jer se u drugim stavovima vrlo lako nađu patrijarhalni ostaci.

– Zanimljive su razlike, odnosno svojevrsni paradoks u stavovima koji su mladi dečki usvojili, a koji su progresivni, pozitivni i negativno gledaju na patrijarhat, a pozitivno na feminizam, ali kada se dublje istražuju i ispituju njihovi stavovi prema očekivanjima od muškosti i općenito reprezentaciji muškosti, vidimo da vladaju te neke stare predrasude, osjećaju pritisak da moraju biti stabilni i da moraju predstavljati sigurnost za obitelj – objasnila je profesorica Matić-Benčić.

Zaostajanje u prošlosti

»Mladi ljudi nisu dovoljno angažirani jer su obeshrabreni. Vide da se uglavnom bore dvije stranke koje su jednako loše, a opcije koje bi ustvari mogle promijeniti stvari ne dobivaju mnogo glasova zbog većinski starog stanovništva«, glasio je jedan od iskaza o razlozima apolitičnosti mladih. Još jedan problem koji su mladi naveli jeste zaostajanje u prošlosti, zbog čega nema prostora za napredak u budućnosti, koja je mladima bitnija, te smatraju da upravo zbog takvih stvari država stagnira.