Prema posljednjim podacima Registra za rak Hrvatske, broj novodijagnosticiranih slučajeva raka dojke, najčešćeg sijela tumora u žena, u porastu je i iznosio je 2.767 novih slučajeva.

Dobra vijest je da je smrtnost žena od raka dojke u padu, pa je prema posljednjim podacima za 2017. godinu iznosila 853 smrti što je vidljiv pad u odnosu na godinu ranije kada je zabilježeno 990 smrti.

Istovremeno, kod muškaraca je od 2016. godine najčešće sijelo raka rak prostate, koji trenutačno čini sveukupno 21 posto karcinoma u muškaraca, dok je na drugom mjestu s 17 posto rak pluća koji je ranijih godina bio vodeće sijelo raka u muškoj populaciji.

Novodijagnosticiranih zloćudnih bolesti u istom je razdoblju bilo 24.385, a od raka je umrlo 13.638 osoba. Po spolnoj distribuciji među novodijagnosticiranim slučajevima, od raka je oboljelo 54 posto muškaraca i 46 posto žena, a umrlo 57 posto muškaraca i 43 posto žena.

– Nažalost, incidencija raka dojke u žena je kod nas, kao i u svijetu, sve veća, ali je smrtnost sve manja i možemo reći da tu pomalo dostižemo zapadni svijet. Bolja je dijagnostika i liječenje, a sama implementacija multidisciplinarnih timova u svakodnevni rad, što je zadnjih godina učinjeno u svim većim ustanovama u Hrvatskoj, može povećati preživljenje za desetak posto.

Primijećen je porast incidencije raka pluća kod žena te sada rak pluća po učestalosti zauzima drugo mjesto, a na prvom mjestu po učestalosti raka u muškaraca nije više rak pluća, nego rak prostate.

Rak prostate ima relativno dobru prognozu. To je bolest češća u starije populacije, a mi smo sve starije stanovništvo i to bi djelomično moglo objasniti njegovu sve veću pojavnost, kaže prof. dr. Ingrid Belac Lovasić, predstojnica Klinike za radioterapiju i onkologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, jedna od sudionica trinaestog i prvog virtualnog Hrvatskog onkološkog kongresa koji je održan prošlog tjedna.

Na kongresu je, između ostalog, bilo riječi i o dijagnostici i novim terapijama za oboljele od raka.

Milosrdno doniranje

– Primjerice, sveobuhvatnim genomskim profiliranjem može se iz uzorka tkiva ili krvi analizirati gene povezane s nastankom tumora. Sveobuhvatno genomsko profiliranje omogućuje potpuni uvid u karakteristike karcinoma, pretražujući više vrsta mutacija.

U jednom testu može se pronaći više vrsta DNA mutacija te se sve važne DNA mutacije gena mogu pronaći odmah. Utvrđivanje neke mutacije kod točno određenog bolesnika omogućava nam davanje preciznije terapije, a bolesnik ima više terapijskih mogućnosti.

Svaki takav bolesnik biva prezentiran multidisciplinarnom timu jer tim određuje plan liječenja i preporučenu dijagnostičku obradu. Također, na našoj Klinici imamo mogućnost liječenja imunoterapijom kod trostruko negativnog metastatskog raka dojke u bolesnica koje imaju ekspresiju PD-L1 proteina, zahvaljujući milosrdnom doniranju.

Sve naše bolesnice koje imaju taj rijedak oblik metastatskog tumora liječimo na taj način. Prije su bolesnice s takvom dijagnozom imale izuzetno lošu prognozu, a na ovaj način, kombinacijom imunoterapije i kemoterapije, možemo poboljšati ishode liječenja, objašnjava Belac Lovasić.

Na riječkoj Klinici za radioterapiju i onkologiju već se dugi niz godina kod određenih bolesnica s rakom dojke primjenjuje i neoadjuvatna, odnosno preoperativna terapija koja osim što omogućuje veći broj poštednih operacija, daje i jasniju sliku djelovanja konkretne terapije na pojedinu bolesnicu.

Nakon neoadjuvantnog liječenja možemo definirati grupu bolesnica kod koje dodatno postoperacijsko liječenje može povećati preživljenje.

– Dakle, kad dajemo bilo koju preoperativnu terapiju, imamo zapravo laboratorij »in vivo«, možemo pratiti reakciju tumora na liječenje i točno znati je li primijenjeno liječenje učinkovito i u slučaju potrebe promijeniti terapiju i to nam u konačnici donosi bolje ishode liječenja naših bolesnika.

Na taj način smo već 2017. godine liječili trećinu bolesnica s rakom dojke. Na preoperativnu terapiju najbolje reagiraju biološki najagresivniji tumori: trostruko negativni te HER2 pozitivni tumori koji su nekada imali puno lošiju prognozu.

Danas je broj bolesnica s rakom dojke koji liječimo na taj način u našoj ustanovi 60-ak posto. Treba napomenuti da bi sve bolesnice koje dobiju preoperativnu terapiju, ionako dobile tu terapiju postoperacijski, no u ovom slučaju možemo imati bolje rezultate, ističe Belac-Lovasić.

Bez listi čekanja

Prema njezinim riječima, pola godine od izbijanja pandemije i dvomjesečnog lockdowna, još uvijek je premalo za donošenje ocjena koliko je takav zastoj imao utjecaja na dijagnosticiranje novih slučajeva karcinoma.

– I dalje na Klinici za radioterapiju i onkologiju nemamo listi čekanja, iako smo bili jako opterećeni u svibnju i lipnju zbog dolazaka bolesnika iz drugih centara. Uspjeli smo se organizirati i omogućili smo liječenje svim bolesnicima te pritom izbjegli zarazu koronavirusom.

Trenutačno stotinjak bolesnika dnevno prolazi kroz našu dnevnu bolnicu i to je naš uobičajen broj. Znamo da su se na proljeće tijekom lockdowna ljudi zatvorili, nisu išli liječniku, a znamo i koliko imamo prosječno novooboljelih onkoloških bolesnika svaki mjesec.

Ako se bolesnici ne javljaju, to ne znači da maligna bolest nije prisutna. Bez obzira na pandemiju, dijagnostičke procedure se moraju provoditi, mora se raditi probir i liječiti te nam onkološki bolesnik mora biti u središtu interesa, kako ne bismo dobili bolesnike u kasnim stadijima bolesti.

Rak je u ranom stadiju izlječiva bolest. Kratko je vrijeme za reći koliko je pandemija na to utjecala, no ono što možemo reći jest da smo sve bolesnike koji su bili u aktivnom liječenju nastavili liječiti te novodijagnosticirane bolesnike promptno započeli liječiti.

Održali smo rad multidisciplinarnih timova. Trebamo biti odgovorni, no moramo znati da je puno više smrti uslijed karcinoma nego uslijed COVID-19. Onkološki bolesnik treba biti u centru pozornosti, poručuje predstojnica riječke Klinike za radioterapiju i onkologiju.

Pojavnost melanoma u porastu

Hrvatska je sa 70,6 posto petogodišnjeg preživljenja od melanoma u donjem dijelu europske ljestvice gdje europski prosjek iznosi 83,2 posto. Pojavnost melanoma danas raste u cijelom svijetu i vodeći je uzrok smrti povezan s rakom u žena u dobi od 25 do 35 godina.

Radi se o najzloćudnijem tumoru kože koji nastaje iz stanica koje stvaraju melanin i može metastazirati u razne organe. Najčešći je maligni melanom kože, no melanom se može pojaviti i u sluznicama, u oku i živčanom sustavu.

– Važno je upozoriti da pretjerano izlaganje suncu, osobito u djetinjstvu, opekline dobivene tijekom sunčanja, solariji, predstavljaju važne čimbenike rizika za nastajanje ovog tumora. BRAF i NRAS najčešće su mutirani geni kod kožnih melanoma.

Novost je da postoperacijski u odraslih bolesnika s III. stadijem bolesti s BRAF V600 mutacijom imamo mogućnost davanja adjuvantnog liječenja s BRAF-MEK inhibitorima, nakon potpune resekcije.

Prije smo takvu terapiju mogli davati samo bolesnicima s metastatskim melanomom, a sad je možemo dati i nakon operacije. Na taj način, s takvom zaštitnom terapijom, smanjujemo rizik od povrata bolesti za 51 posto, rizik od pojave metastaza za 47 posto te rizik od smrti za 43 posto u trećem stadiju bolesti, kaže Belac Lovasić.