RIJEKA Radovi na uređenju interijera RiHuba, prostora bivše trgovine Bernardi, a budućeg sjedišta Trgovačkog društva Rijeka 2020., osnovanog radi ostvarenja projekta Europske prijestolnice kulture, započet će u prvoj polovici rujna, saznajemo od ravnateljice Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara pri gradskom Odjelu za kulturu Nikoline Radić Štivić.Projekt adaptacije odabran je putem javne nabave, a izradio ga je projektni biro IDA arhitektice Ide Križaj Leko za 140 tisuća kuna. Postupkom javne nabave za adaptaciju interijera odabrana je tvrtka Eding d.o.o. iz Zagreba, a za nadzor građevinskih radova tvrtka Karolina KLing d.o.o. iz Liča. Cijena građevinskih radova s PDV-om iznosi 3.355.863,75 kuna, cijena nadzora 30.937,50 kuna, a novac se osigurava iz gradskog proračuna. Planirani rok za izvedbu radova je 150 dana pa se očekuje da će prostor RiHuba biti u funkciji tijekom veljače ili ožujka iduće godine.
Dvovisinska etaža
Djelatnici Društva Rijeka 2020 trenutno su u palači Modello, a prije zaposjedanja RiHuba preselit će u bivšu zgradu Ivexa na Delti. No u prostoru budućeg RiHuba, nešto većem od tisuću četvornih metara, osim ureda za djelatnike Rijeke 2020 bit će organiziran i prostor za različite javne programe u suradnji s građanskim inicijativama.
Zgrada na uglu Kalvarije i Grohovčeve ulice izgrađena je između 1914. i 1916. godine prema projektu riječkog arhitekta Luigija Luppisa, a podignuta je sredstvima Zavoda za zaštitu djece kako bi se u visokom prizemlju smjestilo Milosrdno dječje prihvatilište, dok su preostale etaže građene za iznajmljivanje.Dječji vrtić u kojem su se zbrinjavala djeca siromašnih roditelja na istom je mjestu djelovao od 1847. godine, ali je prva zgrada srušena da bi se izgradila nova prostrana palača u kojoj će biti dovoljno zraka i svjetlosti. U Luppisovoj uglovnici vrtić je dobio velike učionice, blagovaonicu, kuhinju, garderobu, ambulantu, sobu za upravu… Glavne prostorije bile su orijentirane prema ulici Ivana Grohovca, dok su se na dvorišnoj strani nalazili servisni prostori i stan direktorice prihvatilišta. U sklopu vrtića nalazila se i mala dvorana za predstave s pozornicom, kasnije srušena, koja je zadirala u prostor velikog vrta – dvorišta iza zgrade.Prvobitnu funkciju prostor je izgubio polovicom 20. stoljeća, kad je adaptiran u trgovinu, a u novije vrijeme njime upravlja Odjel gradske uprave za kulturu.
Radi se inače o dvovisinskoj prizemnoj etaži s galerijom u stambeno-poslovnoj zgradi, kojoj se pristupa s križanja Ulice Ivana Grohovca i Ulice Kalvarija preko dva ulaza na južnom i zapadnom pročelju, te o dijelu podruma na sjeveroistočnom dijelu građevine, s izlazom na Ulicu Ivana Grohovca. Prizemlje i podrumski prostori međusobno su povezani zajedničkim stubištem zgrade te ostvaruju još jedan ulaz u prostor RiHuba.Preuređenje interijera uključit će izvedbu unutarnjih pregradnih stijena radi formiranja novih radnih i društvenih prostora, djelomično izvođenje spuštenih stropova, provođenje sustava klimatizacije, ventilacije i grijanja, prilagodbu svih elektroinstalacija te sustava dovoda i odvoda vode, zamjenu svih podnih obloga te zamjenu dijela vanjske stolarije na zapadu.
0 – 24
Radni prostori RIHuba uključivat će formalne, konvencionalne urede te prostore povremenog i privremenog rada, samostalnog i zajedničkog. U prvom dijelu partera smjestit će se dnevni boravak, prostor opuštenog djelovanja, odmora i druženja s kafićem i vrtom koji će se po potrebi moći odvajati od ostatka RiHuba te ga otvarati javnosti 0 – 24.
U preostalom dijelu partera nalazit će se fleksibilni radni prostori sa zaokretnim ormarima i zastorima na šinama namijenjeni grupnom radu koji uključuje vanjske korisnike, te organizaciji edukativnih, prezentacijskih i izložbenih događanja. Izolirana učionica na kraju sklopa zadržat će dosadašnju namjenu multifunkcionalne dvorane.
Uredi za nesmetan individualni rad smjestit će se na galeriji, dok podrum zbog ukopanosti u teren, prema projektu adaptacije postaje idealno mjesto za audiovizualna eksperimentiranja, istraživanja i prikazivanja. Svojim noćnim potencijalom i direktnim izlazom na ulicu Ivana Grohovca ovaj prostor ujedno postaje komplementaran prostoru dnevnog boravka.
