Foto Vedran Karuza
U Primorsko-goranskoj županiji sve škole spremno su dočekale učenike i započele s radom nakon višetjednih intezivnih priprema
povezane vijesti
Gotovo pola milijuna hrvatskih školaraca sjelo je u školske klupe i započelo nikad neizvjesniju školsku godinu koja će se odvijati prema strogim epidemiološkim pravilima. Međutim, nisu sve škole u Hrvatskoj otvorile svoja vrata, jer nastava u živo nije započela u deset škola i to zbog povećanog broja nastavnika u samoizolaciji, a od tih deset škola osam ih je krenulo u nastavnu godinu u online okruženju, dok su dvije odgodile početak nastave.
To nije bio slučaj i u Primorsko-goranskoj županiji u kojoj su sve škole spremno dočekale učenike i započele s radom nakon višetjednih intezivnih priprema.
Međutim, unatoč pripremama poteškoća je bilo, jer ponovio se prošlogodišnji scenarij nemogućnosti pristupa web stranicama škola što ove godine posebno predstavlja problem, jer upravo su web stranice škola mjesta na kojima su objavljene sve ključne informacije vezane uz nastavu i njeno trajanje, kao i posebni rasporedi dolazaka i odlazaka učenika s obzirom da u svim školama vrijedi pravilo da učenici na nastavu ne stižu u isto vrijeme.
Nije se moglo pristupiti ni drugim CARNET-ovim uslugama i e-Matici, međutim nakon nekoliko sati blokade web stranice su proradile, ipak pad sustava, nedopustiva je situacija.
Početak nastave u različito vrijeme nije jedino novo pravilo koje od vrijedi u hrvatskim učionicama, jer gotovo sve škole imaju pravilo nošenja maski za vrijeme prolaska hodnicima, a one koje nemaju dovoljno prostora u učionicama kako bi osigurale razmak od 1,5 ili 2 metra uvele su i obvezu nošenja maski i na nastavi.
Tako su uz besplatne udžbenike na klupama učenike dočekale i platnene maske za lice koje su osigurali osnivači škola, a dočekale su ih i dezinfekcijske barijere, kao i cijeli popis pravila ponašanja koji život u školi čine bitno različitim od onoga na što su dosad naviknuli.
Različit početak nastave za pojedine uzraste utihnuo je i školsko zvono, jer kako pojedinim razredima različito počinje nastava tako im i različito završava, no učenicima je ipak najteže palo to što uopće ne smiju napuštati učionicu dok borave u školi.
Nisu sve škole bile te sreće da su uspjele zadržati rad u jednoj smjeni, jer većina je zbog pomanjkanja prostora i održavanja socijalne distance među učenicima prešla na dvosmjenski rad, kao i što većina škola zatražila skraćenje nastavnog sata na 40 minuta kako bi se između dvije smjene mogli dezinficirati prostori.
Kraći nastavni sat, ukidanje kabinetske nastave, nemogućnost organiziranja vannastavnih aktivnosti, kao i bilo kakvog oblika kontaktnog sporta samo su neka od pravila koja će školarce svih uzrasta pratiti ove školske godine.
Iako je većina škola krenula s A modelom nastave što znači da se cijela nastava za sve učenike odvija u učionici, manji dio škola zbog nedostatka prostora opredijelio se za B model prema kojem učenici razredne nastave svakodnevno dolaze u školu, dok se učenici predmetne nastave rotiraju te dio učenika jedan tjedan nastavu prati u učionici, a drugi tjedan online.
Kao posljednja opcija ostaje C model nastave, o tom modelu koji znači putpuni prelazak svih škola na online nastavu odluku donosi Vlada na nacionalnoj razini i to u slučaju lockdowna za cijelu državu.
