Županijski novčanik

Proračun Primorsko-goranske županije tek će 2023. biti na razini lanjskog

Barbara Čalušić

Prihodi od pomorskog dobra u županijskom proračunu koji će iznositi 14,2 milijuna kuna troše se namjenski / Foto: S. DRECHSLER

Prihodi od pomorskog dobra u županijskom proračunu koji će iznositi 14,2 milijuna kuna troše se namjenski / Foto: S. DRECHSLER

Konsolidirani proračun koji čine svi proračunski korisnici, prvenstveno zdravstvene i školske ustanove, iznosi 1,353 milijarde kuna, na istoj nominalnoj razini kao i zadnji rebalans po visini prihoda



RIJEKA – Pred vijećnicima županijske Skupštine 26. studenoga naći će se prijedlog županijskog proračuna za 2021. godinu koji iznosi 1,353 milijarde kuna, kad je riječ o konsolidiranom proračunu, odnosno 384 milijuna kuna koliko iznosi županijski proračun za iduću godinu.


– Konsolidirani proračun čine svi naši proračunski korisnici, prvenstveno zdravstvene i školske ustanove. Kad gledate strukturu konsolidiranog proračuna, onda možete vidjeti da 40 posto ide u zdravstvo, 40 posto u školstvo, a ostatak su sve druge djelatnosti Primorsko-goranske županije koje su artikulirane u županijski proračun u visini od 383 milijuna kuna. Proračun je na istoj nominalnoj razini kakav je bio naš zadnji rebalans u smislu visine prihoda.


No, znakovito je da ćemo tek 2023. godine dostići razinu proračuna od 2019. godine. Razlog tomu su porezne reforme koje su u tijeku, istaknuo je jučer župan Zlatko Komadina na redovitom tjednom susretu s novnarima.


Pomorsko dobro




Prema njegovim riječima, svaki krug porezne reforme više-manje smanjuje očekivani porast, a porezna se reforma reflektira na proračune svih županija, gradova i općina.


– Unatoč tome našli smo snage u proračunu kako bismo financirali sve redovne djelatnosti i dati pojačani naglasak na zdravstvo upravo zbog COVID-situacije, dodao je Komadina.


Posebno je istaknuo prihode od pomorskog dobra u županijskom proračunu koji će iznositi 14,2 milijuna kuna, a riječ o koncesijama i naknadama za brodice. Taj se dio proračuna, kako je kazao, troši namjenski za ulaganje u pomorsko dobro, ekosustav čišćenja mora i ispitivanje kvalitete mora na plažama te za određivanje granica pomorskog dobra.


Nakon što je rebalansom proračuna PGŽ osigurao dodatna tri milijuna kuna za sufinanciranje posljedica zdravstvene krize uzrokovane pandemijom COVID-19, župan je donio odluku o rasporedu sredstava među zdravstvenim ustanovama, kao i prijedlog odluke koja bi trebala biti usvojena na Skupštini prema kojoj će županijskom Domu zdravlja biti preusmjereno 2,4 milijuna kuna.


Lječilište Veli Lošinj


– Zavodu za hitnu medicinu ide 200 tisuća kuna, a Lječilištu Veli Lošinj 400 tisuća kuna. S druge pozicije Zavodu za hitnu medicinu bit će raspoređeno dodatnih 400 tisuća s obzirom na poznati problem financiranja Zavoda, koji PGŽ godišnje financira s preko pet milijuna kuna, pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Đulija Malatestinić.


Na sjednici Skupštine bit će riječi i o trećoj fazi izgradnje Lječilišta Veli Lošinj, a radi se o rekonstrukciji kompleksa Park 2 i kuhinje. Odluka se, prema riječima Malatestinić, mijenja zbog činjenice što za treću fazu nedostaje 600 tisuća kuna te će se osigurati u sljedećoj godini. Iako je Lječilište Veli Lošinj planiralo nedostatak sredstava za treću fazu riješiti zaduživanjem, odlučeno je da će taj nedostatak sredstava ipak biti pokriven iz županijskog proračuna.