Dom zdravlja ima 773 zaposlena na više od 80 lokacija, a jedna od njih je i u starom rodilištu u Ulici Ive Marinkovića / Foto M. GRACIN
Od ukupno 714 ugovora na neodređeno vrijeme, potpisano ih se vratilo 437
povezane vijesti
Više od trećine djelatnika Doma zdravlja Primorsko-goranske županije nije potpisalo nove ugovore o radu. To je za naš list potvrdila Uprava Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, nakon što nas je na to upozorio djelatnik ove ustanove koji je želio ostati anoniman. Konkretno, potpisano je 61,2 posto ugovora o radu ponuđenih radnicima – od ukupno 714 ugovora na neodređeno vrijeme, potpisano ih se vratilo 437, a preostalih 277 koji nisu potpisani su cca 90 posto iz odjela patronažne zdravstvene skrbi, doktora opće medicine i radnika laboratorija, pojasnili su u Upravi Doma zdravlja.
Opstanak kadrova
Naime, Uprava Doma zdravlja PGŽ-a dala je radnicima na potpisivanje nove ugovore o radu nakon donošenja Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta, kao i reakcije sindikata na predloženi tekst ugovora. Međutim, dio zaposlenika odbio je potpisati ugovore, zbog nekih, kako su objasnili, spornih stavki.
Bivši direktor zaposlen na nepuno radno vrijeme
Uprava Doma zdravlja potvrdila je da u toj ustanovi ponovo radi njezin bivši direktor Boris Ritoša, ali ne na puno radno vrijeme, kako se navodi u anonimnoj predstavci, već na nepuno radno vrijeme. – Boris Ritoša zaposlen je temeljem provedenog javnog natječaja, na neodređeno vrijeme u nepunom radnom vremenu. Izabran je kao kandidat s najviše poznavanja radnih procesa ustanove i ima višegodišnje iskustvo na rukovodećim radnim mjestima u Domu zdravlja PGŽ-a, navode u Upravi. |
– Uprava Doma zdravlja gura djelatnicima u svim ispostavama nove ugovore o radu. Rezultat je alarmantan: više od 50 posto liječnika i ostalog zdravstvenog osoblja na razini cijele županije odbilo je potpisati ovaj ugovor. Liječnici masovno pružaju otpor u svim ispostavama – od Rijeke i Gorskog kotara do otoka, atmosfera je narušena, pritisci su ogromni, a u pitanje dolazi opstanak ionako deficitarnog medicinskog kadra u regiji. Posebno je sporna stavka 2 tih ugovora, koja sadrži iznimno upitne i pravno štetne zahtjeve. Naime, u ugovoru je navedeno da se potpisnik slaže da, ako se tako odluči, može bez aneksa promijeniti pojedini akt u sistematizaciji. Znači da se od, primjerice, liječnika ili sestre može tražiti da ako nema posla mora otići na petnaest metara visine i obrezivati grane škarama, a ako ne prođe osposobljavanje, odnosno liječnički, nije sposoban za to radno mjesto i dobiva otkaz, navodi zaposlenik Doma zdravlja u e-mailu poslanom našoj redakciji.
No, Uprava Doma zdravlja, u odgovoru na naš upit negira te navode, kao i sve druge optužbe držeći ih neistinitima i krajnje neozbiljnima.
– Ustanova je posve opravdano i očekivano pristupila sastavljanju jednakih uvjeta ugovaranja rada sa svim svojim zaposlenicima, za što je upravo provedena sistematizacija poslužila kao povod pravilnom i zakonitom uređivanju takvog radno-pravnog statusa radnika. Prijedlog teksta ugovora je usklađen s više strana i izvjesno ne predstavlja nezakoniti prijedlog. Nakon prijedloga pojedinih sindikata, poslodavac je ponovo legitimno pokrenuo aktivnosti koje bi urodile dovršetkom započetih procesa te u konačnici i sastavljanjem teksta tumačenja ugovora kojim bi se izvjesno odgovorilo na većinu iznesenih prijedloga. Ovo je posebno potrebno imati na umu kao bitnu fazu pokraj činjenice da Ustanova ima veliki broj zaposlenih te da je, ne mali broj radnika, već potpisao ponuđene ugovore, kažu u Domu zdravlja.
Supruga predsjednika Upravnog vijeća i bivšeg v. d. ravnatelja zaposlena na natječaju
U Upravi Doma zdravlja posebno odbacuju, kako navode, insinuacije o nepravilnostima prilikom zapošljavanja Vesne Babić Štimac. Radi se o supruzi Vinka Štimca, aktualnog predsjednika Upravnog vijeća Doma zdravlja PGŽ-a i nekadašnjeg v. d. ravnatelja ove ustanove. – Vesna Babić Štimac se prijavila na raspisani javni natječaj te je zaposlena redovnim putem, kroz propisani natječajni postupak. Povezivanje njezina zapošljavanja s obiteljskim odnosima, bez navođenja konkretnih dokaza o nepravilnostima, predstavlja neutemeljeno dovođenje u pitanje zakonitosti provedenog postupka, ističu u Domu zdravlja. |
Plaće nisu proizvoljne
S druge strane, u mailu pristiglom u našu redakciju postavlja se pitanje tko kroji ovakve ugovore o radu »koji tjeraju liječnike iz cijele županije«. »U pravnoj službi na dobroj plaći radi desetak pravnika, a kada je veći problem, angažiraju se odvjetnički uredi koje, naravno, plaćaju građani«, kaže anonimni djelatnik koji se dotaknuo i plaća. Tvrdi da svi voditelji imaju plaće veće od dvije tisuće eura, a oni malo »viši« čak 2.800 eura, referenti sa srednjom stručnom spremom 1.300, a nezdravstveno osoblje oko tisuću eura. »Medicinske sestre imaju plaću oko 1.400 eura i sada primaju dodatak od 250 eura, ali je on neoporeziv, dakle, ne ide u mirovinsko«, piše zaposlenik Doma zdravlja.
Komentirajući te primjedbe, u Upravi Doma zdravlja kažu da se plaće zaposlenika ne određuju proizvoljno, niti ih određuje ravnatelj ili Uprava i ne mogu se samostalno dodjeljivati prema vlastitoj procjeni.
– Plaće se obračunavaju isključivo sukladno važećoj Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama. Propisani koeficijenti za pojedina radna mjesta nezdravstvenih djelatnika uključuju: SSS – koeficijent 1,43; VŠS – koeficijent 1,70; VSS – koeficijent 2,10 ili 2,35, ovisno o radnom mjestu. Isto vrijedi i za voditeljska mjesta, za koja su koeficijenti također propisani odgovarajućom Uredbom. Dakle, ne postoji mogućnost da Uprava Doma zdravlja samovoljno određuje plaće, dodjeljuje veće koeficijente pojedincima ili pogoduje zaposlenicima na način kako se to pokušava prikazati, kažu u Upravi.
Bonus sestrama
Netočnim i pojednostavljenim drže prikaz plaća medicinskih sestara, osobito kada se njihove plaće uspoređuju s plaćama nezdravstvenih djelatnika bez uzimanja u obzir stručne spreme, radnog mjesta i pripadajućih koeficijenata.
– Koeficijenti za obračun plaća medicinskih sestara razlikuju se ovisno o stručnoj spremi i djelatnosti u kojoj rade. Tako su propisani sljedeći koeficijenti: medicinske sestre SSS – od 1,55 do 1,78; medicinske sestre VŠS – od 1,82 do 1,95; magistri sestrinstva VSS – 2,45. Visina plaće, osim o koeficijentu, ovisi i o drugim propisanim elementima obračuna. Posebno ističemo kako je dodatak od 250 eura neto medicinskim sestrama uveden upravo s ciljem povećanja njihova zadovoljstva, poboljšanja materijalnog položaja i dodatnog vrednovanja njihova rada. Riječ je o »bonusu« kojim se nastoji pridonijeti zadovoljstvu zaposlenika, a ne o mjeri kojom se umanjuje važnost njihova rada, kažu u Upravi Doma zdravlja.
Ističu kako se ugovori o radu izrađuju od strane Službe za zajedničke poslove, a sukladno važećim zakonskim propisima, kolektivnim ugovorima i internim aktima ustanove, uz stručnu podršku odvjetničkog društva s kojim Ustanova ima ugovorni odnos. Kažu kako je netočna tvrdnja da je u Službi za zajedničke poslove zaposleno desetak pravnika. U Domu zdravlja PGŽ-a zaposleno je ukupno sedam pravnika, od kojih se dvoje nalazi na dugotrajnom bolovanju, dok je jedna osoba zaposlena kao zamjena za djelatnika na dugotrajnom bolovanju, ističu u Domu zdravlja.
Nezdravstvene službe
Na primjedbu da je od početka mandata predsjednika Uprave Nikole Osojnaka više od deset djelatnika zaposleno na visoke pozicije savjetnika i voditelja, u Upravi kažu da iznesene tvrdnje o nekontroliranom zapošljavanju na visokim i rukovodećim pozicijama ne odgovaraju stvarnom stanju.
– Ustanova s ukupno 773 zaposlenika, brojnim djelatnostima i više od 80 lokacija rada ne može kvalitetno funkcionirati bez odgovarajuće podrške nezdravstvenih službi. Trenutno je u Domu zdravlja u radnom odnosu 658 zdravstvenih djelatnika i 115 nezdravstvenih djelatnika. Svako povećanje obujma rada u pružanju zdravstvene skrbi pacijentima istodobno podrazumijeva dodatne poslove povezane s ravnopravnom dokumentacijom, obračunom plaća, javnom nabavom, održavanjem prostora i opreme, informatičkom i tehničkom podrškom te svakodnevnim administrativnim obvezama. Stoga zapošljavanje nezdravstvenog kadra nije samo sebi svrha, nego posljedica stvarnih organizacijskih potreba ustanove. Jednako tako, u potpunosti je netočna tvrdnja da su novozaposlenim djelatnicima »masovno« dodjeljivana rukovodeća radna mjesta jer, naime, nisu uopće, tvrde u Domu zdravlja.
