Neslavna pedagoška statistika

Ocjene rastu, izostanci eksplodiraju: PGŽ ima gotovo 50 posto odlikaša, ali i 2,5 milijuna sati nedolazaka

Ingrid Šestan Kučić

Uz sve manje vremena provedenog u školi, učenici postižu sve bolje rezultate / Foto Arhiva NL

Uz sve manje vremena provedenog u školi, učenici postižu sve bolje rezultate / Foto Arhiva NL

Najviše odlikaša je u Cresu, Lovranu, Kostreni, Ravnoj Gori i Matuljima, više od 60 posto, dok ih je najmanje u Opatiji - manje od 33 posto



Cres, Lovran, Kostrena, Ravna Gora i Matulji mjesta su s najvećim brojem odlikaša u Primorsko-goranskoj županiji. U klupama njihovih škola sjedi više od 60 posto učenika koji su prošlu školsku godinu završili s odličnim uspjehom. Riječ je o podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prema kojima se i Čabar, Kraljevica, Klana, Čavle, Baška, Rab, Vinodol, Jelenje i Kastav također mogu svrstati među gradove i općine s ekspanzijom odlikaša jer broje više od 50 posto učenika koji su lani postigli odličan uspjeh.


Riječke škole u sredini


Međutim, apsolutni rekorder neupitno je Cres u čijoj školi sjedi čak 64 posto odlikaša, dok ih je u Lovranu tek jedan posto manje. Prema istim podacima najmanji udio učenika s odličnim ocjenama je u Opatiji koja ima tek 32,7 posto odlikaša te u Omišlju koji u svojim školskim klupama ima 39,4 posto učenika koji postižu odličan uspjeh. S ukupno 45 posto odlikaša riječke su se osnovne škole svrstale na sredinu te ljestvice uspješnosti.


Istovremeno, Opatija kao grad s najmanjim brojem odlikaša prošle je školske godine imala najveći postotak učenika s negativnom ocjenom na kraju školske godine, njih 2,5 posto. Podaci resornog ministarstva kažu da je Primorsko-goranska županija lani ukupno imala 28.153 učenika, a njih 49,24 posto imalo je odličan uspjeh, što nije daleko od nacionalnih podataka prema kojima u hrvatskom školskom sustavu sjedi 47,35 posto odlikaša. U usporedbi s nacionalnom razinom županijski osnovci na samom su vrhu ljestvice i po udjelu superodlikaša jer čak je 21 posto učenika prošlu godinu završio s prosjekom 5,0, dok na srednjoškolskoj razini ta uspješnost opada te je svega 1,6 posto srednjoškolaca ostvarilo prosjek 5,0, odnosno njih 154.


Raste broj pohvala, sve je manje kazni



 


Na razini Primorsko-goranske županije u posljednjih desetak godina broj pohvala narastao je za 34,6 posto, a broj kaznenih mjera smanjio se za 40 posto. Sličan se trend bilježi i na nacionalnoj razini, a lani je u primorsko-goranskom školskom sustavu svaki drugi učenik, odnosno njih 49 posto, imao izrečenu neku pedagošku mjeru.


Najveći je broj učenika s pohvalama, njih 8.080, što je 28,7 posto ukupne učeničke populacije. Opomenu je dobilo 2.265 učenika, ukor njih 887, opomenu pred isključenje 168 učenika, dok su strogi ukor dobila 94 učenika. Krajnje mjere doživjelo je tek nekoliko pojedinaca jer 22 učenika izbačeno je iz škole, dok ih je devetero preseljeno u drugu obrazovnu ustanovu.

Pedagoška statistika kaže i da je od školske godine 2013./2014. do prošle školske godine opći uspjeh županijskih učenika zabilježio porast od pet posto, a najveći porast bilježi se u srednjoškolskom sustavu i to u prvim razredima srednjih škola 13 posto, drugim razredima 11 posto te u trećim razredima 10 posto. Opći uspjeh primorsko-goranskih učenika lani je bio 4,3, što je četvrti najbolji uspjeh u državi. Od županijskih učenika uspješniji su samo njihovi vršnjaci u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji. Očekivano, u županijskom školskom sustavu najuspješniji su učenici nižih razreda srednjih škola s ocjenom 4,74, u višim razredima osnovnih škola ukupna im je ocjena bila 4,28, a u srednjoj školi 3,97.


Međutim, obrazovna slika Primorsko-goranske županije pokazuje dvije strane jer s jedne je strane taj vrlo dobar prosječni uspjeh, a s druge veliki broj izostanaka s nastave. Iako je u županijskom školskom sustavu svaki drugi učenik odlikaš i neupitno je da im ocjene rastu, istovremeno prisutnost na nastavi drastično pada. Lani su primorsko-goranski učenici uspjeli prikupiti nevjerojatnih 2.575.873 sati izostanaka, a među više od 2,5 milijuna sati nedolazaka u školu najveći je broj opravdanih izostanaka. Kroz cijelu školsku godinu učenici su imali 53.968 neopravdanih sati.


Foto Davor Kovačević


Treći po izostancima


Po broju izostanaka s nastave primorsko-goranski školarci zauzimaju visoko treće mjesto u državi, što otvara pitanje njihovog odnosa prema školskim obvezama. Prema podacima Ministarstva, više od primorsko-goranskih učenika s nastave izostaju samo učenici Grada Zagreba i Istarske županije. Prošle školske godine svaki je primorsko-goranski učenik s nastave izostao 91,5 sati, što je 13 do 15 nastavnih dana. U toj neslavnoj statistici prednjače osnovci koji su uspjeli prikupiti 1,3 milijuna sati izostanaka. Međutim, gledano po učeniku s nastave ipak više izostaju srednjoškolci jer ih je brojčano manje, a svaki je srednjoškolac iz škole izbivao 126 nastavnih sati, dok je svaki osnovac izostao 71 sat. Prevedeno u dane, svaki srednjoškolac nije bio na nastavi gotovo mjesec dana.


Kako je posljednjih desetak godina rastao opći uspjeh učenika, tako je rastao i broj izostanaka s nastave, a u 10 godina narastao je za gotovo pola milijuna. Naime, školske godine 2014./2015. primorsko-goranski učenici ukupno su s nastave izostali 2.135.288 sati, a isti je trend i na nacionalnoj razini jer u tom se periodu izostanak hrvatskih učenika s nastave povećao za pet milijuna sati. Takav trend u nesrazmjeru je s povećanjem školskog uspjeha, ali i podacima o izrečenim pedagoškim mjerama jer u istom tom razdoblju broj izrečenih pohvala značajno raste, a kaznenih mjera pada.