Odlukom Fakultetskog vijeća Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci i potvrdom Senata, za novog dekana Akademije izabran je izv. prof. mr. art. Hrvoje Urumović.

Navodeći da je njegovo osobno profesionalno polje djelovanja kiparstvo u svim oblicima kiparske djelatnosti novoizabrani dekan, koji će dužnost preuzeti s početkom nove akademske godine, kaže da je u 17 godina rada na Akademiji prošao izbore u sva zvanja te je trenutno u postupku izbora u zvanje redovitog profesora.

Za svoj posao kaže da je najdivniji, a motiviran je angažirati se na funkciji dekana kako bi Akademija ostvarila poziciju referentnog centra u svim umjetničkim područjima njenog djelovanja – od onih sada prisutnih kroz studentske programe do onih koji su slijedom raznih nemogućnosti ostali neoformljeni.

Vizija razvoja

– U svojem osobnom i profesionalnom rastu na Akademiji kroz iskustvo od sedamnaest godina bio sam uključen u brojne aktivnosti – od preseljenja Akademije s Delte u zgradu na Kampusu, do stručnog rada s već brojnim generacijama studentica i studenata.

Razvoj Akademije vidim na temelju čvrstog baznog obrazovanja na preddiplomskoj razini bez obzira na umjetničko područje te širinu shvaćanja umjetničkih disciplina, ali i na kompatibilnosti raznih programa na diplomskoj razini.

Kontinuitet razvoja postojećih, kao i otvaranja novih mogućnosti s naglaskom na umjetničko i težištem na primijenjeno, jače povezivanje Akademije s institucijama u kulturi, muzejima, drugim akademijama, obrazovanim institucijama.

Usklađivanje umjetničke djelatnosti u smislu izobrazbe na Akademiji i usklađenje s tržištem rada kroz projekte i stručne baze i Akademijine centre, bila bi okosnica mandatnog razdoblja, kaže novoizabrani dekan.

Urumović je dobitnik brojnih nagrada i priznanja te je uz nastavni rad pri matičnoj instituciji bio angažiran u raznim odborima, povjerenstvima i na čelnim funkcijama.

Kontinuirano je voditelj ili suradnik na poslovima rekonstrukcije i restauracije kiparske baštine u Hrvatskoj među kojima je i Riječki dvoglavi orao, ali i Markova crkva u Zagrebu te katedrala u Zagrebu.

Želja mu je Akademiju pozicionirati kao referentni centar za kulturu i umjetnost unutar sveučilišta, a vidi i potrebu za osnivanjem Odsjeka te Centara Akademije.

– Centri Akademije kao posebne ustrojbene jedinice imaju ulogu razvijati pojedina primijenjena umjetnička područja te povezivati Akademiju s gospodarstvom.

U okviru djelokruga Centara, osim izvođenja same djelatnosti za koju su Centri namijenjeni kao nastavne jedinice, posebnim aktima predvidjela bi se mogućnost angažmana studenata na određenim projektima za koje bi Odsjek i određeni Centar donijeli mišljenje o pogodnosti takvog oblika izvođenja nastave.

Postojeće Centre treba svakako poduprijeti u njihovu radu, jer su već sada važan dio Akademije, vidljiv i u javnosti s mogućnošću daljnjeg razvitka i opće dobrobiti, objašnjava izv. prof. mr. art. Urumović.

Centri će svoju ulogu imati i u radioničkom dijelu izvođenja nastave i stjecanju dodatnih znanja, kao i u obavljanju stručne prakse, a u planu su i druge promjene koje se tiču studenata kao što je redefiniranje statusa izbornih kolegija i načina izvođenja, grupiranje kolegija, određivanje maksimalnog broja studenata po kolegiju, osmišljavanje i formiranje dodataka diplomama u smislu jasnih kvalifikacija te angažman novog nastavnog kadra kako bi se omjer nastavnika i studenata izmijenio u cilju formiranja manjih studentskih grupa.

Međunarodni odnosi

Novoizabrani dekan vidi i potrebu za opremanjem Akademije, ali i razvijanjem međunarodnih odnosa s drugim srodnim Akademijama u regiji i EU-u u cilju ostvarivanja suradnji na umjetničkim projektima između nastavnika i studenata te ostvarivanja studijskih boravaka.

– Kako bismo Akademiju otvorili prema većoj dolaznoj mobilnosti stranih studenata, nužno je podupirati izvođenje nastave na engleskom jeziku.

Strategijom Akademije je predviđeno formiranje preddiplomskog studijskog programa na stranom jeziku i treća, odnosno doktorska ili specijalistička razina studiranja.

To su mogućnosti kojima bi Akademija dopunila financijsku konstrukciju i realizirala dio plana o mobilnosti nastavnika i studenata.

Razvoj treće razine studija je prirodna težnja svake ozbiljne visokoobrazovne institucije, ističe novoizabrani dekan te zaključuje i da postoji potreba za osmišljavanjem novih programa cjeloživotnog obrazovanja.