Onečišćenje zraka

Nastavni zavod otkrio u koliko su slučajeva zabilježili smrad s Marišćine

Barbara Čalušić

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

U tri četvrtine slučajeva izvida ove godine nema mirisa, dok se u 25 posto slučajeva bilježe mirisi koji se kreću u rasponu od izuzetno slabog do jakog, tvrde u NZJZ-u PGŽ



Rezultati mjerenja onečišćenja zraka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije na području unutar Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina slični su rezultatima okolnih naselja u blizini pogona.


Kako je istaknuto na konferenciji za novinare u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a, u tri četvrtine slučajeva izvida ove godine nema mirisa, dok se u 25 posto slučajeva bilježe mirisi koji se kreću u rasponu od izuzetno slabog do jakog.


– Prošle godine u samom naselju imali smo gotovo 94 posto izvida bez mirisa, a ove godine taj broj iznosi 91 posto, dok je u devet posto zabilježen miris.




Iako će kvaliteta zraka na tom području nominalno iz druge kategorije prijeći u prvu, još uvijek je tu problem neugodnih mirisa prisutan, te smo u tom smislu išli u mjerenje mirisa u samom prostoru kako bismo vidjeli što se može još napraviti, kazao je voditelj Odsjeka za kontrolu zraka, ispitivanje fizikalnih faktora, životnog i radnog okoliša i biomonitoring u NZJZ-u Goran Crvelin.


Prema riječima Alberta Cattunara, koordinatora za životni i radni okoliš u NZJZ-u, u pogonima Ekoplusa najveće onečišćenje je gdje radnici u principu ne zalaze, a to je u tzv. MBO biologiji. Nešto niže koncentracije pristune su u MBO mehanici.


U aneksima A i B gdje stalno borave ljudi, a to su kontrolne sobe, NZJZ predložio je postavljanje sustava za pročišćavanje zraka.


– Treba naglasiti da u ovom slučaju uvijek govorimo o radnom okolišu i radnicima od 18 do do 65 godina koji su radno sposobni pojedinici, a ne o djeci, starijim osobama, osjetljivim skupinima ili općoj populaciji, istaknuo je Cattunar.


Prof. dr. Vladimir Mićović, ravnatelj NZJZ-a PGŽ-a koji je na jednoglasnu odluku županijske Skupštine početkom ljeta dizajnirao studiju koja će pratiti stanje onečišćenja na širem području Marišćine, istaknuo je kako je vrijeme da o problemu Marišćine progovara struka, da se ne manipulira informacijama iz pogona i ne projicira ih se na vanjski okoliš.


– To izaziva atmosferu straha i nepovjerenja u struku. Mi smo imali itekakav prostor kroz ovo vrijeme, organizirali smo dobar monitoring i imamo konsenzus koji je u Primorsko-goranskoj županiji prihvatila pozicija i opozicija kako bi se napravila studija koja prati dugoročne zdravstvene učinke.


Usporedit ćemo te vrijednosti s drugim područjima i mi kao struka nemamo komprimisa, a mislim da nema niti PGŽ koji vodi ovaj sustav i plaća ova istraživanja.


Bit ćemo vrlo decidirani u tome ukoliko se pojave i najmanji pokazatelji, čak i najmanjih utjecaja na zdravlje koji bi pozivali na to da se organizam ljudi brani od neželjenih utjecaja. U takvom se slučaju ili moraju iseliti ljudi, ili iseliti pogoni, zaključio je Mićović.