EU projekt

Napravljena analiza prednosti i slabosti Trsatskog kaštela. Evo što se sve predlaže

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Prema smjernicama i idejama sudionika niza radionica, razrađene su pilot-aktivnosti, odnosno prijedlog programa aktivnosti na Trsatskom kaštelu koji će ga promovirati kao važnu riječku kulturnu baštinu



RIJEKA – Na koji način najbolje predstaviti Trsat i Trsatsku gradinu gostima raspravljalo se na radionicama koje je organizirala Turistička zajednica grada (TZG) Rijeke kao partner na EU projektu ProNaCul (Interreg ADRION 2014 – 2020). Naime, u riječkom su TZ-u istaknuli da kulturna i prirodna baština Trsata, kao i čitave Rijeke, uvode posjetitelje u našu povijest i tradiciju, ali i ih povezuju s lokalnim stanovništvom i uslugama. Stoga je održivi turizam moguće graditi samo kroz široku suradnju uprave, stanovništva, gospodarskih subjekata i predstavnika akademske zajednice. U tu svrhu, TZG Rijeke povezuje relevantne dionike iz privatnog i javnog sektora kroz njima namijenjene radionice s temom Trsatskog kaštela. Projektom i radionicama želi se pokazati da prirodna i kulturna baština nije teret, već na pravi način promovirana i interpretirana postaje faktor za razvoj destinacije, a ujedno potiče i razmjenu znanja.


Razmjena znanja i iskustava


Projekt Promocija prirodne i kulturne baštine kroz razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima ProNaCul pokušava povezati lokalna, regionalna i nacionalna tijela, mjesne odbore, sveučilišta, muzeje, lokalne udruge, gospodarstvenike u turizmu… Na nizu radionica, održanom u projektnom centru Subjekt, prisutni su dionici identificirali prednosti i slabosti prirodne i kulturne baštine na području cijelog Trsata te su razmjenjivali svoja iskustva i znanja. Prema njihovim smjernicama i idejama, razrađene su pilot- aktivnosti, odnosno prijedlog programa aktivnosti na Trsatskom kaštelu koji će ga promovirati kao važnu riječku kulturnu baštinu. Sve to je u skladu s planom TZG-a Rijeke da razvije turističke proizvode koji se baziraju na prirodnoj i kulturnoj baštini, a koji učinkovito integriraju sudjelovanje lokalnih dionika i usklađeni su s ciljevima održivog razvoja.


– Drago mi je da kroz projekt ProNaCul i radionice stvaramo prostor za razgovor, posebno za izražavanje mišljenja i problema različitih dionika. Smatram da je važno tražiti zajednička rješenja za razvoj Trsatskog kaštela, ali i napredak Rijeke kao turističke destinacije. Svaki otvoreni razgovor je korak naprijed i zato želim zahvaliti svim dionicima na sudjelovanju te na njihovim idejama. Isto tako drago mi je da ćemo u sljedećim periodima nastaviti s aktivnostima, ali i da zajedno s Gradom Rijekom nastavljamo ulagati u razvoj i očuvanje Trsatskog kaštela, vlastitim sredstvima i sredstvima iz EU fondova, istaknuo je Petar Škarpa, direktor TZG-a Rijeke.


EU sredstva




Podsjetio je i da projekt Promocija prirodne i kulturne baštine kroz razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima ProNaCul traje od 1. travnja 2020. do 31. ožujka 2023., a ukupna vrijednost projekta je gotovo 1,8 milijuna eura. Projekt je financiran iz INTERREG V-B Jadransko-jonskog programa transnacionalne suradnje 2014. – 2020. te fonda IPA II.


Od gotovo 1,8 milijuna eura ukupne vrijednosti projekta, potpora EU-a iznosi oko milijun i pol eura, a udio Turističke zajednice grada Rijeke sveukupno iznosi 122.000 eura, od čega je iznos EU potpore oko 104.000 eura. Područja s kojih dolaze projektni i pridruženi partneri nalaze se pod zaštitom UNESCO-a i Nature 2000 ili su u procesu postajanja zaštićenih područja u sklopu testnih područja ProNaCul-a. Uz TZ grada Rijeke i vodećeg partnera Regionalnu razvojnu agenciju Zasavje na projektu sudjeluju i partneri iz Slovenije (Centar za promociju poduzetništva Piran d.o.o.), Italije (LAG Istočna Venecija, grad Bolonja), Hrvatske (Turistička zajednica Zagrebačke županije), Grčke (Ilijska gospodarska komora, Regija Jonskih otoka), Bosne i Hercegovine (Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK, Javna ustanova Agencija za razvoj malih i srednjih poduzeća grada Trebinja), Srbije (Prirodno-matematički fakultet Sveučilišta u Novom Sadu, Općina Raška) te pridruženi partneri Kulturni centar Radnički dom Zagorje ob Savi te Javna ustanova Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.


Ulazna kula


Inače, dodajmo i da je krajem prošle godine Trsatska gradina opremljena i sustavom tehničke zaštite, točnije protuprovale i videonadzora, a što je također financirano EU novcem. Inače, Trsatski kaštel ove jeseni očekuju i radovi na daljnjem uređenju. Naime, TZG Rijeke je na natječju Hrvatske turističke zajednice (HTZ) dobio 180.000 kuna za uređenje Interpretacijskog centra Trsatski kaštel. Sredstvima će biti uređena ulazna kula Kaštela koja je i jedini preostali dio za uređenje unutar ovog povijesnog zdanja. Riječ je o kuli kroz koju se ulazi u Gradinu i u kojoj je Turistička zajednica svojevremeno imala svoj Turistički informativni centar (TIC). Radovi prema planu počinju ove jeseni te bi trebali biti gotovi do kraja godine. Time bi se praktički zaokružilo uređenje Trsatskog kaštela u kojem su proteklih godina uređeni Rimska kula, stambeni dio, postavljena je rasvjeta i ostalo.