Vijećnici županijske Skupštine na sjednici su jednoglasno prihvatili izmjene Statuta Primorsko-goranske županije i Poslovnika županijske Skupštine koji su tako usklađeni sa Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi i prema kojima Skupština ubuduće više neće imati 45 već 41 vijećnika.

Zakonske izmjene smanjile su i vijećničke naknade koje zakonodavac određuje prema broju stanovnika u županiji, a županijski vijećnici jednoglasno su prihvatili odluku prema kojoj se njihova naknada s mjesečnih oko 2.000 kuna smanjuje na 909 kuna neto dok predsjednik i potpredsjednik Skupštine imaju pravo na naknadu od 1.875 odnosno 1.625 kuna.

Odluka će stupiti na snagu istovremeno s odlukom o raspisivanju izbora. Za razliku od poslovnika i statuta, odluka o naknadama nije prošla bez razmjene mišljenja o tome koliko doista vrijedi rad vijećnika u županijskoj Skupštini, posebice u odnosu na predstavnička tijela na drugim instancama.

Tonči Hrabrić u ime HSP-a odmah je podržao ovaj prijedlog jer su sredstva koja su vijećnici dobivali, prema njegovom mišljenju, prevelika za ono što su vijećnici pridonijeli svojim sudjelovanjem u radu Skupštine.

– I ovo je previše, ali je dobar početak i smatram da će na ovaj način financiranje ići još drastičnije te da će se ova sredstva preusmjeriti prema sportu, kulturu i potrebitima, poručio je Hrabrić.

Posao jednom mjesečno

Mišljenje da su članovi županijske Skupštine pretplaćeni s njim dijeli i Josip Katalnić iz Mosta kazavši da kao poduzetnik pozdravlja odluku Sabora o smanjenju naknada vijećnicima.

– Mi smo preplaćeni za količinu posla koji radimo. Svaki mjesec 2.000 kuna inkasiramo, naknada nikad ne kasni, a sastajemo se deset puta godinišnje.

Po prosječnoj plaći satnica je 40 kuna, a jedna Skupština traje u pravilu osam sati pa ako tome pribrojimo i još 16 sati koliko nam treba da se pripremimo ispada da ćemo u četiri godine dobiti 96 tisuća kuna te da naša satnica vrijedi oko 100 kuna.

Predložena naknada od 909 kuna je primjerenija, no i to je previše za ono što radimo. Dodijeljene su nam fiktivne ovlasti nad školstvom i zdravstvom, dajemo koncesije i prelijevamo decentralizirani novac. Mi smo tijelo koje donosi odluke, ali ni o čemu ne odlučuje, poručio je Katalinić.

Snimio Vedran Karuza

Dinko Beaković iz HDZ-a smatra da je biti članom županijske Skupštine puno više od same naknade te da vijećnici i daju puno više od onoga što pokazuje njezin iznos.

PGS-ovac Franjo Butorac mišljenja je da je dvije tisuće kuna možda previše za posao koji se obavlja jednom mjesečno, no bit priče o smanjenju vijećničkih naknada nisu stvarne uštede.

– Cijela ova priča donesena je radi zamagljivanja očiju javnosti. Količina novca koja se ozbiljno može uštedjeti je na nivou države, a osnovni problem ove zemlje je da premijer sigurno ne bi mogao nabrojiti sve agencije u ovoj državi za koje se zna da ne rade.

To je rak rana političkog sustava koji opterećuje i ekonomski sustav. Naš državni, ali i lokalni aparat toliko je nabujao da će eksplodirati, upozorio je Butorac.

Nismo baš ljenčine

Predsjednik Skupštine SDP-ovac Erik Fabijanić koji ujedno obnaša dužnost saborskog zastupnika smatra da oni koji kažu da županijski vijećnici rade jedan dan u mjesecu naprosto – lažu.

– Meni je ovo kraj četvrtog mandata u skupštini. Iznos naknade je bio identičan zadnjih 16 godina, a županijski proračun prije 16 godina možda nije bio ni 300 milijuna kuna. Biti član županijske Skupštine časna je dužnost za koju smo dobili povjerenje građana.

Članovi skupštine to su 365 dana u godini, četiri godine zaredom, a oni koji prikazuju da radimo jedan dan u mjesecu lažu. Svatko neka si napravi svoju matematiku, tko hoće neka si tako tumači, no ja znam da za većinu vas ovdje Skupština nije deset dana u godini.

Ja sam sada u Saboru pa onda bismo trebali na taj način i rad Sabora mjeriti. No rad u Saboru nije cvikanje kartele.

Mi smo predstavnička tijela koja su Ustavom definirama i možemo mijenjati pravila, ali baš da smo lijenčine, to ne mogu dopustiti, izjavio je Fabijanić dok se Željko Lambaša prisjetio da je kao općinski načelnik u više mandata radio za 9.700 i radio je sigurno puno više nego saborski zastupnik koji ima 15 tisuća kuna plaću.

Foto Vedran Karuza

Vijećnici su jednoglasno podržali projekt rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Ivana Rabljanina u Rabu. Procijenjena projektna vrijednost ove zajedničke investicije PGŽ i Grada Raba je 12 milijuna kuna.

Projektom se predviđa dogradnja 763 četvorna metra na tri etaže, a planirani rok dovršetka je 2023. godina. Kako je istaknula resorna pročelnica Edita Stilin, s ovom investicijom ostaju još samo dvije osnovne škole, u Kastvu i Viškovu, s dvosmjenskim radom, no i za te škole postoje planovi.

Najavila je za sljedeći mjesec dovršetak radova najveće kapitalne investicije u školstvu PGŽ, dogradnje i rekonstrukcije osnovne škole Jelenje-Dražice sa školskom sportskom dvoranom.

Nova linija Veli Lošinj – Rab

Usvojene su i odluke o sufinanciranju Županijske linije u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu na relaciji Baška – Lopar – Baška te odluka kojom se utvrđuje i nova linija koja će povezivati Veli Lošinj i Rab.

Radi se o preduvjetu za uspostavu cjelogodišnjih linije između tih luka i njihovu bolju prometnu povezanost, a odluka je donesena uz prethodnu suglasnost Agencije za obalni linijski pomorski promet.

Nova linija određena je na temeljue studije u kojoj je utvrđeno da su luke Rab, Mali Lošinj i Veli Lošinj sigurne za održavanje linije putničkim brodom ili brodicom, no preporučena je relacija Veli Lošinj – Rab koja je znatno kraća i brža.

Aktualni sat obilježila je ekologija pa je tako Đurđica Tancabel iz HSU izrazila bojazan da će LNG terminal na Krku postati jedan od ružnih spomenika kakve je ovaj kraj već imao u svojoj prošlosti te je predložila da se Vladi pošalje protestna nota u kojoj bi se zatražilo da se očituje što se dešava s LNG terminalom na Krku.

– Terminal na Krku proživljava svoje dane kao i bilo koja aktivnost na tržištu ovisna o ponudi i potražnji. Ova Skupština je podržala kopneni teminal koji nije realiziran, a kalkulacija je rađena na zakupu kapaciteta koji se nije dogodio, odgovorio je Komadina.

Luka za rasuti teret

Josipa Katalinića zanimao je pak terminal za rasuti teret u Bakru koji prema građanskoj inicijativi BAZA koju čine građani Bakra i njegova zaleđa zagađuje okoliš, smanjuje cijene nekretnina i Bakar čini gradom bez mora.

– Ovo pitanje je bilo bolje uputiti na sjednici vijeća Grada Bakra gdje je gradonačelnik ujedno i saborski zastupnik, a i Lučka uprava je država. No, u pravu ste da tamo ima ekscesa. Zatražit ćemo od državne Lučke uprave i Luke Rijeke da nas izvijeste o ulaganjaima u modernizaciju tog postrojenja.

Koliko znam oni imaju određene planove pa ćemo vas izvijestiti kad dobijemo informacije, odgovorio je Komadina.

Mario Alempijević iz Akcije mladih najavu da će PGŽ pomoći u izgradnji skijališta u svakoj jedinici loklane samouprave u Gorskom kotaru ocijenio je neozbiljnom jer ne rješava sustavno problem zimskog turizma na tom području već služi u predizborne svrhe.

Komadina odgovorio je kako su prvi snježni dani pokazali iznimno velik interes građana za rekreativnim aktivnostima.

Dodao je da je Županija velika sredstva uložila u razvoj Platka koji je postao prostor cjelogodišnjeg sporta i rekreacije, te da je uz taj visokobudžetni projekt spremna pomoći goranskim gradovima i općinama za razvoj mreže malih skijališta i sanjkališta za kojima evidentno postoji interes i gostiju i stanovnika Gorskog kotara.

Čagljevi na Krku ugrožavaju stada ovaca

Ovčari otoka Krka već dulje vrijeme muči pojava čagljeva na otoku koji opasno ugrožavaju stada ovaca. Tonči Hrabrić kaže da je problem divljih svinja zbog čagljeva pao u drugi plan, iako još uvijek nije riješen.

– Govorim o području Općine Baška prema Vrbniku, naši ovčari, čobani, izgubili su preko 3.000 što ovaca, što janjadi. Naši ovčari, čobani, danonoćno su na terenu i polušavaju zaštititi svoje stado od tog lukavog predatora.

Ta životinja je toliko perfidna da dođe, uzme janje pojede jetru i isisa krv, napadne ovcu, pojede njezino vime i nestane. Naši čobani polako će nestajat, a lovci pokušavaju učiniti što mogu, no možemo li nekkao zaštiti te naše čobane i pomoći našim lovačkim društvima krku da se taj problem riješi.

Čagljevi dolaze već na kućni prag, a vjerujete mi, to njihovo zavijanje je jezovito kad se spusti noć, zavapio je Hrabrić.

Mladen Brajan iz županijskog Upravnog odbora za gospodarstvo kazao je kako je PGŽ svjesna problema, no problem divljači problem je cijele Hrvatske.

– Izlov divljači u ingerenciji je lovačkih društva, a mi smo imali dvije korodinacije prošle godine s lovačkim društvima na Krku gdje je problem čagalja težak. Svjesni smo da taj problem traži dodatna ulaganja poput ograđivanja prosotra za ovce i slično, rekao je Brajan.