RIJEKA – Kao kandidat za program međunarodne diplome, IB – International Baccalaureate, Prva riječka hrvatska gimnazija nalazi se u završnoj fazi autorizacije za uvođenje dvogodišnjeg programa namijenjenog učenicima 3. i 4. razreda gimnazije.

Zadovolji li Riječka gimnazija i tu posljednju fazu do kraja ožujka, mogla bi postati treća škola u Hrvatskoj i prva u Primorsko-goranskoj županiji s licencom za IB program. Riječ je o programu koji ima dugu tradiciju i široku rasprostranjenost u svijetu te jedan od najpriznatijih kurikuluma. Program daje i najprepoznatiju srednjoškolsku diplomu na svjetskim sveučilištima, a Riječka je gimnazija korak do upisa prve generacije učenika koji bi od iduće školske godine mogli postati dio više od 3.600 škola u 146 država s više od milijun učenika koje pohađaju IB program.

Navodeći kako je specifičnost programa izvođenje nastave na engleskom jeziku, velika sloboda izbornosti predmeta, kao i međunarodno priznata diploma na svim sveučilištima, ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich kaže da je škola već dobila zeleno svjetlo Ministarstva znanosti i obrazovanja za provođenje programa.

Studij u inozemstvu

– Trenutno smo u posljednjoj fazi autorizacije za uvođenje novog programa. Imali smo nekoliko autorizacijskih posjeta kroz koji su procjenjivani svi segmenti škole, a ovoj završnoj fazi prethodile su tri godine priprema, kaže ravnateljica.

Ta je priprema podrazumijevala ne samo usklađivanje s IB standardima, već i pripremu programa te edukaciju nastavnika i njihovo licenciranje, a Sclaunich kaže da se škola za uvođenje međunarodnog programa odlučila iz razloga što svake godine dvadeset posto učenika odlazi na studij u inozemstvo. Međunarodna diploma bitno će im olakšati odlazak na inozemno sveučilište, a program će biti otvoren za sve učenike sa šireg riječkog područja.

– Međunarodna matura bit će im priznata u cijelom svijetu, tako i u Hrvatskoj, a na taj način učenici koji žele nastaviti obrazovanje na inozemnim sveučilištima bit će oslobođeni prevođenja i nostrifikacije dokumenata, kaže ravnateljica.

U Hrvatskoj su dosad IB program uvele varaždinska gimnazija, za koju Sclaunich kaže da je pružila podršku Riječkoj gimnaziji te zagrebački MIOC, a bez financijske potpore Primorsko-goranske županije koja već tri godine izdvaja sredstva za uvođenje programa, IB program se ne bi mogao realizirati.

Prijemni ispiti

Prema standardu koji nalaže IB, na prijemnim će se ispitima tražiti znanje engleskog jezika i matematike, a kandidati će morati proći i motivacijski intervju. Sam program školovanja bitno se razlikuje od hrvatskog školskog sustava, jer ga karakterizira velika izbornost, čime se učenici usmjeravaju na njihov budući odabir i nastavak školovanja. Već prilikom samog upisa velika se pažnja posvećuje upravo profesionalnom usmjeravanju učenika, a sam program nema u fokusu samo akademsku uspješnost učenika, već i razvoj učenikove osobnosti.

Kurikulum se sastoji od šest područja visoke ili standardne razine, a učenici moraju odabrati po jedan predmet iz svakog područja. Predmeti se odnose na jezike, društvene studije, eksperimentalnu znanost i matematiku. Tri se predmeta uče na višoj razini, što je 240 sati predavanja, a ostala tri uče se na standardnoj razini, što uključuje 150 sati predavanja.

Uz predmete iz kojih se ocjenjuju, učenici će morati odraditi i dio programa koji se odnosi na kreativnost, aktivnost i pružanje podrške u zajednici. Tako će biti dužni u dvije godine obrazovanja provoditi kreativan projekt, izabrati sportsku aktivnost kojom će se baviti te ostvariti projekt u zajednici kroz koji će joj biti na usluzi. U tim područjima učenici se neće ocjenjivati, ali ako ne prođu taj dio, neće moći pristupiti obaveznim ispitima. Što se ostale nastave tiče, ona je primarno projektna i laboratorijska. Kemija se ne uči kroz predavanja, već isključivo u laboratoriju, a u svim predmetima daleko je veći naglasak na praktičnom, nego na teorijskom radu.