Manje od polovice srednjoškolaca u Hrvatskoj zna tko je premijer, a učenici trogodišnjih strukovnih škola od ove školske godine prvi put više nemaju Politiku i gospodarstvo kao obvezan predmet. Oko četvrtine svih srednjoškolaca tako ostaje bez sustavne nastave o političkom sustavu, državnim institucijama, građanskim pravima i obvezama.

Političko obrazovanje zato mora biti dostupno svim učenicima, neovisno o školi koju pohađaju, odluci ravnatelja ili vlastitom izboru, poručeno je na javnoj raspravi “Što umjesto Politike i gospodarstva?”, koju je u Uredu Europskog parlamenta u Zagrebu organizirao Gong.

Na raspravi su predstavljeni rezultati istraživanja o mogućim modelima političkog obrazovanja u strukovnim školama. Autorica istraživanja Eli Pijaca Plavšić kao najučinkovitije rješenje izdvojila je obvezno političko obrazovanje za sve učenike, uz projektnu i terensku nastavu te suradnju s lokalnom zajednicom. Takav bi program obuhvaćao 50 sati godišnje, a škole bi same određivale dinamiku provedbe. Nastavu bi mogli predavati nastavnici Politike i gospodarstva ili Etike.

Istraživanje, u kojem su sudjelovali nastavnici i ravnatelji strukovnih škola, razmatra i druge mogućnosti: zadržavanje postojećeg izbornog modula Politika i gospodarstvo, povratak obveznog predmeta, uključivanje političkih tema u ishode učenja drugih predmeta ili uvođenje kombiniranog modela koji bi bio obvezan za sve učenike strukovnih škola.

– Sustavi koji građansko i političko obrazovanje prepuštaju izboru ili lokalnim inicijativama ne osiguravaju jednake obrazovne ishode. Time se produbljuje demokratska nejednakost jer učenici iz sredina s manje političkog angažmana dobivaju još manje prilika za razvoj kompetencija koje bi tu nejednakost mogle smanjiti, upozorila je Pijaca Plavšić.

Dodala je da će odluke donesene tijekom evaluacije reforme strukovnog obrazovanja imati dugoročne posljedice za demokratsku kulturu cijele generacije, ali i društva u cjelini.

Na problem upozoravaju i rezultati istraživanja političke pismenosti maturanata, koji pokazuju nisku razinu političkog znanja i slabu spremnost na sudjelovanje u političkom životu. Politička pismenost učenika strukovnih škola pritom je sustavno niža nego kod njihovih vršnjaka u gimnazijama i četverogodišnjim strukovnim programima. Izostanak sustavnog i obveznog političkog obrazovanja mogao bi dodatno produbiti taj jaz.

Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga upozorila je da cijela generacija učenika trogodišnjih strukovnih škola ove godine ostaje bez obveznog predmeta koji im je omogućavao upoznavanje s političkim odlukama, državnim institucijama te pravima i obvezama građana u demokratskom društvu.

Vesna Anđelić iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih priznala je da su građanske kompetencije u trogodišnjim programima zanemarene. Najavila je da će Agencija sljedeće godine provesti evaluaciju i preispitati izostanak tih sadržaja.

Ravnatelj Industrijske strojarske škole u Zagrebu Nenad Pavlinić i ravnateljica Upravne škole u Zagrebu Suzana Hitrec istaknuli su da je potrebno dodatno educirati ravnatelje o važnosti političkog obrazovanja. Pavlinić je upozorio da škole nemaju jednak pristup tom pitanju, dok se Hitrec zauzela za određivanje minimalnih obveznih ishoda političkog obrazovanja za sve srednjoškolske programe.

Na neujednačenu provedbu upozorila je i nastavnica povijesti Helena Jilek Kubalek, navodeći da provedba preporuka Ministarstva ovisi o ravnateljima te da je u školi u kojoj je radila odlukom ravnatelja ukinut predmet Škola i zajednica.

Nastavnik Politike i gospodarstva i Sociologije iz Osijeka Attila Lukić istaknuo je pozitivna iskustva suradnje s nastavnicima strukovnih predmeta, ali i upozorio da takva praksa nije jednako zastupljena u svim školama.

Za obvezno političko obrazovanje zauzeo se i Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Njegova predstavnica Nediljka Junaković upozorila je da učenici trogodišnjih strukovnih škola najranije izlaze na tržište rada te moraju poznavati svoja prava, osobito radnička. Branimira Penić iz Hrvatskog debatnog društva naglasila je da učenicima, osim teorijskog znanja, treba omogućiti da demokraciju i sami prakticiraju.

Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i član Gonga zaključio je da su politička i demokratska kultura previše važan dio obrazovanja da bi se odluka o tome hoće li učenici stjecati ta znanja prepustila pojedinačnim ravnateljima. Sudionici rasprave složili su se da škola mora biti mjesto na kojem svi učenici stječu temeljna znanja o društvu u kojem žive, razvijaju građanske kompetencije i uče demokratske vrijednosti, neovisno o obrazovnom programu koji pohađaju.