Ustvrdio je to Boris Popović, predsjednik Savjeta za konkurentnost Urbane aglomeracije Rijeka, jučer na Ekonomskom fakultetu, gdje je dr. Slavica Singer predstavila rezultate najvećeg svjetskog istraživanja poduzetništva za 2016. godinu koje pokazuje da smo još uvijek na začelju
RIJEKA Već je petnaest godina Hrvatska obuhvaćena najvećim svjetskim istraživanjem poduzetništva, Global Enteprenuership Monitor (GEM), koje prati i daje polazišne točke što je vladama činiti kako bi potakle poduzetničku aktivnost u svojoj zemlji, a time i gospodarski rast.
I svo to desetljeće i pol Hrvatska je konstantno na samom začelju liste po kvaliteti poduzetničke okoline, gdjegod i zadnji, kao što je slučaj kada se uspoređuje kvaliteta regulatornih okvira. Međutim, ono što sada najviše uznemiruje jest da se u svojim strategijama razvoja Hrvatska zadovoljava time da i 2020. godine po ključnim parametrima bude tek na polovici prosjeka Europske unije. Riječ je ponajprije o transferima u istraživanja i razvoj, za koje EU do 2020. planira podići na 3 posto BDP-a, a Hrvatska sa sadašnjih 0,85 na tek 1,4 posto. Ništa bolje nije ni s projekcijama stope zaposlenosti, segmentu u kojem EU za četiri godine planira dosegnuti prosječnih 75 posto, a Hrvatska s trenutnih 60 posto čini tek mali iskorak, na projiciranih 65 posto 2020.
U čemu je naš problem, je li u našim kapacitetima učenja od drugih i uspješnijih te kako to hrvatska Vlada misli zadržati ljude u domovini s takvim projekcijama rasta stope zaposlenosti, samo su neka od pitanja koja je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci postavila dr. Slavica Singer, voditeljica hrvatskog tima GEM-a i voditeljica UNESCO Katedre za poduzetništvo osječkog Sveučilišta.
Pogoršan ekosustav
Ona je predstavila rezultate posljednjeg GEM istraživanja za 2016. godinu, kojim je obuhvaćeno 66 zemalja svijeta, od kojih 22 iz EU-a, koje zajedno »drže« 85 posto svjetskog BDP-a i 69 posto stanovništva.
Rezultate GEM istraživanja koriste međunarodne institucije, od EU-a, Svjetske banke, OECD-a, EBRD-a, kao i vlade u oblikovanju svojih politika prema poduzetništvu. Koriste ga i hrvatske vlade, međutim, implementirani su (tek) u dvije strategije, onoj o razvoju poduzetništva i Strategiji regionalnog razvoja, koliko je poznato dr. Singer. Istovremeno, u Njemačkoj istraživanja GEM-a dragocjena su baza, primjerice, širokom krugu institucija, primjerice njihovom zavodu za zapošljavanje koje upravo temeljem prikupljenih GEM pokazatelja reagiraju i koordiniraju između poslovnog i obrazovnog sustava oko potreba i trendova koje se ukažu na tržištu rada. U Hrvatskoj će, čini se, još puno vode proteći do takvog načina i mentaliteta funkcioniranja o čemu svjedoči i anegdota koju je prepričala dr. Singer. Jednom resornom hrvatskom ministru, kojeg nije imenovala, najveći je izgleda problem bio što su rezultati GEM istraživanja naslovljeni: »Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom«, odnosno taj prefiks (ne). To što su rezultati i komparacije s drugim, uspješnim zemljama EU-a poražavajući za prosječnog je hrvatskog političara i dužnosnika, očito, manji problem kojim će zamarati svoju glavu.
Zanimljiv je taj hrvatski paradoks koji se, pokazuje GEM istraživanje, nastavio i u prošloj godini. Hrvatska ima značajnije više poduzeća, i početničkih i »odraslih«, koja ulažu u najnovije tehnologije nego što je to prosjek EU zemalja i zemalja čija gospodarstva su temeljena na efikasnosti, ali istovremeno ima značajnije manje poduzeća čiji su proizvodi novina svim kupcima To otvara pitanja djelotvornosti ulaganja u tehnologiju, ali i razine inovativnosti unutar poduzeća, a time i konkurentnosti. Upravo nedostatak novih proizvoda onemogućava Hrvatskoj da izađe iz tržišta na kojima je velika konkurencija, pa se većina poduzeća još uvijek kupa u »crvenom oceanu«, uz još uvijek nisku internacionalizaciju.
– Poduzetnički ekosustav je pogoršan – konstatirala je na kraju svojeg izlaganja dr. Singer, ističući pritom da se značajno loši rezultati konstatno bilježe u segmentima otvorenosti tržišta, transferima u istraživanje i razvoj te Vladinoj politici prema porezima i regulativi. Zato je apsolutni prioritet, konstatirala je ova voditeljica hrvatskog GEM tima, regulatorni okvir učiniti jednostavnijim, kao i eliminirati barijere na tržištu.
Društveni status
U diskusiji koja se potom razvila oko rezultata GEM istraživanja, kao i pitanja popravlja li Kvarner hrvatski poduzetnički prosjek, predsjednik Savjeta za konkuretnost Urbane aglomeracije Rijeka Boris Popović podsjetio je kako je Rijeka početak devedesetih dočekala s najvećim indeksom razvijenosti, s tadašnjim velikim industrijskim sustavima koji su se potom urušili. Riječko se poduzetništvo i gospodarstvo, konstatirao je Popović, tako našlo u situaciji da gotovo cijeli sustav mora graditi ispočetka, iz pepela, iz kojih su se rađala današnja mala i srednja poduzeća. Prema ocjeni Popovića, riječke su tvrtke svoje dno krize doživjele 2015. godine, nakon koje je uslijedio oporavak.
Jedan od parametara kojim se bavi GEM istraživanje jest i društveni status poduzetnika. Na reprezentativnom uzorku, koji mora obuhvaćati najmanje 2000 ispitanika u dobi od 18 do 64 godine starosti, ispod 50 posto smatra da uspješni poduzetnici imaju visok status u društvu, dok je u EU-u to čak na razini od dvije trećine ispitanika. U europskoj perspektivi, Hrvatska se nalazi u prvoj trećini po stavu o tome da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, ali je zadnja od EU zemalja uključenih u GEM istraživanje po stavu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika.
Popović je konstatirao kako nikoga ne mora čuditi što se većina mladih i Hrvata iseljava u zemlje gdje je taj status najviši, kao što su Njemačka, Finska i Irska jer, dodao je, ljudi dobro znaju da upravo malo i srednje poduzetništvo generiraju radna mjesta. Ovaj riječki poduzetnik iznio je i zanimljiv podatak kako su neka istraživanja pokazala da mladi ljudi u Hrvatskoj, u dobi između 15 i 34 godine, čak 70 posto njih iskazuje interes da se bave nekim vidom poduzetništva, ali je zato ogromna disproporcija kada se usporede rezultati anketa između onog što žele i onog što vide kao ostvarivo. A upravo su ti mladi ljudi naš ogromni potencijal, zaključio je Popović.
Boris Center, član Uprave Erste banke na temu bolje povezanosti i sinergije između akademske i poslovne zajednice dotaknuo se činjenice da se hrvatska sveučilišta već godinama ne uspijevaju plasirati na listu 500 najboljih u svijetu, za razliku od nekih naših susjeda, a ukazao je i na nizak postotak predavača na hrvatskim sveučilištima koji su svoje postdiplomske ili doktorske studije završili u inozemstvu.
