RIJEKA – Volontiram točno pola svog života. Krenula sam u šestom osnovne škole, a s obzirom na to da sam medicinska sestra, akcija u kojoj bismo educirali što je moguće više volontera pojedinih gradskih društava te, dakako, trudnica i njihovih obitelji, kao i mladih majki, mi se čini idealnom iz mnogo razloga. Najviše stoga jer se tako eliminira strah koji se javlja kad se s malim djetetom dogodi nešto problematično, tako da su majka, kao i svi oni koji se u tom trenutku nađu uz dijete, sposobni odmah reagirati.

Ispričala nam je to Rina Srdoč, zaposlenica post-COVID odjela KBC-a Rijeka, volonterka Društva Crvenog križa Primorsko-goranske županije, dio tima od desetak volontera koji su se u sklopu poziva za podnošenje projektnih prijedloga na natječaj Europskih snaga solidarnosti osmislili i prijavili zanimljiv projekt koji je osvojio visoke ocjene, naišao na odobravanje te zahvaljujući stručnosti i kvaliteti osigurao novčana sredstava za realizaciju.

– Projekt smo nazvali »Prvi korak u sigurnim rukama« kroz koji će naša volonterska skupina pod mentorstvom stručnjaka najprije sama proći edukaciju da bi nakon toga mogla djelovati na dvije razine. Prva je svakako ona u kojoj i mi sami postajemo edukatori, druga je također jako važna jer mi postajemo nukleus koji osposobljava druge kako bi se projekt ravnopravno mogao razviti u svim dijelovima naše županije, istaknula nam je Marta Despotović, studentica Medicinskog fakulteta, ali i istinski ugledna volonterka iz Kastva, osoba koja ide u red najistaknutijih hrvatskih volontera.

Zabrinjavajuća statistika

Mentorice projekta, odnosno osobe koje su pokrenule volontere na apliciranje jednog hvalevrijednog projekta su čelnice DCK-a PGŽ-a Vesna Vidović Čavar i Branka Maračić.
– Važan motiv za kretanje u jedan ovakav projekt je dugogodišnje iskustvo volontera i sudjelovanje u edukacijama o pružanju prve pomoći, gdje se kod sudionika razvio velik interes za edukaciju iz pružanja pomoći upravo najmlađima kao najosjetljivijoj skupini društva, istaknula je Maračić.
Projektu, nažalost, u korist ide i nimalo dobra statistika. Ona pokazuje grozomornu činjenicu da je u Hrvatskoj 2019. godine umrlo 143 dojenčadi, godinu prije još i više – 157. K tome, stopa dojenačke smrtnosti iznosi 3,96/1.000 živorođene djece.

Dojenačka smrtnost povezana je s djelotvornošću i mogućnostima sustava zdravstvene zaštite, ali i socijalno-gospodarskim prilikama stanovništva. Brojne međunarodne organizacije kao što su to UN, SZO ili UNICEF, ubrajaju dojenačku smrtnost među osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva.
– Niz godina, ukupna dojenačka smrtnost u Hrvatskoj je viša u odnosu na većinu gospodarski razvijenih članica EU-a, ali i nekih tranzicijskih zemalja koje su članice od 2004. godine. Padovi, gušenje stranim tijelom i otrovanja – lijekovima, raznim kemikalijama i alkoholom – najčešći su uzroci nesreća kod djece u dojenačkoj i predškolskoj dobi.

Statistike pokazuju da u školskoj dobi djeca najviše stradaju u prometnim nezgodama, a padovi su drugi najčešći uzrok ozljeđivanja, dodala je Maračić.
Edukaciju volontera provode Igor Iskra, volonter DCK-a PGŽ-a, doktor medicine, licencirani predavač prve pomoći u različitim programima Crvenog križa i ne manje važno – otac malog djeteta te Gordana Novak, volonterka DCK-a PGŽ-a i GDCK-a Opatija, viša medicinska sestra u mirovini, dugogodišnja zdravstvena voditeljica u Dječjem vrtiću Rijeka. Zahvaljujući njima, volonteri će postati osposobljeni edukatori koji bi, prema planu, s prvim aktivnostima trebali započeti do kraja ovog mjeseca. Ukupno trajanje projekta je deset mjeseci, od čega je njih više od četiri prošlo, krenulo se naime u apliciranje 1. rujna, da bi se sve zajedno okončalo 30. lipnja 2022.

Laička prva pomoć

U dosadašnjoj fazi projekta izvršeno je istraživanje primjera dobre prakse i analiza njegovih rezultata, pripremljen program edukacije, osmišljeni promotivni materijali i izrađen logo projekta te je projekt predstavljen gradskim društvima Crvenog križa Primorsko-goranske županije s kojima će se ostvariti suradnja na organizaciji radionica.

Program edukacije temelji se na učenju laičke prve pomoći kroz programe Crvenog križa, ali je istraživanjem provedenim na društvenim mrežama potvrđen interes ciljane skupine i njima najzanimljivije teme. Što prema provedenom istraživanju najviše muči mlade roditelje? Kako ističu, to su gušenje, pad i ozljede nastale uslijed toga, nesvjestica, visoka temperatura i porezotine. Čak 15,4 posto ispitanika nije znalo kako postupiti u navedenoj situaciji – strah postaje toliko paralizirajući da čak nisu u stanju zvati ni hitnu pomoć!
– Mislili smo da će biti problema u animaciji trudnica ili mladih majki, no preliminarna istraživanja su pokazala da je značajna većina ispitanika zainteresirana za sudjelovanje u edukacijama o pružanju prve pomoći dojenčadi i maloj djeci, a svoje znanje ocijenili su nedovoljnim, naglasila je Srdoč.

U planu 100 polaznika

Radionice za zainteresirane građane, roditelje dojenčadi i male djece, odnosno buduće roditelje, započet će krajem siječnja, a predviđeno je kroz 10-15 radionica obuhvatiti ukupno 100 polaznika. Radionice će se održavati u suradnji s gradskim društvima Crvenog križa i planirane su na području cijele Primorsko-goranske županije.
– Vratimo li se zainteresiranosti za ovaj tip edukacije, došle smo i do spoznaje da je riječ u velikoj mjeri o ženama naših godina, o jednoj našoj široj generaciji. Kako je u tom slučaju riječ i o poznanstvima ili naprosto osobama koje su nam u memoriji kroz školovanje i odrastanje, prisnost će se sigurno i brže i lakše ostvarivati, naglasile su na kraju Marta i Rina.

I neka je tako jer projekt koji provode jedan je od apsolutno najvažnijih u trenutku u kojem se nalazi Hrvatska. Razgovor s vrijednim djelatnicama i volonterkama DCK-a PGŽ-a vodili smo, naime, u danu kad su objavljeni šokantni podaci o »brojčanom stanju nacije«, rezultati popisa stanovništva 2021. godine koji je pokazao ono što tradicionalno znamo – da su djeca ne samo naše najveće bogatstvo, nego u ovom trenutku i posljednja slamka spasa opstojnosti Hrvatske.