Danas obilježavamo jedan od najvećih i najvažnijih praznika naše domovine, Dan državnosti. Slavimo ga 30. svibnja, na dan kada je 1990. godine konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska krenula putem samostalnosti i izgradnje slobodnog i demokratskog društva.

Važno je i danas podsjetiti da nam je taj put otvorilo tadašnje političko vodstvo predvođeno velikim političarem, istinskim domoljubom i demokratom Ivicom Račanom.

Datum je to koji simbolizira rođenje moderne hrvatske države i njezine konačne neovisnosti. Dio zasluga u borbi za neovisnost treba pripisati i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.

Težak i impresivan put

Prošle su 32 godine od tog dana i početka donošenja niza ključnih ustavnih, pravnih, političkih i povijesnih akata koji su, slijedeći volju naroda izraženu na prvim višestranačkim izborima, Republiku Hrvatsku doveli do osamostaljenja, suverenosti, međunarodnog priznanja, članstva u UN-u, NATO savezu i u konačnosti punopravnog članstva u Europskoj uniji.

Naša mlada država tako je u relativno kratkom vremenskom razdoblju prošla doista težak i impresivan put.

Hvala svima koji su bili dio tog puta i koji su nam u ostvarenju dosegnutih ciljeva pomogli, a u prvom redu hrvatskim braniteljima, onima koji su svoje živote utkali u temelje slobodne i neovisne Hrvatske, kazao je župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina na svečanoj akademiji koju su u povodu Dana državnosti u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja zajednički organizirali Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.

Župan Komadina istaknuo je kako put demokratizacije našeg društva, jačanja sloboda, pravne i socijalne sigurnosti, manjinskih prava, snaženja gospodarskih potencijala i stvaranje boljih perspektiva mladima kako bi svoju budućnost mogli graditi u svojoj domovini, ostaje naša trajna obaveza i odgovornost koja mora biti fokus nositeljima vlasti na svim razinama.

Moramo zaustaviti podjele

– Ako tu ne napravimo bitne iskorake, nećemo zaustaviti val iseljavanja, daljnji demografski pad, koji je, pokazao je to zadnji popis stanovništva, poprimio gotovo dramatične razmjere.

Imati svoju državu i živjeti u njoj kvalitetno i u slobodi najveće su vrijednosti svakoga naroda. A najveća odgovornost da to bude država istinske demokracije, pravednosti i jednakih šansi za sve njene građane je na nositeljima državne vlasti.

Komunikacija državnih vlasti, kakvoj na žalost na dnevnoj razini svjedočimo, narušava ne samo ugled Hrvatske i ne samo povjerenje građana u političku vlast, nego i snagu države za borbu s rastućom inflacijom te očuvanje ekonomije i gospodarstva u ovom vremenu globalne nesigurnosti potencirane teškim ratnim sukobom na europskom prostoru.

Zbog stalnih svađa i podjela u političkom prostoru, zbog onih koji negiraju temeljna prava zapisana u hrvatskom ustavu, koji našu državu svjetonazorski guraju unazad, koji koketiraju s ekstremizmom, koji se ne ograđuju od poruka mržnje, koji dozvoljavaju da se ugrožavaju i dovode u pitanje prava manjina, prava žena, mi smo i danas na ispitu demokracije.

Moramo zaustaviti podjele, iscrpljivati se svađama, prekinuti falsificiranje prošlosti i fokusirati se na sadašnjost i budućnosti ove zemlje, istaknuo je župan Komadina.

Domovinu i slobodu stavili ispred svog života

Uzvanicima se prigodnim riječima, uz zahvalu braniteljima i čestitke za Dan državnosti, obratio i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, koji je kazao kako pale živote u hrabroj borbi za slobodu naše zemlje, ništa ne može vratiti.

– Zato kada razmišljamo o Hrvatskoj moramo u svakom trenutku znati da su ti izgubljeni životi ljudi s imenom i prezimenom, s obiteljima, djecom, roditeljima – naši ljudi, naši sugrađani, posebni po tome što su svoju domovinu i svoj slobodni dom stavili ispred svoga života.

A činjenica jest da se mračno razdoblje fašističkih ideja, nažalost, ponovilo početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kada se, teritorijalnim posezanjima za Hrvatskom, priključila Miloševićeva Srbija.

Cilj je bio izbrisati suverenitet jedne zemlje i jednog naroda. Danas, ova proživljena strahota, svima nama zvuči itekako poznato.

Dok svi mi ovdje govorimo o težnji za slobodom našeg naroda i svima koji su je životima izborili, još se jedan narod Europe bori na isti način, s istom težnjom i istom nadom – ostati svoj i slobodan. Strahote koje smo, kao narod proživjeli tada, danas proživljava narod Ukrajine.

Tisuće Riječana na ratištima

I sve to u demokratskoj Europi 21. stoljeća. Samo što, to nije film. To je stvarnost koja se dešava, ovdje i sada. Baš kao što je to itekako bila stvarnost početkom 90-ih godina, kada su naši branitelji otišli obraniti naš identitet, naše živote i slobodu.

Upravo zato, možda više nego ikada, moramo biti svjesni njihove žrtve. Moramo o tome učiti i nikada ne zaboraviti Grad heroj – Vukovar, Beli Manastir, Osijek, Vinkovce, Pakrac, Novsku, Orahovicu, kao i mnoge druge gradove i mjesta, koji i danas nose biljege svega onoga što se desilo.

Iako Rijeka nije bila jače izložena napadima agresora, u raketnom napadu stradao je pogon Rikard Benčić na Kukuljanovu, a naša je luka bila blokirana.

Tisuće i tisuće Riječana, Primoraca, Gorana i otočana, pripadnika 111. i 128. brigade, Ajkula i mnogih drugih postrojbi pošli su odvažno i pridružili se na ratištima diljem Hrvatske.

U tim krvavim godinama razaranja tijekom Domovinskoga rata, samo iz našeg kraja, bez svojih najmilijih ostalo je 230 obitelji.

Više od tisuću branitelja je ranjeno, mnogi s trajnim posljedicama. Reći ću još jednom, to je 230 ljudi s imenom i prezimenom, istaknuo je Filipović.

Ne možemo šutjeti i ignorirati

Dodao je kako se Hrvatska u Domovinskome ratu branila jer rat nije bio naš izbor.

– Hrvatska je svoju slobodu, svoju zemlju i svoje granice izborila i vratila Europi kojoj je oduvijek i pripadala. Kao grad dokazali smo to u Domovinskom ratu, a posljednjih godina još glasnije to pokazujemo kao Europska prijestolnica kulture i Europski grad sporta.

Danas, na svima nama leži golema odgovornost – očuvati tu, životima izborenu slobodu. Baš zato, ne možemo šutjeti i ne smijemo ignorirati sve ono što se događa u našem društvu.

Skrenuli smo pogrešno, kao društvo, kao ljudi, kao pojedinci i kao narod. To nam pokazuje svakodnevno dio naših mladih ljudi koji na utakmicama i drugdje ističu ustaške simbole ili pozdrave.

To nam pokazuju diskriminatornim stavovima prema pripadnicima manjina, bile one romske, srpske, ili bilo koje druge nacionalnosti ili pak drugačiji po vjeroispovijesti ili nekoj drugoj odrednici.

Borba za slobodu nije završena

Nismo naučili vrijednosti vlastite slobode, niti smo ih prenijeli mlađim generacijama. Današnja Hrvatska živući je dokaz kako borba za slobodom nije završena, niti smije završiti, sve dok ne poduzmemo sve što možemo kako bismo vratili razum, toleranciju, razumijevanje svoje i poštivanje tuđe slobode.

To je odgovornost koju imamo. To je odgovornost slobodnog i neovisnog naroda – i moja, i Vaša, i svakoga od nas, rekao je Filipović.

U prigodnom kulturno-umjetničkom programu nastupili su Djevojački zbor Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova uz dirigenta prof. Davora Juretića, učenik Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Matija Klaj pod mentorstvom prof. Slađane Čolović, učenici klasičnog baleta Osnovne škole za klasični balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica te prvakinja HNK Ivana pl. Zajca Tanja Smoje.