RIJEKA Zbog odlazaka liječnika u starosnu mirovinu Klinički bolnički centar Rijeka u prošloj je godini ostao bez čak 23 liječnika.

Najnovija promjena dogodila se u Klinici za psihijatriju, gdje je zbog odlaska u mirovinu prof. dr. Đulijana Ljubičića nova predstojnica postala prof. dr. Tanja Frančišković.

U ovoj godini ta će brojka biti ipak nešto manja budući da će 65 godina navršiti deset liječnika, a promjena na čelu dogodit će se jedino u Klinici za urologiju, jer je među desetero odlazećih i sadašnji predstojnik Klinike doc. dr. Maksim Valenčić, koji sredinom godine navršava 65 godina. 

 Uobičajena praksa

Činjenica je da će riječka bolnica samo zbog odlazaka u mirovinu u dvije godine ostati bez 33 liječnika, što je gotovo deset posto od sveukupnog broja zaposlenih liječnika. Ako se još uzme u obzir da je riječki KBC u prošloj godini objavio natječaj za 24 specijalizacije koje, kao što je poznato, traju pet godina, pitanje je koliko će na ovaj način bolnica uspjeti pokriti prirodni odljev kadra. 

  Mnogobrojnim odlascima u mirovinu valja pridodati i još jednu izmjenu kad je riječ o starosnim mirovinama liječnika. Naime, razlika u odnosu na prošlu godinu kada se još uvijek primjenjivala uobičajena praksa da zaposlenik bolnice odlazi u mirovinu na kraju godine u kojoj je napunio 65 godina, leži u novoj odluci Upravnog vijeća KBC Rijeka da se u mirovinu odlazi s 65-im rođendanom.

Postoji i prijedlog, koji je zasad još uvijek u razmatranju, da se pojedinim liječnicima uz suglasnost uprave produži vrijeme do odlaska u mirovinu do kraja godine, odnosno kako je to bilo i dosad. 

 Deficitarne specijalnosti

Pritom je poznato da velik broj bolničkih liječnika nakon navršenih 65 godina odlazi u mirovinu mimo svoje volje, silom zakona. Mnogi među njima pokazuju interes da još nastave raditi u struci, međutim, tek se manjem broju liječnika to i omogućava. 

  Povjerenica Sindikata zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-invalidskog osiguranja u riječkom KBC-u Radmila Belobrajić Čahut smatra da ovakvu praksu treba mijenjati. 

  – To nije problem zakonodavca, već poslodavca. O njegovoj volji ovisi koliko će netko nakon navršenih 65 godina ostati raditi. Tako i u ovom slučaju bolnica odlučuje hoće li neki liječnik nastaviti raditi i nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu. Prava je šteta da na ovaj način vrsni doktori odlaze u mirovinu, a pravi je problem u činjenici što su njihove specijalnosti deficitarne, ističe Belobrajić Čahut. 

  Kao primjer navodi bivšeg predstojnika Klinike za kirurgiju prof. dr. Miljenka Uravića koji je zbog dobi prije dvije godine morao napustiti čelno mjesto riječke Kirurgije, ali je uz dozvolu bolnice ostao raditi. Posljednje produženje koje je dobio ističe sredinom ove godine. 

  – Osim što je izvrstan stručnjak, profesor Uravić bavi se specijalnošću za koju je danas zainteresirano sve manje mladih liječnika, a pacijenata je sve više, dodaje Belobrajić Čahut.