Snimio Marko GRACIN
Drvo već neko vrijeme predstavlja najjeftiniji način grijanja. Cijena metra kubnog je 350 kuna i već se dugo nije mijenjala. Kada se griješ na drvo imaš potpunu kontrolu troškova, ističe naš sugovornik
RIJEKA Sezona grijanja nam se približava, meteorolozi najavljuju zahlađenje i pad temperature zraka i posljednji je trenutak za kupovinu drva, ugradnju klima uređaja ili kupovinu eletričnog radijatora. Štedljivog, naravno!
Uz drva ili klimu, opcije za grijanje su gradski plin, plin iz plinske cisterne, struja, lož ulje odnosno toplinska enegrija iz sustava Energa, što spada možda u najskuplju varijantu. Donosimo troškove korisnika navedenih energenata. No, iznosi računa su okvirni i pretpostavljaju prosjek za anketirano domaćinstvo. Neki modeli grijanja možda postanu i dodatna inspiracija nekim građanima, koji tek planiraju promjene u načinu grijanja.
Drvo kao najstariji energent već neko vrijeme predstavlja najjeftiniji način grijanja. Cijena metra kubnog drva za ogrjev u Rijeci je uglavnom 350 kuna i ta se cijena nije već neko vrijeme mijenjala.
Priprema za pelete
Grijanje na pelete zahtijeva određenu pripremu u investicijskom pogledu. A domaćinstvo mora imati i spremište za tu sirovinu. Jedan naš sugovornik se odlučio za pelete prije tri godine, a ta odluka koštala ga je oko 20.000 kuna, koliko je iznosila priprema.
– Prije sam se grijao na lož ulje, a s obzirom na činjenicu da je njegova cijena tada rasla, odlučio sam uvesti pelete. Prije sam po sezoni grijanje plaćao od 18.000 pa do 20.000 kuna. Sada sam naručio tri tone peleta, a za to sam izdvojio 4.000 kuna. Do kraja zime naručit ću još najmanje dvije tone. Za grijanje mjesečno izdvajam oko 800 kuna. Imam i toplu vodu, a peletima grijem cijeli prostor od 130 metara kvadratnih, veli nam naš sugovornik, priznajući da se s obzirom na sadašnju cijenu lož ulja ne bi odlučio na navedeni energent. Činjenica je da cijena lož ulja varira, dok je peletima stabilna odnosno ne pada, kako su našem sugovorniku govorili da će se događati u vrijeme kada je ugrađivao taj sustav.
Prema podacima Energa, oni imaju 9.837 korisnika toplinske energije, korisnika plina je 21.229, a do sada je iz sustava Energa izašlo svega pet stambenih zgrada s ukupno 173 stana.
Velika investicija
I plin predstavlja veliku investiciju, a jedan naš sugovornik je za uvođenje tog sustava prije desetak godina izdvojio 20.000 kuna (bojler, radijatori po prostorijama). Korisnik je gradskog plina, stoga osim što ima tople kvadrate, ima toplu vodu i kuha na plin. Njegovi računi za plin u prosincu prošle zime iznosili su 531 kunu, u siječnju 878 kuna, a u veljači 895 kuna.
Tijekom ljeta račun za plin iznosio je svega 57 kuna. Naš sugovornik naglašava da bi te cifre bile puno veće kod onih obitelji koje su dosta kod kuće i koje redovito kuhaju, ali smatra da sve to ne bi prelazilo ukupni iznos od nekih 1.000 kuna.
Plinska cisterna
Oni koji nemaju mogućnost korištenja gradskog plina, mogu se odlučiti na ugradnju plinske cisterne, čiji najam prema riječima jednog korisnika iznosi nekih 200 kuna mjesečno odnosno 2.400 godišnje.
– Ta se cisterna ne vidi, ukopana je u vrt, a moja cisterna ima zapreminu od 1.500 litara plina, što iznosi 6.000 kuna. Ako bi gledali potrošnju tijekom zime grijanje me košta oko 900-950 kuna, jer za dogrijavanje prostora koristim još i klimu. Grijem nekih 60-ak kvadrata, radnim danom u popodnevnim satima a vikendom cijele dane, rekao nam je naš sugovornik dodajući da cisterna grije i vodu koju koristi u kupaonici. Dodao je i to da se nikad ne bi odlučio na cisternu da je imao mogućnost uvođenja gradskog plina.