U organizaciji pravobraniteljice za djecu, Helence Pirnat Dragičević u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke danas je održan stručni skup “Kako prekinuti začarani krug siromaštva i pružiti djeci jednake prilike” kojim se s različitih aspekata pokušalo dati uvid u problematiku djece koja žive u siromaštvu, ali i ukazati na potencijalna rješenja za koja je potrebna i zakonska regulativa.

Na skupu su, osim pravobraniteljice za djecu, o problemu dječjeg siromaštva govorili predstavnici socijalne skrbi, lokalne samouprave, civilnog sektora te akademske zajednice.

Kako je predstavljeno, začarani krug siromaštva sintagma je koja upućuje na djecu koja žive u siromaštvu zbog čijih posljedica nemaju prilike za rast, razvoj i ostvarenje potencijala, a život u takvome okruženju, s roditeljima, djeci određuje život nalik njihovim životima.

Problem je nepostojanje socijalne usluge kojoj je cilj prekidanje obiteljskog kruga siromaštva, kao i nepostojanje definicije djece u siromaštvu.

Također, nijedna od postojećih mjera nije namijenjena prepoznavanju, sprječavanju ili rješavanju problema djece u siromaštvu, a prijedlog propisivanja socijalne usluge mentorstva kojim se individualiziranim i planiranim pristupom nastoji postići izjednačavanje prilika djeteta u siromaštvu za kasnije stjecanje sposobnosti i kvalifikacija potrebnih za uzdržavanje od vlastitog rada u odrasloj dobi, nažalost nije usvojen.

Nejednake prilike

Prema riječima Helence Pirnat Dragičević, djeca koja žive u siromaštvu nemaju jednake prilike za rani razvoj, obrazovanje, razvijanje vještina i potencijala u skladu s dobi, postizanje dobrog školskog uspjeha, stjecanje znanja i vještina potrebnih za bolje plaćene poslove u odrasloj dobi, socijalizaciju, očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja, kvalitetnu prehranu i drugo.

– Siromaštvo u djetinjstvu povećava izglede da će djeca i u odrasloj dobi živjeti u neimaštini kao njihovi roditelji, ovisna o socijalnoj pomoći, te da će se obiteljsko siromaštvo nastaviti i u sljedećoj generaciji.

Iz takvog je začaranog kruga siromaštva teško izaći, a što duže dijete živi u stresnim uvjetima siromaštva, posljedice su teže, kazala je pravobraniteljica te skrenula pažnju na nekvalitetnu prehranu, oboljenja, loše stambene uvjete, troškove zdravstvene zaštite i uskratu stručne odgojno-obrazovne podrške.

– Iako je obrazovanje ključno za izlazak iz siromaštva, siromašno dijete ima manje šanse za postizanje boljeg obrazovanja i kvalifikacija.

Da bi se prekinulo dugotrajno siromaštvo i njegovo prenošenje na sljedeću generaciju, djeci koja žive u siromaštvu moraju pomoći država, lokalna zajednica i stručnjaci, a osim novčane pomoći, nužno je pružiti im i individualiziranu i planiranu nenovčanu pomoć, pojašnjava Pirnat Dragičević.

Dobra praksa

Ravnateljica Zavoda za socijalni rad Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Tatjana Katkić Stanić, koja je i nacionalna koordinatorica Europskog jamstva za djecu, predstavila je akcijski plan kojim su predviđene mjere provedbe EU jamstva za djecu u Hrvatskoj, Nera Peranić Čelić i Zvonka Beg Kvaternik iz Centra za socijalnu skrb Rijeka govorile su o dječjem siromaštvu iz aspekta Zakona o socijalnoj skrbi te mogućnostima koje on pruža, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke Karla Mušković govorila je o stanovanju socijalno ugroženih građana Grada Rijeke.

Program socijalne inkluzije “Moje mjesto pod suncem” udruge Centar za kulturu dijaloga o kojem je govorila Sandra Grozdanov svojim je preciznim, temeljitim i ciljanim pristupom te konkretnom pomoći oduševio prisutne na stručnome skupu.

Također, o problemu dječjeg siromaštva iz znanstvene perspektive, uz predstavljanje rezultata istraživanja o siromaštvu i socijalnoj isključenosti djece i obitelji na području Rijeke i Gospića govorili su dr. sc. Paul Stubbs i Gordana Šimunković, kao i izv. prof. dr. sc. Marijana Kletečki Radović koja je govorila o pravu na kvalitetnu školsku prehranu u zaštiti djece od siromaštva.