Foto Matea JURČIĆ
Na izložbi autora Nane Palinić, Miljenka Smokvine i Velida Đekića, uz najvažnije podatke o željezničkim mostovima užeg centra grada, prezentirani su i arhivski nacrti i dokumenti, povijesne i suvremene fotografije
povezane vijesti
RIJEKA “Željeznički mostovi Rječine i Mrtvog kanala” naziv je izložbe otvorene na postamentima na riječkom Korzu, koju u povodu Dana sv. Vida organizira Udruga Pro torpedo. Na izložbi autora Nane Palinić, Miljenka Smokvine i Velida Đekića, uz najvažnije podatke o željezničkim mostovima užeg centra grada, prezentirani su i arhivski nacrti i dokumenti, povijesne i suvremene fotografije.
Izložbu su otvorili zamjenik gradonačelnice Rijeke Vedran Vivoda, predsjednica udruge Pro Torpedo Rijeka Nana Palinić te predstavnik mađarske nacionalne manjine u Primorsko-goranskoj županiji Agošton Gergeljy.
– Izložba se organizira s ciljem promocije mostova kao riječke baštine koja je u doba gradnje predstavljala vrhunac tehnike, a danas predstavlja vrijedni urbani resurs koji je potrebno sačuvati i uklopiti u planove za budućnost. Povod da se napravi ova izložba bila je situacija od prije nekoliko mjeseci vezana uz željeznički most Rječina 3, kada je bilo neizvjesno hoće li taj most opstati, a prema najnovijim informacijama nadamo se da ćemo imati sretan završetak. Od ukupno sedam mostova postavljenih preko starog i novog korita Rječine danas ih je ostalo tri – most na glavnoj trasi, okretni most broj 2 na dnu Mrtvog kanala i most Rječina 3. Naime, od 1873. godine kada je došla željeznica i kada je izgrađen prvi most, onaj na glavnoj trasi, pa do 1909. godine izgrađeno je tih sedam željezničkih mostova. Glavni razlog za njihovu gradnju bilo je stvaranje i širenje luke za drvo na Delti i Brajdici, jer je trebalo povezati glavni kolodvor s tom lukom, rekla je Palinić, dodajući kako su izgrađeni mostovi morali biti okretni i imati mogućnost otvaranja kako bi brodovi mogli ući u korito. Novo što smo saznali je podatak da svi ti mostovi imaju svoga autora, koji je međunarodno poznato ime, a to je János Feketeházy, inžinjer i inovator, koji je postao slavan nakon svjetske izložbe u Parizu 1878. godine. Dodatnu je slavu stekao upravo s riječkim pokretnim željezničkim mostovima, rekla je Palinić. Poručila je kako bi nam očuvani mostovi trebali ostati kao zalog za budućnost, jer to su sada urbani mostovi, koji uglavnom više ne služe željeznici.
Agošton Gergeljy pozdravio je napore udruge Pro Torpedo u očuvanju riječke industrijske baštine i govorio o povijesnim okolnostima iz vremena gradnje željezničkih mostova. Zamjenik riječke gradonačelnice Vedran Vivoda rekao je kako su u završnoj fazi pregovori da se željeznički most Rječina 3 spasi od propadanja te će u skoro vrijeme biti obnovljen i otvoren. Ovi željeznički mostovi su dokaz da je Rijeka uvijek bila, a pogotovo krajem 19. i početkom 20. stoljeća, jedan industrijski gigant, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Austro-ugarskoj, pa i šire, istaknuo je Vivoda.
Izložbu je pripremila Udruga za promicanje i očuvanje riječke industrijske baštine Pro Torpedo, uz pokroviteljstvo Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Državnog arhiva u Rijeci, a na postamentima na Korzu bit će otvorena do 1. srpnja.
