EU-fondovi, novi višegodišnji financijski okvir 2021.-2027., te tzv. krizni fond ili fond za oporavak „Next Generation“, trenutno su apsolutna top-tema u Hrvatskoj.

U okviru ovih linija ispregovarano je ukupno čak 22 milijarde eura koje u narednom razdoblju možemo povući, a ključno je pitanje, na svim razinama, od državne, lokalne, do privatnih poduzetnika, kako to učiniti i kako povećati apsorpcijski potencijal da bi se novac do krajnjih korisnika spuštao u većoj mjeri no što je bio slučaj u proteklom razdoblju. Sada je dakle na raspolaganju još više novca, a ključne riječi su: digitalno i zeleno.

U svemu ovom konzultanti su važna karika koja poduzetnicima i javnim tijelima može pomoći u pripremi projekata, te upravo na tom području Aestus Konzalting, poslovna divizija riječke grupacije Aestus Grupe, ima veliko iskustvo i istrenirani tim koji se na ovakvim projektima već dokazao. Ono što ih razlikuje od ostalih su pristup u stvaranju projektnih ideja i to putem design thinking radionica i perceptualnih mapa koje su u ovom ključnom periodu najbolji alat za poduzetnika da kreira najoptimalniju ideju za svoje poslovanje i prihvatljivu za financiranje. Ovim putem pozivaju poduzetnike da se jave i ugovore ovaj paket, koji je tijekom kolovoza i rujna zbog pripreme za „Next generation“ fond besplatan.

Naime, Aestus Konzalting divizija poduzetnicima i jedinicama lokalne samouprave nudi usluge poslovnog savjetovanja, izrade poslovnih planova, izrade projektnih prijava za natječaje na EU fondove i potpore u Hrvatskoj, pomoć kod ishođenja kredita te provedbu projekata. Sada posebno sve prate i pripremaju, kako bi klijentima omogućili da što kvalitetnije iskoriste ovu veliku priliku. Aestus Konzalting tim čine: Sandra Anić, voditelj Konzalting divizije, Goran Lučin, koji je član tima i projektni voditelj, te član Uprave Aestusa i Patricia Sečen, član tima, projektni voditelj. Anić tumači da je, što se tiče iduće financijske perspektive, prvi korak naravno na Vladi, koja mora donijeti Nacionalnu razvojnu strategiju 2020.-2030. Savjetovanje za tu strategiju definirano je za listopad i svakako bi trebalo, ističe Anić, s tim požuriti, da bi i jedinice lokalne samouprave mogle na vrijeme zaključiti svoje strategije razvoja, kao preduvjet za prijavljivanje na natječaje. Isto vrijedi i za poduzetnike, koji ovaj period trebaju iskoristiti da se adekvatno pripreme i što spremniji dočekaju buduće natječaje. Kao i u prethodnoj financijskoj perspektivi tako i u budućoj najviše će sredstava povući oni koji se na vrijeme krenu pripremati. Aestus tu ima rješenje.

– Naš tim radi upravo na kvalitetnoj pripremi krajnjih korisnika, poduzetnika i jedinica lokalne zajednice, da se, kada se za to stvore uvjeti, a nadamo se da će to zaista biti što prije, uključimo u taj proces i povučemo sredstva. Kada kažemo adekvatna priprema, to se radi tako da kod poduzetnika ili kod jedinica lokalne samouprave kreiramo košaricu projekata. Aestus d.o.o., odnosno naša konzalting divizija,  našim klijentima pristupa koristeći najbolje svjetske prakse kroz PMI metodologiju koja je predvodnik u svijetu projektnog menadžmenta. Svaka projektna ideja dodatno se razrađuje po principu design thinking radionica i perceptualnih mapa. Na design thinking radionici uključujemo sve alate koji su nam važni da bi uopće mogli doći do neke validne ideje koja ima potencijal na tržištu, a putem perceptualne mape, smještamo je u okviru određenog natječaja, odnosno dolazimo do informacije koliko je za pojedini natječaj prihvatljiv, a koliko možda odstupa i slično. Na taj način unosimo standardizaciju u postupku razvoja projektnih ideja koja garantira kvalitetu te da svaki prijedlog bude u visokom stupnju spremnosti za prijavu na financiranje. Perspektiva je ispred nas, određeni iznos novca je ispred nas, imamo sada i iskustvo iz prethodnog razdoblja i treba to iskoristiti. U prethodnom razdoblju su mnogi mislili da se sredstva mogu povući i bez vizije o poslovanju. No, to naravno nije dobar pristup: poduzetnik, institucija, mora znati za što novac treba, te pokušati svoju potrebu prilagoditi natječaju. Sada projekte treba promatrati kroz ‘smart’ i ‘green’ horizontale, jer to su nove horizontale za europska sredstva. Ako pričamo o javnom sektoru, više se niti jedan razvojni projekt, bilo da je riječ o infrastrukturi, kanalizaciji, cesti, ili pak o izgradnji dječjeg vrtića, škole i slično, ne može promatrati bez digitalne komponente. Za poduzetništvo je osim ove ‘smart’ i digitalne komponente, važan i ‘green’, odnosno zeleni aspekt održive ekonomije. Na taj način treba razmišljati o svakom projektu, da bude prihvatljiv za iduću financijsku perspektivu, tumači Anić. Dodaje da će, što se tiče sektorske politike, ponovno aktualan biti turizam, što u prethodnoj omotnici nije bio slučaj. Tu je, kaže, šansa za lokalne poduzetnike, s obzirom na strukturu naše ekonomije. Naravno, najveći naglasak bez obzira na sektor će biti poticanje inovacija. Inače, klijenti Aestus konzaltinga mahom su poduzetnici i jedinice lokalne samouprave iz Primorsko-goranske i Istarske županije, ali i iz cijele Hrvatske. Iz područja infrastrukture za JLS-ove potegnuli su preko 20 mil. kn. bespovratnih sredstava, dok su za poduzetnike ostvarili oko 40 mil kn. bespovratnih sredstava. U inovacijama su posebno „doma“ što potvrđuje najveći dodijeljeni broj bodova pojedinom projektu na natječaju Inovacije novoosnovanih MSP-ova faza I, a i sami prijavljuju i provode vlastite inovativne ideje putem bespovratnih sredstava.

Lučin podsjeća da u zadnjoj financijskoj perspektivi, od 2014.-2020., sustav nije bio posve spreman.

– Imali smo „rupu“ od godinu i pol dana, u smislu da su tek 2016. krenuli natječaji koji su trebali ići 2014. Sve je to utjecalo na uspješnost povlačenja, no u zadnjih sedam godina Vlada je jako puno napravila u smjeru digitalizacije, komunikacije i brzine provedbe, stoga smo optimisti: sustav se ipak uhodao i daleko bolje funkcionira nego prije, kaže Lučin. Next Generation trebao bi, krenuti prije početka same perspektive – negdje u kasnu jesen, početkom zime. Ne znaju se još detalji, no čekamo na toj sponi i apeliramo na poduzetnike da se što prije krenu pripremati u čemu im možemo pomoći, ističe Lučin.

Anić kaže da je osnovna poruka poduzetnicima da dobro razmotre za što im točno treba novac, a da bi mogli prebroditi aktualnu krizu. Kao i u prethodnoj perspektivi tako i u budućoj tko bude bolje pripremljen taj će povući najviše sredstava i stoga je važno da poduzetnici s konzultacijama krenu već danas. Ne treba posebno naglašavati da se pripremom za buduće financijsko razdoblje u principu pripremamo na sve potencijalne ekonomske nestabilnosti, pa tako onaj tko je bolje pripremljen ima bolju šansu prebroditi krizna razdoblja i time biti konkurentniji.

Sandra Anić, voditelj Konzalting divizije
Foto Marko Gracin

– Kao konzultanti, poduzetnicima možemo pomoći da kroz radionice i pripremu iskristaliziraju i poslože svoje ideje. Tako smo radili i do sada, a sada se priča modificira prema digitalnom i zelenom. No, poduzetnik ipak mora znati što hoće, ne može samo doći i reći da želi novac. Isto tako, i kad je lokalna samouprava u pitanju, također smo tu da im kroz radionice pomognemo oko novih razvojnih strategija, kao temelja za povlačenje sredstava iz nove financijske perspektive, kaže Anić.

prva konzultacija za poduzetnike u Aestusu je besplatna, kao i početna design thinking radionica

 

Sandra Anić, voditelj Konzalting divizije

– Poduzetnik se ne bi trebao opterećivati što je iz koje omotnice, perspektive, kako se koji natječaj ili program zove i slično. To je naš posao. Poduzetnik mora voditi brigu o sebi, za sebe, kako će doći do svoje ideje, što će ponuditi. U svemu tome pomaže mu i naš design thinking, koji vas tjera da koristite ‘out off the box’ materijale i alate, a da bi došli do nečega što je vrlo opipljivo, tumači Anić. Inače, prva konzultacija za poduzetnike u Aestusu je besplatna, kao i početna design thinking radionica, a ako se poduzetnik odluči, onda ga Aestus tim dalje vodi kroz cijeli proces.

– Kada je krenula priča s EU-fondovima, negdje 2014., bilo je puno onih koji su razmišljali „kako mogu izvuć’ novac“, što je krivi pristup. Može se desiti da netko tu i tamo i na taj način dobije sredstva, no to ništa nije dugoročno već jednokratno i nije razvojno. Primjećujemo da je zadnjih sedam godina i sama poduzetnička scena, oni koji su već imali iskustva, počela razmišljati obratno, upravo onako kako bi trebalo, a to je – „što meni treba“. Mi smo tu da budemo spona od inicijacije projekta do realizacije, te da na vrijeme imamo sve spremno. Tako je puno lakše i nama kao konzultantima i našim klijentima, poduzetnicima, zbog kojih se sve i radi, tumači Lučin. Kaže da su se upravo poduzetnici, mikro, mali i srednji, u prethodnom EU-razdoblju pokazali zapravo kao najfleksibilniji i najuspješniji u povlačenju sredstava. Sporije su ustvari išli ovi veliki infrastrukturni projekti, gdje je proces često kočila javna nabava, te bi se sve prolongiralo i usporavalo.