Opasne komplikacije

Opasni post-covid upalni sindrom u Rijeci se dosad pojavio kod dvoje djece: ‘Najčešće se javlja četiri tjedna nakon bolesti’

Barbara Čalušić

Foto arhiva NL

Foto arhiva NL

Jedno je dijete bilo hospitalizirano dva tjedna, od čega je četiri dana ležalo na intenzivnoj COVID-jedinici u našoj klinici, kaže predstojnica riječke Klinike za pedijatriju prof. dr. Jelena Roganović



Multisistemski inflamatorni sindrom (MIS-C) od čijih je posljedica kao najmlađa žrtva koronavirusa u Hrvatskoj proteklog vikenda u Zagrebu preminuo 11-godišnjak, dosad je na Klinici za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka zabilježen u dva slučaja.


Srećom, u oba su se slučaja djeca potpuno oporavila.


– Dosad smo imali dvoje djece s MIS-C-om od čega je jedno dijete imalo lakši oblik bolesti, a drugo teži. Djeca su se u potpunosti oporavila. Jedno je dijete bilo hospitalizirano dva tjedna, od čega je četiri dana ležalo na intenzivnoj COVID jedinici u našoj klinici, kaže predstojnica riječke Klinike za pedijatriju prof. dr. Jelena Roganović.




Prema njezinim riječima, radi se o izuzetno rijetkom sindromu u djece kojem je prilično teško utvrditi učestalost.


Razlog tome je što je zbog same simptomatologije teško utvrditi i učestalost koronavirusa kod djece. Pretpostavlja se da u ukupnoj populaciji zaraženih koronavirusom, između dva i sedam posto otpada na djecu.


Od toga jedan dobar dio djece uopće nema simptoma, a jedan dio djece ima blage simptome.


– Sigurni smo da je MIS-C vrlo rijedak. Kad se pojavi, on zahvaća više organa, a javlja se najčešće četiri tjedna nakon preboljele bolesti.


Pritom nam je važan imunološki odgovor kod pacijenta na virus, a danas znamo da ovaj virus ima veliki genom koji je odgovoran za različita oštećenja različitih organa.


Sindrom karakterizira i visoka temperatura koja traje tri dana i dulje, a ono što je posebno karakteristično, jest loše opće stanje djeteta, objašnjava Roganović.


Šarolika slika


Klinička slika ovog sindroma u djece u pravilu je vrlo šarolika pa se može javljati i osip, konjuktivitis, crvenilo, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev, no liječnike posebno zabrinjava zahvaćanje vitalnih organa – srca, bubrega i pluća.


– Srećom, postoji terapija koja nam je na raspolaganju i koja je imunosupresivna te smiruje imunološki odgovor, ističe Roganović, upozoravajući da liječnike posebno zabrinjava pojava ovog sindroma u djece s drugim kroničnim stanjima.


U posljednje vrijeme potvrđeno je da se MIS-C pojavljuje u tzv. U-dobnoj distribuciji zahvaćajući malu djecu u dobi od godinu do dvije te stariju školsku djecu.


Riječki pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje smo kontaktirali nisu se susreli s ovim sindromom, ali se s koronavirusom u djece susreću prilično često.


Kako kaže dr. Dolores Gall-Sviderek, simptomi COVID-19 u djece su najčešće kratkotrajni i prolazni.


– Slike su različite pa bilježimo povišenu temperaturu, povraćanje, proljeve i kašalj te je teško bez testa za neku simptomatologiju reći da nije u pitanju COVID-19.


Ovakve situacije, kao što je tragičan slučaj dječaka iz Zagreba, iznimno su rijetke, ali i iznimno opasne.


Sve virusne bolesti slabe imunitet organizma te su djeca nakon njih osjetljivija, kaže Gall-Sviderek.


Dodaje kako se koronavirusom djeca često zaražavaju i unutar obitelji pa u slučaju roditelja pozitivnih na virus, samoizolacija za djecu traje i 20 dana budući da nisu rijetki slučajevi u kojima su djeca postala pozitivna nakon desetog dana od samoizolacije.


Brzo pogoršanje


Pedijatar dr. Sanjin Kilvain također potvrđuje da su kliničke slike COVID-19 u njegovoj ordinaciji vrlo blage.


– Izuzetak su oni koji prethodno boluju od kroničnog bronhitisa što se rješava uvođenjem antibiotske terapije. Najmlađe dijete pozitivno na koronavirus koje se liječilo u mojoj ordinaciji imalo je dva mjeseca i sve je prošlo u redu.


Nažalost, autoimuni vaskulitisi koji zahvaćaju organe, događali su nam se kod drugih virusnih bolesti u pred-COVID vremenima.


Kada imate upalu krvnih žila, onda ona postupno zahvaća sve organe, pa imate situacije poput Henoch-Schönlein purpure za koju se zna da može biti posljedica bolesti.


Kod djece se, nažalost, puno pogoršanja odvija jako brzo i strašno je kad se dogodi tragedija kakva se dogodila s dječakom u Zagrebu.


U takvim slučajevima ne možemo govoriti o brojkama i postocima jer kad se ovako nešto dogodi, onda je to 100 posto, smatra Kilvain.


Kako dodaje, u više je navrata kod djece koja su preboljela koronavirus, indicirao kontrolne post-COVID slike.


– To, na sreću, najčešće radimo da umirimo roditelje jer smatramo da je i to jako bitno budući da miran roditelj doprinosi ozdravljenju djeteta, zaključuje Kilvain.


Roditelji, ali i liječnici moraju biti oprezni


Jučer je na presici Nacionalnog stožera bilo govora o dječaku koji je umro od rijetkih i teških komplikacija nakon zaraze koronavirusom.


Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da je dječak prebačen iz Klaićeve u Kliniku za zarazne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« kako bi mu se omogućilo što bolje liječenje.


Dodao je i da stanje dječaka u početku nije ukazivalo na koronavirus, no da je, kada je zaraza utvrđena, pacijent prebačen na Kliniku za infektivne bolesti.


On i ravnateljica Klinike za zarazne bolesti Alemka Markotić upozorili su roditelje, ali i sve zdravstvene radnike na oprez kod ovog sindroma i važnost testiranja.


– Opisana je pojava ovog multisistemskog inflamatornog sindroma i kod asimptomatske djece kojima je inicijalna bolest bila asimptomatska.


Ovo opasno i opsežno zbivanje nikad ne ide bez simptoma. Visoka temperatura, glavobolje, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev, signali su koji roditeljima moraju postati sumnjivi i moraju otići liječniku.


Vrlo je malo vjerojatno da će netko iz čistog zdravlja ući u ovakvo multisistemsko zatajanje. Kada krene ovakav poremećaj, prisutna je opsežna simptomatologija i to je signal roditeljima da moraju najozbiljnije razmisliti o stanju svog djeteta, poručio je Beroš.


– Ovo je upozorenje za sve zdravstvene djelatnike, ako dijete ne dođe direktno kod pedijatra ili infektologa. Bitno je da razmišljaju o ovom sindromu i da se djeca testiraju.


Nema potrebe da se od svake temperature radi panika, no roditelji trebaju voditi računa o stanju svog djeteta, istaknula je Markotić.