SENJ- Gradski muzej Senj, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Grad Senj i Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Senj organiziraju predstavljanje knjige „Stepinac stamen k’o Velebit: tri priče o životu na vrletima Velebita i uz morski žal“ mons. dr. Jurja Batelje, postulatora kauze za proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca i kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkog..

Predstavljanje će se održati 14. listopada 2026. (srijeda) s početkom u 18.30 u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva u Senju, a knjigu će predstaviti mons. dr. Juraj Batelja te moderatorica predstavljanja Ana Vukelić Biondić, kustosica Gradskog muzeja Senj.

Za ljude senjskog kraja i širega podvelebitskog prostora Velebit nije samo planina; on je životni prostor, identitet i pripadnost, simbol postojanosti.

Ponešto su i ljudi ovoga kraja poprimili od planine – čvrstinu, snagu, prkos i vjeru. Između mora i planine oblikovao se život ljudi generacijama, a iskustvo jednog naraštaja prenosilo se na drugi; upravo o tomu i govori ova knjiga kroz tri priče konkretnih ljudi i obitelji Martina Marune iz Mekih Dolaca (Jasenice), Lucije Dušević iz Ljupča i Damira Novakovića iz Posedarja.

Podvelebitski narod kroz povijest je pokazao živu i postojanu vjeru, onakvu kakvu je papa Pio XII. opisao na sljedeći način: Vi imate u naravi svojoj one tvrdoće i stalnosti poput vaših planina. O, da bi se taj karakter iskazao u čvrstoći vaše djedovske vjere! Čvrsta i stalna treba da je ta vjera, kao što je stanac kamen s vašeg Velebita, koji prkosi burama i olujama. U teškim trenutcima i izazovima svakodnevice te političkim mijenama oslonac je bio upravo bl. Alojzije Stepinac i njegovo svjedočenje vjere.

Povijesni nam izvori otkrivaju kako je mons. dr. Alojzije Stepinac boravio u Senju tri puta. Prvi dolazak u Senj dogodio se 27. studenoga 1934., kada je predvodio pogreb senjskog biskupa mons. dr. Ivana Starčevića. U srpnju 1935. boravio je u Senju drugi put, i to u prigodi ustoličenja senjskog biskupa mons. dr. Viktora Burića, a treći put je bio 15. listopada 1937. kada je služio sv. misu u kapeli Biskupskog dvora u Senju.

Predstavljanje ove knjige u Senju prilika je da se tema bl. Alojzija Stepinca ponovno vrati u javni i kulturni prostor grada te aktualizira u poveznici s podvelebitskim prostorom, ali i kroz suvremena pitanja o vrijednostima, pamćenju i identitetu.