Izlazak na izbore je važan, ali ne radi se o obliku dužnosti, već o određenoj vrsti privilegije. Svaki izlazak na izbore predstavlja neki oblik vršenja moći nad drugima.

Toga često nismo svjesni, ali kada izađemo na izbore i glasamo, uređujemo kako će politička zajednica izgledati. Odnosno, mi odlučujemo o sudbinama drugih.

Sama mogućnost da izlazimo na izbore je mogućnost da utječemo na druge. Zato je važni izaći i glasati, ali ne samo izaći, već biti informiran.

Jer našim glasom utječemo na javne politike i zakone koji utječu na sve građane, kaže doc. dr. sc. Ivan Cerovac s riječkog Filozofskog fakulteta, jedan od panelista na tribini “Glas mladih”, što je održana na riječkom Građevinskom fakultetu, u organizaciji Hrvatskog radija i riječkog sveučilišta.

Motivacija za europske izbore

Cilj tribine je motivirati mlade da izađu na izbore za Europski parlament koji će se održati u nedjelju 9. lipnja ove godine. Jer, dosad je odaziv na te izbore u Hrvatskoj bio vrlo slab, 2013. kada smo ušli u EU odazvalo se samo 21 posto birača, 2014. godine 25. posto, a 2019. 30 posto, što je ispod prosjeka europske unije.

Prosjek EU za 2014. bio je 42 posto, a za 2019. godinu 50 posto izlaznosti. Naravno, želja je motivirati mlade da i sudjeluju i na drugim izborima, parlamentarnim, lokalnim i za predsjednika RH.

Uz Cerovca panelisti na tribini bili su Sunčana Glavak (HDZ) zastupnica u Europskom parlamentu, Slaven Hojski iz Državnog izbornog povjerenstva te Lana Par, predsjednica Studentskog zbora riječkog sveučilišta.

Pozvana je bila i Romana Jerković SDP-ova europarlamentarka, no bila je spriječena doći. Voditelji su bili novinari Hrvatskog radija Lena Stojiljković i Ivan Fedor.

“I moj glas je bitan!”

Slaven Hojski iz DIP-a govorio je o njihovu projektu “I moj glas je bitan!” u kojem su obilazili srednje škole u Hrvatskoj, upoznavajući maturante s izbornim procesom.

Obišli su sve županije, 29 gradova, u 59 srednjih škola održano je 98 edukacija u kojima je sudjelovao više od četiri tisuće maturanata.

– U prvom dijelu sata koji imamo sa srednjoškolcima teoretski obradimo izbore, a onda ih “uposlimo” kao birački odbor. Donesemo glasačku kutiju, listiće, da vide kako će izgledati njihovo prvo glasanje, od ulaska na biračko mjesto, glasanja pa do izlaska.

Jer, punoljetnost ne donosi samo mogućnost dobivanja vozačke dozvole, nego i druga prava koja je dobro iskoristiti i aktivirati se u zajednici. Izaći na izbore i dati svoj glas demokratskim procesima, kaže Hojski.

Zasada su obuhvatili samo srednje škole, a o fakultetima razmišljaju, jer od 2021. do 2024. nije bilo izbora pa će neki prvi put izaći na njih s 21 godinom.

“Imamo rupu koju bi trebalo pokriti”

– Tu imamo rupu koju bi trebalo pokriti, kaže Hojski. Lana Par, predsjednica Studentskog zbora riječkog sveučuilišta, reći će kako su ovakve incijative bitne.

– Važno je potaknuti mlade da se aktiviraju, da se jave i iskoriste svoje glasačko pravo na svim izborima. Od onih za Europski parlament pa sve do nižih razina i do fakulteta, gdje nam ubrzo predstoje izbori za Studentski zbor.

I mi se trudimo podići izlaznost i vidljivost među studentima, tako da mislim da je jako bitno ovakvim aktivnostima studente i mlade informirati i posjetiti ih da je njihovo glasačko pravo bitno i da ga iskoriste, govori Par.

HDZ-ova europarlamentarka Sunčana Glavak kaže da su ovakve incijative dobre kako bi pokazale mladim ljudima da politika nije dosadna i komplicirana.

– Cilj i zadaća svih nas dionika u politici je da generacija Z, ne postane generacije NE, u političkom smislu. Da ih osvijestimo da su oni ti koji biraju budućnost i da mogu biti akteri društvenih procesa i promjena, kaže Glavak.

Kritike EK

Ivan Cerovac na naše pitanje o kritikama koje se često upućuju Europskoj komisiji, da ju vode birokrati koje građani nisu birači, kaže da takve kritike postoje, ali da treba uzeti u obzir da EK predstavlja, ajmo reći, izvršni dio vlasti unutar EU, kao što je Vlada izvršni dio vlasti u Hrvatskoj.

– Mi članove Vlade također ne biramo izravno nego ih se bira u parlamentu. Članovi EK se biraju na još složeniji način. Mislim da nije nužno potrebno da članovi EK-a budu izabrani kao direktni rezultat izbora, već da je dobro da ih predstavnička tijela biraju i utječu na njihov izbor, budući da imaju različite uloge u sustavu trodiobe vlasti.

Izbor članova EK koji spominjete sam po sebi ne bi trebao biti problem, ali ono što može biti problem je suradnja između različitih grana vlasti.

Ideja je da bi se doprinos koji građani imaju trebao odraziti kroz predstavnike, parlamentarce, koji bi trebalo djelovai i upućivati Europska komisiju što i kako, a ne pustiti ju sa strane da radi svoje. To bi trebao biti kontinuirani dijalog između različitih grana vlasti, kaže doc. dr. sc. Ivan Cerovac.