NAMET NA KREVET

Grad Rijeka želi povećati paušal na turističke krevete na 199 eura. Iznajmljivači pristaju na – 75 eura

Alenka Juričić Bukarica

Zbog povećane konkurencije i unatoč ukupnom rastu broja dolazaka i noćenja turista, cijene i popunjenost apartmana u Rijeci ove godine u odnosu na lani okvirno su bili manji za 10 posto / Snimila Angela MAKSIMOVIĆ

Zbog povećane konkurencije i unatoč ukupnom rastu broja dolazaka i noćenja turista, cijene i popunjenost apartmana u Rijeci ove godine u odnosu na lani okvirno su bili manji za 10 posto / Snimila Angela MAKSIMOVIĆ

Iznajmljivači poručuju da njihov prijedlog odgovara sadašnjem porezu i prirezu povećanim za dio poreza koji ide Županiji i sve to uvećano za godišnju stopu inflacije



Riječki iznajmljivači pozivaju gradske vijećnike da ne prihvate u Nacrtu prijedloga Odluke o visini paušalnog poreza po krevetu na području grada Rijeke predloženi iznos od 199 eura umjesto sadašnjih 60 eura i predlažu da novi iznos poreza bude 75 eura, što odgovara sadašnjem porezu i prirezu povećanim za dio poreza koji ide Županiji i sve to uvećano za godišnju stopu inflacije.


Utrostručenje


Zaključeno je to na Skupštini Udruge privatnih iznajmljivača grada Rijeke na kojoj su iznajmljivači i formalno iskazali protivljenje prijedlogu Grada da se paušal digne na 199,08 eura, dakle na maksimum, a o čemu pred kraj godine konačnu riječ ima dati Gradsko vijeće.


Time bi se Rijeka našla u probranom društvu gradova poput Dubrovnika i Splita koji su već digli paušal na maksimum, s time da Split maksimum ima samo u staroj gradskoj jezgri, kao i Zagreba i Pule koji to namjeravaju napraviti.




U Rijeci, prema podacima Turističke zajednice grada Rijeke, trenutno ima oko 1.600 iznajmljivača koji u svojim objektima imaju oko 5.000 kreveta i čine više od polovine smještajnih kapaciteta u gradu.


Njihov broj se iz godine u godinu povećava, no indikativno je i da je u nekomercijalnom smještaju registrirano praktički dvostruko više smještaja, odnosno oko 3.200 objekata s više od 11.000 kreveta. A ne plaćaju praktički ništa.


Rijeka još nije postigla prepoznatljivost

Manifestacije koje Grad organizira u maloj mjeri se mogu smatrati razlogom dolaska u destinaciju. One su dobro posjećene i dobro ocijenjene od turista, i sigurno upotpunjuju doživljaj grada, ali nisu razlog dolaska turista u grad i to treba priznati – Rijeka još uvijek nije postigla prepoznatljivost na turističkom tržištu.


To je još jedan razlog zbog kojega nije prihvatljivo paušalni porez na ležaj u turističkom iznajmljivanju podignuti na maksimalni dozvoljeni iznos. Rijeka kao destinacija nije ni Dubrovnik, ni Split, ni Zadar, ni Zagreb, kažu u Udruzi riječkih iznajmljivača.

U riječkoj Udruzi iznajmljivača kazali su kako bi drastično povećanje poreza bitno smanjilo dohodak iznajmljivača i ugrozilo opstojnost djelatnosti od koje neizravnu korist kroz potrošnju turista imaju mnoge druge djelatnosti, a time i Grad i svi građani Rijeke.


Ali i da je apsurdno da se s jedne strane gradonačelnik hvali povećanjem dolazaka i noćenja turista, dok Upravni odjel za financije taj argument koristi za utrostručenje poreza, obrazlažući da se zbog kontinuiranog rasta broja turista povećava pritisak na komunalnu infrastrukturu, a ignorira činjenicu da je predmet odluke paušalni porez na dohodak, a ne komunalna naknada.


Ukazali su i kako u računicu treba uzeti i broj odlazaka stanovnika iz Rijeke posljednjih desetljeća te da je većina privatnih iznajmljivača uredila apartmane u postojećim objektima u kojima su prethodno stanovali građani Rijeke.


Većina privatnih iznajmljivača uredila apartmane u postojećim objektima / Snimio Vedran KARUZA


– Novo opterećenje stvaraju novogradnje, međutim one se u većini koriste za stanovanje, a ne za turističko iznajmljivanje i grade se planski, a pitanje komunalnog opterećenja ne odnosi se na privatne iznajmljivače, već na investitore koji ulažu i zarađuju gradnjom i prodajom tih nekretnina.


Svi stanovnici grada Rijeke kontinuirano izdvajaju sredstva za komunalnu naknadu koja se kontinuirano povećava i koja bi se trebala koristiti za kontinuirano održavanje i unapređenje komunalne infrastrukture i nepošteno je ulaganju u nju prelomiti preko leđa privatnih iznajmljivača, navode iznajmljivači.


Računica


Mnogi privatni iznajmljivači otplaćuju kredite za svoju nekretninu, ali svi moraju svakih par godina mijenjati namještaj i ostalu opremu i podizati kvalitetu smještaja kako bi ostali konkurentni, a riječki apartmani imaju izuzetno visoku prosječnu ocjenu na platformama za buking.


Na naš upit zbog čega se predlaže 75 eura paušala, Nenad Miculinić iz Udruge iznajmljivača grada Rijeke kazao je kako bi usporedbom godišnjih prosječnih prihoda i rashoda apartmana s 4 kreveta i uz porez kakav predlaže Upravni odjel za financije dohodak iznajmljivača uz naporan rad koji uključuje čišćenje, dočekivanje gostiju, pranje posteljine i ostalo, bio za 200 do 300 eura ili jedva 17 do 25 eura mjesečno veći nego od dugoročnog najma identičnog dvosobnog stana, s time da kod podstanarstva vlasnik ne ulaže svoj rad.


Marko Filipović / Foto : Angela MAKSIMOVIĆ


Filipović: Treba se okrenuti dugoročnom najmu

Na naš upit, otvoreno pismo riječkih iznajmljivača komentirao je i riječki gradonačelnik Marko Filipović.


– Nitko nije sretan kada za bilo što mora izdvojiti veću svota novca no što je to činio ranije pa u tom kontekstu razumijem nezadovoljstvo iznajmljivača.


No, stvari gotovo nikada nisu crno-bijele pa tako niti sada. Prije svega treba reći da se radi o godišnjem porezu pa će tako, po novoj odluci, iznajmljivač koji iznajmljuje apartman s tri kreveta godišnje plaćati 600 eura, a ako tu cifru podijelimo na cijelu godinu mjesečno će to biti 50 eura.


Trenutno to, s paušalnim porezom od 60 eura po krevetu iznosi 180 eura godišnje, odnosno samo 15 eura mjesečno. S druge pak strane, osobe koje svoje nekretnine daju u najam, kako se to popularno kaže podstanarima, a ne turistima, godišnje već sada plaćaju porez od otprilike 600 eura, ako uzmemo u obzir da je prosječna cijena najma 500 ili 600 eura mjesečno, ponovio je Filipović »gradsku računicu« navodeći kako se prijedlogom izmjene prije svega išlo prema približavanju davanja koja su obavezne plaćati ove dvije kategorije i to s ciljem da se dio sadašnjih iznajmljivača apartmana okrene dugoročnom najmu kako bi se radi veće ponude na tržištu zaustavio suludi rast cijena najma stanova za podstanare.


Dodao je kako si prosječna obitelj, koja nije bila te sreće da si može priuštiti kupnju stana ili pak da naslijedi nekretninu, sve teže može podmirivati troškove najma stana u kojem žive.


– Ovom smo odlukom išli prvenstveno u smjeru pomoći njima. Što se pak tiče studenata, ovo posredno može pomoći i njima što je svakako dobro, no primarni cilj su obitelji ili samci koji u Rijeci žive u unajmljenim stanovima.


Dalje, što se tiče navoda koji idu u smjeru masovnog prodavanja sadašnjih apartmana strancima koji će onda nelegalno poslovati u našem gradu, mislim da su mogućnosti da se dogodi taj scenarij zaista male i zbilja ne vjerujem da će doći do toga. Kao što sam rekao, očekujem da se nakon podizanja poreza dio iznajmljivača okrene dugoročnom najmu, no jasno je da će dobar dio iznajmljivača ipak nastaviti s turističkim najmom jer će to i dalje ostati prilično unosan posao.


Zbog svega navedenog moj je prijedlog Gradskom vijeću da visina paušala za iznajmljivače po krevetu bude 199,08 eura, odnosno maksimum koji zakon predviđa, a koliko znam u tom će smjeru ići i neki drugi gradovi, zaključio je riječki gradonačelnik.

– Naime, na sadašnjih 60 eura, Grad dobiva 7,80 eura prireza. I sada oni gledaju kako nadoknaditi taj dio prireza. Stvar je u tome da je prirez bio samo gradski prihod, a porez se dijeli između Grada i Županije.


Uglavnom, našom smo računicom došli do toga da bi se porez trebao podignuti za 10,14 eura da bi Grad Rijeka nadoknadio ono što je izgubio ukidanjem prireza.


Na to smo dodali i stopu inflacije i tada smo došli do toga da bi ukupan iznos paušala koji bi pokrio gubitak prireza i inflacije bio nešto više o 74 eura, dakle, zaokruženo na tih predloženih 75 eura.


To je dakle cifra pri kojoj Grad ne gubi ništa. Osim toga Gradu u prilog ide povećanje broja kreveta u privatnom smještaju, jer više kreveta znači više ubranog poreza.


Suprotno od toga, zbog povećane konkurencije i unatoč ukupnom rastu broja dolazaka i noćenja turista, cijene i popunjenost apartmana u Rijeci ove godine u odnosu na lani okvirno su bili manji za 10 posto što je uz rast troškova zbog inflacije znatno utjecalo na smanjenje dohotka iznajmljivača, pojasnio je Miculinić.


Samo solidna plaća


Ukazao je i kako iznajmljivače ne treba stavljati u isti rang s hotelima, s obzirom da većina njih nije u sustavu PDV-a što znači da ne mogu odbijati tih 25 posto pri investiranju, kupnji opreme i ostalo.


A samim time i godišnji im je prihod manji od 40.000 eura. Od tog iznosa treba odbiti agencijske provizije, PDV na usluge stranih agencija, boravišnu pristojbu, porez, turističku članarinu, troškove struje, vode, plina, troškove čišćenje, troškove sredstva za čišćenje i održavanje, troškove potrošnih potrepština u apartmanima, troškove kontinuiranog održavanja nekretnina i servisiranja uređaja…


– Ne radi se o enormnim zaradama kako se nerijetko u medijima prikazuje, nego o solidnoj plaći uz uvjet da privatni iznajmljivač posluje sa svoja četiri apartmana, kažu u Udruzi, napominjući kako donošenje odluke o visini paušalnog poreza po krevetu treba svakako uzeti u obzir i cijenu smještaju koju je moguće postići.


Rijeka ne može postići cijenu noćenja i popunjenost apartmana kao, primjerice Dubrovnik, i nije u redu da onda paušalni porez bude identičan.


Kažu i kako je potrebno sagledati i širu sliku turističkog iznajmljivanja. Naime, svi ti turisti borave u gradu nekoliko dana i troše svoj novac u restoranima, trgovinama, benzinski pumpama, frizerskim salonima…


I cijeli navedeni uslužni sektor ima od toga koristi, a naravno i jedinica lokalne samouprave kojima i oni plaćaju poreze. Nadalje, novac koji privatni iznajmljivači zarade, potroše ga i taj način sudjeluju u ciklusu koji direktno korespondira s BDP-om.


Radovi u Rijeci tijekom cijele godine / Foto NL arhiva


Zabraniti radove ljeti

 


Tijekom ljetnih mjeseci od više iznajmljivača dalo se čuti i primjedbe na građevinske radove. Odnosno činjenicu da se sva građevinska mašinerija u vršnoj sezoni sjati u Rijeku jer u okolnim turističkim gradovima u pravilu od sredine lipnja pa do početka ili sredine rujna imaju moratorij na građevinske radove kako se ne bi smetalo gostima.


Rijeka, iako većina gostiju i ovamo dolazi upravo u ljetnim mjesecima, takvu zabranu radova za sada nema pa je bilo i pritužbi gostiju, a i loših recenzija zbog buke. Hoće li i Rijeka ići tragom zabrane radova ljeti za sada se ne zna.

– Hipotetski, ako se dogovorimo i zaključamo svoje apartmane na mjesec dana, nećemo samo mi izgubiti, nego kompletan ugostiteljski, trgovački i kulturni sektor kao i sve ostale uslužne djelatnosti te državni, županijski i gradski proračun, kažu iznajmljivači.


Neprimjerena komparacija


Navode i kako nisu iznajmljivači krivi što studenti ne mogu naći stan, već se paralelno s razvojem riječkog sveučilišta moglo izgraditi i dodatan broj studentskih domova.


Ali i kako je gradonačelnikova komparacija s dugoročnim najmom potpuno neprimjerena jer se radi o potpuno drugačijim djelatnostima i zakonima koja se njih odnose.


Naime, zakon uvelike štiti najmoprimce pa nije začuđujuće da se vlasnici nekretnina rjeđe odlučuju na tu vrstu djelatnosti.


– Mogući i vrlo vjerojatan scenarij je taj da privatni iznajmljivači odustanu od posla turističkog iznajmljivanja, prodaju svoje apartmane, koje će vjerojatno kupiti stranci i nastaviti ih iznajmljivati svojim »prijateljima« ne plaćajući državi ni gradu Rijeci ništa, poručili su iz riječke udruge iznajmljivača.


Gradski prijedlog o povećanju paušala je na javnom savjetovanju do 8. studenoga.