RIJEKA – Točno devet mjeseci od pojave prvog slučaja zaraze koronavirusom u Hrvatskoj i šest dana prije kraja 11. mjeseca, Hrvatska je s 56 preminulih od posljedica COVID-19 zabilježila sveukupno 1.501 žrtvu koja je preminula od novog virusa čiji je prvi slučaj u našoj zemlji zabilježen 25. veljače ove godine.

Devet mjeseci kasnije Hrvatska bilježi novi crni rekord s čak 3.603 novih slučajeva zaraze u jednom danu, 2.136 pacijenata nalazilo se na liječenju u bolnicama među kojima je bilo 240 onih kojima je potrebna pomoć respiratora.

Rekordan broj novih slučajeva zabilježila je i Primorsko-goranska županija čiji je posljednji rekord prije tjedan dana iznosio 287 novotkrivenih slučajeva zaraze, a danaas čak 334 novootkrivena slučajeva zaraze virusom SARS CoV-2

– Imamo 334 pozitivne osobe od preko 1.000 učinjenih testiranja te je udio pozitivnih testova premašio 30 posto i taj nam je broj u određenom porastu. Aktivnih slučajeva je 2.357, a dobra stvar je što se broj aktivnih slučajeva nije odrazio na značajan porast broja hospitaliziranih jer se taj broj i dalje kreće oko četiri do pet posto udjela među trenutno aktivnim slučajevima, kazao je glavni županijski epidemiolog dr. Dobrica Rončević.

U Kliničkom bolničkom centru Rijeka, naime, jučer je bilo hospitalizirano 105 bolesnika s dijagnozom COVID-19, od čega ih je desetero na respiratoru, a preminula je jedna osoba.

Udio starijih osoba u ukupnom broju aktivnih slučajeva zaraze u PGŽ-u, prema Rončevićevim riječima, i dalje je prihvatljiv i iznosi 13 posto, a slično se kreće i situacija s ostalim dobnim skupinama. Po udjelu zaraženih i dalje prevadalava radno-aktivno stanovništvo sa 66 posto, a udio školske populacije i dalje je na relativno niskih deset posto.

– Mlađe dobne skupine odraslih koje se može računati kao studentska populacija je na 12 posto. Prostorno gledano i dalje su dominatani Rijeka i njezin prsten, slijedi crikveničko-vinodolska regija s 12,2 posto udjela u ukupnom broju novozaraženih, a iza toga i područje Liburnije i Krka.

Dobra okolnost prostorne distribucije jest što se Gorski kotar kao žarište smirio, iako je na početku ovog vala pandemije zaraza tamo izbila s popriličnim intenzitetom. Zbog epidemiološke situacije u PGŽ-u, a još više na razini Hrvatske koja ima još veća žarišta od PGŽ-a, razmatraju se dodatne opće mjere koje bi trebale dovesti do umirenja epidemije.

KBC Rijeka kao regionalni centar koji osim PGŽ-a, pokriva i Ličko-senjsku i Istarsku županiju, još uvijek je dovoljno kapacitiran, no mora se razmišljati korak unaprijed i računati s time da će nove mjere koje će dovesti do smanjenja epidemijskog porasta svoj učinak pokazati tek za tjedan do dva. Dotad naš sustav bolničke zaštite mora izdržati sa svojim kapacitetima, upozorio je Rončević.