RIJEKA  U riječkom Bogoslovnom sjemeništu »Ivan Pavao II.« održana je konstituirajuća sjednica Vijeća Visoke bogoslovne škole u Rijeci, čime je kanonski nastavljeno djelovanje Škole bez Područnog studija Teologije u Rijeci, a počevši s idućom akademskom godinom.

Odluka iz veljače

Još u veljači ove godine Fakultetsko vijeće Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) Sveučilišta u Zagrebu, kojemu je riječka Teologija dva i pol desetljeća područni studij, donijelo je odluku o prestanku upisa i završetku izvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog Filozofsko-teološkog studija na riječkoj Teologiji te gašenju Teologije u Rijeci zaključno s akademskom godinom 2023./2024.

To znači da riječka Teologija od iduće akademske godine više neće u prvu godinu studija upisivati nove studente, no i to da će njezini sadašnji studenti nastavu i polaganje ispita do konca 2023./2024. akademske godine, kao i do sada, imati na Teologiji u Rijeci, dok će nakon toga studij moći nastaviti i dovršiti u Zagrebu, na KBF-u.

Najmanje 90 dana prije završetka akademske godine 2023./2024. KBF će donijeti odluku o prestanku djelovanja Teologije u Rijeci. Laici zainteresirani za studij teologije s područja Riječke metropolije moći će studij upisati i pohađati na zagrebačkom KBF-u ili nekom drugom visokoškolskom teološkom učilištu.

Konstituirajućom sjednicom Vijeća Visoke bogoslovne škole u Rijeci, prenosi Ured za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije, nastavlja se kanonski status i kanonsko poslanje te Škole, i ona s akademskom godinom 2020./2021., u kojoj će na njoj biti upisani prvi studenti, nastavlja svoj rad bez Područnog studija Teologije u Rijeci s kojim je povezana na građanskom području od 1995. godine.

Na konstituirajućoj sjednici Vijeća Visoke bogoslovne škole u Rijeci izabrana je uprava Škole na čelu s rektorom izv. prof. dr. sc. Nikolom Vranješom i zamjenikom rektora dr. sc. Franjom Mijatovićem, a njih je, kao i ekonoma škole vlč. Ivana Milardovića, potvrdio riječki nadbiskup i veliki kancelar Škole mons. dr. Ivan Devčić.

– Gašenjem Područnog studija Teologije u Rijeci, Riječka nadbiskupija i Riječka metropolija ne ostaju bez visokoškolske teološke ustanove. Visoka bogoslovna škola u Rijeci je fakultet s filozofsko-teološkim studijem, ali samo crkvena ustanova. Studij će biti isti kao i dosadašnji na Teologiji u Rijeci, filozofsko-teološki, i također će trajati pet godina. Profesori će biti profesori Teologije u Rijeci – svi su izrazili spremnost i želju da ostanu i profesori na Visokoj bogoslovnoj školi. S obzirom na to da je primarno poslanje Visoke bogoslovne škole u Rijeci školovanje bogoslova, kao i činjenica da je ista prema crkvenim dokumentima usko vezana uz riječko Bogoslovno sjemenište, predavanja će se održavati u prostorima Bogoslovnog sjemeništa »Ivan Pavao II.« U sadašnjoj zgradi Teologije u Rijeci, u kojoj se nalazi i Katolička osnovna škola »Josip Pavlišić«, nastavit će se održavati predavanja za studente koji još uvijek studiraju na Teologiji u Rijeci, kao i djelovanje Nadbiskupijske škole za crkvenu glazbu, Metropolitanskog pastoralnog instituta i tečajevi priprave za brak. Također, u prizemlju zgrade u uporabi će ostati dvorana za održavanje simpozija, skupština i susreta sličnog tipa. Prvi bogoslovi na Visoku bogoslovnu školu bit će, prema dosadašnjoj praksi, upisani već u lipnju ove godine na prvom upisnom roku, a drugi u rujnu, te će predavanja početi početkom listopada – objasnio je dr. Nikola Vranješ, rektor Visoke bogoslovne škole u Rijeci.

Povijesne činjenice

Podsjetio je i na povijesne činjenice koje govore da Visoka bogoslovna škola postoji od 1947. godine kada je Sjemenište iz Senja prebačeno u Rijeku i kada je Rijeka dobila veći pastoralni značaj na ovim prostorima. Komunističke vlasti nasilno zatvaraju Bogoslovno sjemenište i Školu 1955. godine, no djelovanje se nastavlja u Pazinu na Visokoj teološkoj školi do 1966.
godine. Godinu dana kasnije, 1967. Škola se vraća u Rijeku i do 1995. neprekinuto djeluje, a svojevremeno uz Školu djeluje i Institut za teološku kulturu laika.

– Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća uvodi se vjeronauk u školski sustav čime se javlja veliko zanimanje vjernika laika za studiranje i pristupanje Visokoj bogoslovnoj školi. Zbog toga se tražio način kako da se školovanje u toj ustanovi, koja je imala samo crkveni karakter i bila kanonski ustrojena, organizira da bude priznata na državnoj razini i da osobe koje to obrazovanje završe mogu predavati vjeronauk u školi. Osim toga, želja je bila ponuditi veću kvalitetu studija za laike i svećeničke kandidate. Uz svoj kanonski status, 1995. godine Visoka bogoslovna škola na građanskom području postaje područni studij KBF-a Sveučilišta u Zagrebu i otada do 2020. godine djeluje na dva područja: kanonskom i građanskom – rekao je dr. Vranješ.