Poruka hodočasnicima

Fra Antun Jesenović povodom Velike Gospe: Ne gubite vjeru i nadu, najvažnije je ostati čovjek

Sanja Gašpert

Foto I. Tomić

Foto I. Tomić

Neka ljudi budu dobri i plemeniti, bez obzira na probleme koji ih svakodnevno pritišću. Jer, svaka kriza dođe svome kraju, pa će tako i ova, a najvažnije je da iz svega izađemo uzdignute glave



Fra Antun Jesenović već je šest godina gvardijan trsatskog Franjevačkog samostana i čuvar Svetišta Majke Božje Trsatske, imenovan odlukom Kapitulskog kongresa Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda. Prvih 20 godina franjevačkog i svećeničkog života proveo je u Zagrebu, potom dvanaest godina u Čakovcu. Razgovor s njim vodili smo uoči i povodom najvećeg Marijinog blagdana – Velike Gospe, koji se posebno svečano slavi u Trsatskom svetištu, najstarijem hrvatskom marijanskom svetištu.


Kako se Trsatsko svetište sprema za blagdan Velike Gospe?


– Pripreme su već obavljene i Trsat je spreman za oko 40.000 hodočasnika, koliko ih i ove godine očekujemo. Uglavnom su to Riječani, međutim, ima vjernika iz svih dijelova Hrvatske. Naime, posebnost ovog dijela Rijeke je upravo svetište i njegovi hodočasnici koji dolaze iz cijele Hrvatske i šire. Trsat je sveto mjesto poznato po nazaretskoj kućici i bogatoj povijesti svoga Svetišta, ali istovremeno i po vjerničkoj molitvi koja ovdje stoljećima traje. U naše Svetište privlači ih i milostiva slika iz 1367. godine, koju je darovao papa Urban V.


Najava predsjednice




Pripremili smo prostor, ispovjedaonice, svećenike. Kao i svake godine, i ove smo pripremili bogat vjerski program, koji je započeo u petak blagdanskom trodnevnicom. U sklopu programa, uz svakodnevne ispovijedi, svete mise, imamo i izložbu iz ljubljanskog arhiva o hodočašću Slovenaca Trsatu iz 1933. godine, koncert popularne duhovne glazbe, hodočasničku misu koju predvodi naš provincijal iz Zagreba fra Ilija Vrdoljak, kao i nezaobilaznu hodočasničku procesiju i euharistijsko slavlje, koje će, tradicionalno, na sam blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, predvoditi riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić.


U ponedjeljak, 15. kolovoza, svete mise u Perivoju počinju već u 6 sati ujutro, a slijede u 7, 8, 9, 10, 11.30 i 18.30 sati. Prijašnjih sam godina mislio kako je prerano započeti s jutarnjom misom već u 6 sati, međutim, pokazalo se kako je ta misa jako dobro posjećena, zna biti i do tisuću vjernika, jer na taj način izbjegavaju vrućinu, posebice oni stariji. Imamo najavu da bi nas na blagdan mogla posjetiti i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, međutim, još nemamo službenu potvrdu.


Bezgrešna Marija


Zašto se slavi blagdan Velike Gospe, po čemu je on poseban među vjernicima da ga iz godine u godinu posjećuju u tako velikom broju?


– U najtoplijim danima godine Crkva slavi Marijino uzdignuće – Uznesenje na nebo. Nije to samo uznesenje u neki drugi svijet, nego u zajedništvo s Ocem i Sinom Isusom Kristom i Duhom Svetim. Katekizam Katoličke crkve piše: »Bezgrešna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, bila je s dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu, i od Gospodina uzvišena kao kraljica svemira, da bude što sličnija svojemu Sinu, gospodaru i pobjedniku nad grijehom i smrću«. Uznesenje Blažene Djevice posebno je sudioništvo u Uskrsnuću njezina Sina i anticipacija uskrsnuća drugih kršćana. Nauk Crkve naglašava da je Marija čista – sačuvana od ljage istočnog grijeha. To je posebno Božje odabranje. Bog ju je unaprijed predodredio i pozvao da bude Majka Sinu Božjemu i zato ju je od početka ljudske povijesti pripremao za tu suradničku ulogu u povijesti spasenja. Zato i ispovijedamo s lurdskom objavom da je Marija Bezgrešna. Nauk Crkve jasno naglašava istinu – dogmu da je Marija nakon tjelesne smrti dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu. Ona je već ušla u slavu uskrsnuća i raduje se u zajedništvu Boga Oca, Sina i Duha Svetoga. Istina o Mariji naglašava da, iako se preselila Kristu – Životu, jer je Majka Života, nije ostavila svijet već izbavlja od smrti naše duše. Njezina uskrsna dimenzija omogućuje joj da bude prisutna u svim svojim svetištima na svijetu, u svim crkvama svijeta i sa svim kršćanima koji joj se utječu i mole njezin zagovor. Radujmo se i mi što imamo takvu Majku koja nas u srcu nosi i strepi nad svakim od nas do konačnog sjedinjenja s Njom i Sinom njezinim u Kraljevstvu Božjem. Vjerujem da svi s ushićenjem čekamo taj trenutak.


Čuvarica Rijeke


Svake godine vjernike dočekaju neke novosti u Svetištu. Koji su noviteti u Trsatskom svetištu ove godine?


– Ova je godina na Trsatu u znaku 725. obljetnice čudesnog događaja, prijenosa nazaretske kućice iz Isusove i Marijine domovine na Trsat. Trsatsko svetište proslavilo je svetkovinu čuvarice Rijeke -– Majke Božje Trsatske. Hodočasničku procesiju i svetu misu predvodio je riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić, a iz Jeruzelama je stigao i prigodan dar. Naime, nakon procesije i zavjetne mise u crkvi Majke Božje Trsatske, u svetište je, iza oltara, postavljena relikvija iz spilje Navještenja iz Nazareta. Kao dar Trsatskom svetištu, iz Jeruzalema ju je donio gvardijan nazaretske bazilike fra Bruno Varriano. Riječ je o kamenu iz zida u Nazaretu, koja nama predstavlja spoj s nazaretskom kućom. Također, na trgu u Svetištu postavljen je kip svetog Franje s pticama, rad akademskog kipara Vida Vučaka iz Velike Gorice. Kip se lijevao u broncu tri mjeseca. Visok je 270 centimetara i teži skoro pola tone, oko 400 kilograma. Postament je izrađen od istarskog kamena koji je rađen prema autorovim nacrtima i sa svake strane čini Franjevačko slovo »T«. Postament i kip svetog Franje tvore skladnu kompoziciju koja dominira trgom na Trsatu.


Bolji život


Koja je Vaša blagdanska poruka vjernicima?


– Poručio bih svima neka ne gube vjeru i nadu, neka vjeruju da će krenuti bolji život svima nama, kriza je pri kraju, tome se svi nadamo. Neka žive što bolje, ljepše i dostojnije svoj kršćanski život, vodeći brigu jedni o drugima, osobito o djeci i starijim osobama. Neka budu ljudi dobri i plemeniti, bez obzira na probleme koji ih svakodnevno pritišću. Jer, svaka kriza jednom dođe svome kraju, pa će tako i ova, a najvažnije je da iz svega izađemo kao ljudi, uzdignute glave.