KRALJEVICA – Čitatelj Novog lista snimio je i poslao snimku desetak divljih svinja koje su se zatekle na Oštru kod Kraljevice. U pitanju je, kako je javio našoj redakciji, desetak do dvadeset divljih svinja koje su se spustile do samog mora.

Na području Kraljevice, podsjetimo, divlje svinje nisu tako rijetki i neuobičajeni gosti. Građani su svojedobno svjedočili da im divlje svinje znaju dolaziti i na kućne pragove, što nije ugodan doživljaj. Ipak, situacija se posljednjih mjeseci po tom pitanju popravlja. Prema riječima Serđa Brajdića, lovnika Lovačkog društva Srndać Hreljin, koje upravlja lovištima na području Bakra i Kraljevice, situacija se počela popravljati početkom svibnja, kada su lovišta ponovno otvorena nakon zatvaranja zbog bolesti COVID-19, čime je lovcima ponovno omogućen ulazak u lovište.

U skladu sa zakonom

– Lovačko društvo Srndać je nakon niza zaprimljenih prijava i zahtjeva za poduzimanjem mjera radi otklanjanja opasnosti i zaštitu od šteta od divljih svinja na području Grada Kraljevice u suradnji s Gradom počelo rješavati problem. Građani se javljaju komunalnom redaru u Grad Kraljevicu, koji nam dojavljuje stanje i mi tada postupamo u skladu s mogućnostima koje nam pruža zakon o lovu i pripadajući propisi u okvirima kojih je naša udruga dužna djelovati. Sukladno odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite od ožujka do svibnja 2020. godine nismo imali slobodan pristup lovištu te su sve akcije prihrane, zaštite i lova koje preventivno poduzimamo bile obustavljene. Zbog toga je i došlo do povećanog broja divljih svinja, koje su se spuštale do samih kuća, kaže Brajdić. Podsjeća kako se divlje svinje rješavaju prema lovno-gospodarstvenoj osnovi, što za Kraljevicu znači mogućnost odstrjela četrnaest divljih svinja te je moguće dodatno zatražiti još sedam.

Lovci nemoćni

– Odstrijelimo onoliko koliko dobijemo markica. Do danas smo odstrijelili osam komada, ostatak ćemo sljedećih dana. Ovom prilikom moram istaknuti kako velik problem predstavlja to što ljudi posljednjih godina ne obrađuju livade i pašnjake u okolici kao nekada, pa čak niti svoje okućnice, doduše ne svi, a uz to postavljaju hranu psima i mačkama lutalicama oko svojih kuća. Sve to privlači divlje svinje koje se zato spuštaju do kuća i mora.

Photo: Marko Mrkonjic/PIXSELL

Upravo neodržavanje okoliša mjesta, prvenstveno privatnih parcela koje su nekada bile vinogradi, oranice i sjenokoše u okolici naselja i u samim naseljima, a danas su postale šuma i neprohodna makija, najviše utječe na ponašanje divljači, ističe Brajdić. Dodaje kako su lovci zbog strogih zakona potpuno nemoćni. Ne smiju pucati sat vremena nakon zalaska sunca, a divlje svinje haraju noću. Zabranjeno je pucanje 200 metara od prometnica i 300 metara od kuća, a divlje svinje ušle su ljudima u dvorišta. Kvote su strogo propisane, pa problem može riješiti jedino Ministarstvo poljoprivrede.

Gorući problem

Inače, članovi Društva na rubovima lovišta izvan naseljenog mjesta izlažu prihranu divljači kako bi divljač držali van područja naselja, a na poznatim putovima migracije postavlja i fizičke prepreke te po potrebi repelente kako bi se spriječile migracije prema naselju. Grad Kraljevica također poduzima sve zakonske mogućnosti kojima bi riješio ovaj gorući problem pa je, prema riječima gradonačelnika Dalibora Čandrlića, Grad organizirao već nekoliko sastanaka s lovačkim društvom, a obratio se i Ministarstvu poljoprivrede, zajedno s Općinom Kostrena i Gradom Bakrom, koji također imaju ovaj problem.

– Zakonski okviri takvi su da nemamo prevelikih mogućnosti. Naime, prema odredbama zakona građani bi taj problem u krugu svojih kuća trebali sami rješavati, a nisu ovlašteni, dok lovci ne smiju doći u blizinu kuća i rješavati odstrjel. Dakle, vrtimo se u krug. Zakonska obaveza je i elaborat, koji je također zbog zakonskih okvira u naseljenim područjima teško napraviti da bi nešto riješio. Međutim, Grad će ga napraviti. Također, Grad je povećao financijska sredstva za rješavanje ovog problema te, između ostalog, nabavio i repelente za lovačko društvo. Dakle, činimo što god možemo maksimalno kako bi naši građani bili zaštićeni i sigurni, ali smo ograničeni zakonskim okvirima, kaže Čandrlić.

Ponašanje građana

Ponašanje samih građana utječe na ponašanje divljači, posebice situacije kada građani ostavljaju otpatke hrane kojima se divljač hrani, ne ubiru se plodovi (trešnje, višnje, jabuke, kruške, cibori, dren, smokve…), postoje otvorene vodene površine na kojima divljač nalazi vodu, okućnice se ne ograđuju dovoljno visokim ogradama da se dolazak i migracija divljači spriječi, ruše se suhozidi zbog neodržavanja, zbog neodržavanja livada, šuma se sve više približava naselju i postaje sve gušća.