Konferencija

Društveno priuštivo stanovanje: Može li se bečki model ostvariti i u Rijeci?

Damir Cupać

Foto Reuters

Foto Reuters

U Beču se gradi oko 7.000 novih stanova godišnje, a ljudi plaćaju najam oko 6 do 7 eura po "kvadratu" u tim stanovima



Tema društveno priuštivog stanovanja nije samo riječka i hrvatska, već definitivno i europska, budući da je pitanje pronalaženja stambenog prostora, doma, ključno pitanje, naročito za naše mlade sugrađane.


Drago mi je da danas u Rijeci možemo čuti međunarodna iskustva na tom planu. To su iskustva koja možemo u određenoj mjeri primijeniti i u Hrvatskoj, u kojoj postoji model društveno poticane stanogradnje, no on se pokazuje dosta neučinkovit.


Upravo je današnja konferencija usmjerena prema tome da se pronađu rješenja na lokalnoj razini vezana uz stanogradnju i najam stanova, na što bi se trebalo staviti naglasak, poručio je riječki gradonačelnik Marko Filipović na konferenciji o društveno priuštivom stanovanju koju su organizirali Grad Rijeka i zaklada Friedrich-Ebert-Stiftung u riječkoj Gradskoj vijećnici.




Na konferenciji su sudjelovali stručnjaci iz Austrije, Njemačke, Slovenije i Hrvatske, koji su razmijenili iskustva u području stambenih politika i modela društvene stanogradnje koji mogu omogućiti veću dostupnost stanova, prvenstveno mladima.


Predstavljena su europska iskustva i hrvatski izazovi vezani za priuštivo stanovanje, a tijekom panel-diskusije razmijenjena su politička i stručna mišljenja na ovu temu.


Održiva gradnja


Gradonačelnik Filipović je naglasio da je Grad Rijeka putem gradske Agencije za poticanu stanogradnju sagradio više od 600 stanova, u što se ubraja i novih 90 stanova koji se po modelu POS-a upravo grade na Martinkovcu.


– To ne zadovoljava sve potrebe stanovnika Rijeke, kao što ne zadovoljava niti potrebe stanovnika u Ljubljani ili Berlinu, upozorio je gradonačelnik Filipović.



Direktorica Friedrich-Ebert-Stiftung Zagreb, dr. Sonja Schirmbeck, ocijenila je da je stambeni problem u Hrvatskoj dosta izražen jer građani, pogotovo mladi, nemaju mogućnost više desetljeća otplaćivati kredit za stan, a mnogi mladi niti napustiti roditeljski dom.


– Još jedna značajna tema je održiva gradnja, odnosno postizanje ekološki svjesnog modela gradnje društveno priuštivih stanova, izjavila je dr. Schirmbeck.


Zamjenik zagrebačkoga gradonačelnika Luka Korlaet pohvalio je inicijativu Grada Rijeke i zaklade Friedrich-Ebert-Stiftung, budući da ova konferencija otvara pitanje svih pitanja, društveno priuštivu stanogradnju kao preduvjet zdravog društva.


– Grad Zagreb namjerava napraviti značajne pomake u smislu priuštivog stanovanja. Želimo prestati s rasprodajom gradskih stanova, kojih ima oko sedam tisuća, što znači da samo 2,5 posto stanovnika živi u gradskim stanovnika, što je u usporedbu s Ljubljanom, a pogotovo s Bečom, nedovoljno.


Želimo taj postotak povećati gradnjom novih stanova za javni, socijalni najam. Želimo biti socijalno osviješteni grad koji će stanovanje naših sugrađana, pogotovo mladih obitelji, učiniti priuštivim. Trenutno smo pred početkom jednog projekta gradnje 300 novih stanova, najavio je Korlaet.


Bečki model


Bečki model društveno priuštive stanogradnje, koji ima stogodišnju povijest, predstavio je ravnatelj Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Mario Holzner.


– Bečki model stanogradnje izuzetno je zanimljiv ne samo za Hrvatsku, već i druge europske gradove, budući da u Beču čak polovina stanovništva živi bilo u gradskim stanovima, bilo u stanovima koje uz subvencije grade poduzeća koja promoviraju javni interes.


U Beču se gradi oko 7.000 novih stanova godišnje, uglavnom putem subvencioniranja kooperativa, koje su neprofitne organizacije i koje su u stanju vrlo povoljno izgraditi stanove visoke kvalitete.


Ljudi plaćaju oko 6 do 7 eura po “kvadratu” u tim stanovima, dok je na slobodnom tržištu cijena od 10 do 13 eura po “kvadratu”. To je dobra mogućnost upravo za mlade obitelji, pojasnio je dr. Holzner.